Prekoputa zgrade u koju sam se nedavno doselila stara je ku\u0107a, \u010diji jedan dio nalikuje na toranj nekog malog zamka. Na jednom od prozora u prizemlju \u010desto stoji \u017eena crne kose, vjerojatno u pedesetima, i nalak\u0107ena na prozorsku dasku u samo\u0107i pu\u0161i cigaretu. Nismo se jo\u0161 nikada pozdravile, me\u0111utim, pogledom instinktivno tra\u017eim njenu pojavu kadgod prolazim. Otkad sam je primijetila, naime, svaki mi se put iznova u\u010dini da u njoj vidim Milenu Benini. Milenu Benini \u2013 jednu od na\u0161ih najpoznatijih i najnagra\u0111ivanijih spisateljica SF-a, prevoditeljicu, urednicu i teoreti\u010darku, stra\u0161nu \u017eenu ne samo u knji\u017eevnom, nego i najljudskijem mogu\u0107em smislu. Milenu Benini \u2013 ro\u0111enu 1966., a preminulu nakon kratke i te\u0161ke bolesti prije nepune dvije godine, po\u010detkom mjeseca lipnja. Tijekom te dvije godine, od kada Milena vi\u0161e ne pi\u0161e SF romane i pri\u010de, ne reda knji\u017eevne nagrade na svoju policu, ne vodi radionice pisanja, ne pi\u0161e o stra\u0161nim knji\u017eevnicama, ne govori o spekulativnoj fikciji i njenoj sposobnosti da osmisli nove i egalitarnije svjetove i dru\u0161tvene odnose, ne govori o sistemskim problemima na\u0161eg dru\u0161tva, ukratko – ne radi sve ono \u0161to je neumorno, strastveno, pametno, anga\u017eirano, skromno, \u0161treberski, frajerski i dosljedno radila cijeli svoj \u017eivot \u2013 Milena je nedostajala mnogima. Vjerujem da nisam jedina koja se tijekom te dvije godine puno puta ponadala da \u0107e je prepoznati u ne\u010dijem licu i imati priliku jo\u0161 jednom pozdraviti. Ljubitelji SF-a, knji\u017eevnosti op\u0107enito, njene suradnice, kolege, obitelj, prijatelji i fanovi, vjerujem, Milenu spominju, \u010ditaju i citiraju stalno i svugdje.<\/p>\n
S Milenom sam jednom prilikom imala privilegiju kratko sura\u0111ivati \u2013 dvije godine \u017eirirale smo s Dorom Sivkom knji\u017eevni natje\u010daj za pri\u010de u \u017eanru klimatske fikcije, u organizaciji Zelene akcije i Bookse. Taj anga\u017eman na promociji takozvanog cli-fi<\/em> \u017eanra u doma\u0107em knji\u017eevnom polju samo je, me\u0111utim, mala crta u njenoj bogatoj biografiji. Prvu je pri\u010du objavila jo\u0161 kao \u010detrnaestogodi\u0161njakinja u kultnom \u010dasopisu “Sirius”, slu\u0161ala je novinarstvo, francuski jezik i komparativnu knji\u017eevnost u Zagrebu, a diplomirala je komparativnu knji\u017eevnost na sveu\u010dili\u0161tu St. George u Oxfordu. Objavila je brojne romane, pri\u010de, znanstvene radove i eseje i za njih osvojila sijaset nagrada \u2013 SFERU za “Kaos”, “Prodava\u010da snova” i niz pri\u010da i eseja, “Artefakt” za “Mleta\u010dkog sokola”, “Zmajsku zoru” i “Prodava\u010da snova”, slovenski “Hudi Ma\u010dek” za “za izvanredan doprinos u \u017eanru znanstvene fantastike in fantasyja<\/em>“.<\/p>\n Do njene smrti, samo su dvije osobe osvojile vi\u0161e SFERA od nje, a Milena je rado isticala \u010dinjenicu da je udio \u017eena koje su nagra\u0111ene SFEROM daleko ve\u0107i nego u svim drugim knji\u017eevnim nagradama, skre\u0107u\u0107i tako pa\u017enju na velik broj i ravnopravno mjesto spisateljica u doma\u0107oj \u017eanrovskoj knji\u017eevnosti na kojem bi nam mnoge zapadne zemlje mogle pozavidjeti, a \u010dije je razloge Milena detektirala u naslije\u0111u deklarirane ravnopravnosti spolova ostvarene u biv\u0161oj dr\u017eavi. Jedan od njenih najpoznatijih romana “Sve\u0107enica mjeseca”, koji je inicijalno objavljivala u nastavcima na svom blogu, bio je i prvi fantasy <\/em>roman koji se na\u0161ao u finalu T-portalove nagrade za najbolji hrvatski roman 2015. godine. Ure\u0111ivala je naslove za izdava\u010dku ku\u0107u Lumen, vodila je radionice pisanja u tre\u0161njeva\u010dkom CeKaTeu, uvijek spremno davala savjete mla\u0111im piscima, prevela je knjige Douglasa Adamsa, Terryja Prattcheta, Philipa K. Dicka, Julesa Vernea i brojnih drugih, ali i stripove, poput Prattovog slavnog Corta Maltesea. U jednu stranicu in memoriama ne stane ni mali dio velikog Mileninog doprinosa doma\u0107oj knji\u017eevnosti, pa \u0107emo samo ponoviti rije\u010di Tomislava \u0160aki\u0107a, koji ju je u tekstu objavljenom povodom njene smrti na portalu \u010dasopisa za znanstvenu fantastiku “Ubiq” nazvao Zagorkom hrvatske fantastike, referiraju\u0107i se tim priznanjem na njenu izjavu da je “htjela biti Zagorka kad poraste”.