Vi\u0161estruko nagra\u0111ivani film dvaju nizozemskih autorica, Eefje Blankevoort i Els van Driel, eksperimentalno je snimljena pri\u010da o dalekose\u017enim posljedicama europske politike azila kojih nisu po\u0161te\u0111ena ni djeca. Kroz gotovo \u010detiri godine filmska ekipa pratila je desetak izbjeglica tinejd\u017eera. Neki od njih su i sami snimili dijelove filma svojim mobitelima, primjerice skrivanje ispod jure\u0107eg vlaka, prijevoz u kontejnerima ili boravak u izbjegli\u010dkim kampovima.<\/p>\n
Afganistanac Sajid Khan, jedan od glavnih likova, tako\u0111er je do\u017eivio nekoliko takvih situacija i zabilje\u017eio ih. Sli\u010dni sadr\u017eaji bili su objavljivani i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n
\u2014 Bilo je puno video snimaka. Neke sam napravio sam, a neke sam skinuo s Tik-Toka. Snimili su ih drugi ljudi koji su sa mnom poku\u0161avali do\u0107i do Europe – prisje\u0107a se Sajid.<\/p>\n
\u2014 Bilo je jako opasno – ka\u017ee nam.<\/p>\n
Jedan od najopasnijih gameova <\/em>je train game<\/em>, odnosno skrivanje ispod vlaka:<\/p>\n \u2014 Vlak ide jako brzo, bilo \u0161to se mo\u017ee dogoditi, mo\u017ee\u0161 poginuti. Jako sam se bojao toga, ali kada sam promatrao svoju zemlju i sve \u0161to se tada doga\u0111alo, to mi je davalo motivaciju. Ide\u0161 dalje, spa\u0161ava\u0161 se, do\u0107i \u0107e bolji \u017eivot!<\/p>\n S druge strane, redateljica Els van Driel, povukla je paralelu izme\u0111u sadr\u017eaja koje stvaraju izbjeglice na svom putu i onog koji stvaraju njihovi vr\u0161njaci koji odrastaju u sigurnim okru\u017eenjima.<\/p>\n \u2014 Bilo je doista zapanjuju\u0107e vidjeti filmski jezik na Tik-Toku koji je druga\u010diji od onoga \u0161to su na njemu objavljivale moje k\u0107eri – koje imaju 15 i 17 godina. Razlika ne mo\u017ee biti ve\u0107a – rekla nam je van Driel.<\/p>\n \u2014 Kontrast izme\u0111u njihovog svijeta i svijeta njihovih vr\u0161njaka je toliko velik. To je druga\u010diji svijet u kojem \u017eive. A istovremeno se razumiju u svom humoru, glazbenom ukusu, ljubavi prema trendi odje\u0107i i smije\u0161nim temama. Dakle, na kraju, biti mlad je tako univerzalna stvar. Mislim da je to snaga uklju\u010divanja ovog sadr\u017eaja u “Shadow Game”. Na koncu, to ima funkciju povezivanja. Jedina stvar koja dijeli njihove \u017eivote je to \u0161to je jedan imao sre\u0107u da se rodi s “prave” strane ograde, a drugi nije – obja\u0161njava redateljica.<\/p>\n Prisjetila se da je prvi put \u010dula za game <\/em>2018. godine u Srbiji, kada su se u blizini ma\u0111arske granice susreli s nekoliko mladih izbjeglica iz Afganistana:<\/p>\n \u2014 Stalno su spominjali game<\/em>. Prvo nam nije bilo jasno na \u0161to misle, no ubrzo smo saznali da je to njihov termin za prelazak granice. Odmah smo pomislili da bismo trebali ne\u0161to u\u010diniti s ovim pojmom u na\u0161em filmu. Nedugo nakon toga u Bosni smo sreli kurdskog momka, Janoa. Rekao nam je da ve\u0107 mjesecima snima vlastito putovanje te nam je pokazao vlastite snimke. Bilo je nevjerojatno da je snimao svoje pje\u0161a\u010denje tako izravno, kao da radi vlog.<\/p>\n Kada su ga pitali za koga to