<\/p>\n Valja ipak dodati da je Milena u svemu \u0161to je pisala i govorila nastupala feministi\u010dki, anga\u017eirano, znati\u017eeljno i nepretenciozno. Kada bi je pitali za mi\u0161ljenje o \u010destim prigovorima znanstvenoj fantastici i fantastici da je eskapisti\u010dka, odnosno da slu\u017ei bje\u017eanju od stvarnosti, redovno je odgovarala citiraju\u0107i poznatu spisateljicu SF-a Ursulu Le Guin: “Znate tko se boji bijega? Tamni\u010dari.” Govorila je o va\u017enosti zami\u0161ljanja druga\u010dijih svjetova kroz knji\u017eevnost i kapacitetima SF-a da te svjetove stvori i testira, ali i da nam pomogne rasvijetliti aktualne dru\u0161tvene odnose oko nas. “Treba se inspirirati stvarnim \u017eivotom bez obzira na to \u0161to se bavimo spekulativnom fikcijom”, kazala je jednom prilikom, a povodom izlaska svog “Mleta\u010dkog sokola” rekla je da misli da je “ideja spekulativne fikcije puno vi\u0161e u tome da komentira sada\u0161njost nego da predvi\u0111a budu\u0107nost”.<\/p>\n Milena je ma\u0161tovito i pametno govorila i pisala o toj sada\u0161njosti: o klimatskim promjenama, migracijama, krizama i nejednakostima koje stvara kapitalizam. Osim Ursule, \u010desto je spominjala i citirala pisce poput Williama Gibsona i Chine Mi\u00e9villea koji u svojim djelima tematiziraju aktualne dru\u0161tvene odnose i promi\u0161ljaju njihovu promjenu. Branila je \u017eanrovsku i popularnu knji\u017eevnost kao prostor koji zna izgledati bezazleno, ali \u010desto mo\u017ee biti subverzivniji od takozvane visoke knji\u017eevnosti. Navijala je za sve sna\u017eniju afirmaciju stvarala\u0161tva \u017eena, neamerikanaca i nebijelaca u vrhu svjetskog SF-a kojim su, u njegovom takozvanom zlatnom razdoblju, dominirali bijeli, srednjoklasni mu\u0161karci iz Amerike. Pisala je i dr\u017eala predavanja o va\u017enim \u017eenama u SF-u. Osmislila je izraz “stra\u0161ne \u017eene” o kojima je najprije pisala na svom blogu, a onda na sajtovima Cunterview i VoxFeminae, koji i danas ima istoimenu rubriku.<\/p>\n Za kojim god da Mileninim tekstom posegnete \u2013 romanom, pri\u010dom, esejom ili intervjuom \u2013 ne\u0107ete pogrije\u0161iti. Kad zavr\u0161ite s \u010ditanjem, bit \u0107ete naoru\u017eani spiskom sjajnih SF autora i knjiga, novim informacijama iz raznih polja koja je Milena istra\u017eivala i o kojima je pisala, od povijesti do feminizma, ali jo\u0161 daleko va\u017enije, bit \u0107ete naoru\u017eani novom dozom znati\u017eelje i \u017eelje da neumorno \u010ditate. Stoga \u0107emo ovaj tekst zavr\u0161iti upravo njenim rije\u010dima. Sna\u017enim, zaigranim i toplim, rije\u010dima koje je napisala 2018. godine povodom smrti ve\u0107 spomenute, velike Ursule Le Guin, o kojoj je i ranije rado govorila i pisala. Taj je esej, objavljen u \u010dasopisu “Ubiq”, nazvala “Doista potrebne stvari (monolog za dvije uz preporu\u010denu literaturu na kraju)”. Na njegovom samom kraju, Milena ispisuje pozdrav Ursuli i pu\u0161ta odjavnu \u0161picu koja nas ostavlja u \u017ealovanju, ali nas isto tako \u0161alje na put d\u017eepova napunjenih prijeko potrebnom ma\u0161tom, hrabro\u0161\u0107u i odva\u017eno\u0161\u0107u: “A onda, 22. sije\u010dnja ove godine sve je stalo. Znala sam da vi\u0161e ne\u0107e biti novih rije\u010di. \u0160to je dala, dala je. \u0160to imam(o), imam(o). Dalje \u0107u (\u0107emo) morati sama (sami).” I jo\u0161: “Ostalo je tako puno. Puteva, putokaza, plesova. Pri\u010da. Jer, iznad svega: Ja govorim jezik pri\u010da (Le Guin, 2005). Ma\u010dete u ruke; idemo teturati dalje.”<\/p>\n pi\u0161e Dunja Ku\u010dinac<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada bi je pitali za mi\u0161ljenje o \u010destim prigovorima znanstvenoj fantastici da slu\u017ei bje\u017eanju od stvarnosti, Milena Benini redovno je odgovarala citiraju\u0107i poznatu spisateljicu Ursulu Le Guin: “Znate tko se boji bijega? Tamni\u010dari”<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2862,"template":"","tags":[136],"atribut":[],"class_list":["post-1152","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-portret"],"acf":[],"yoast_head":"\n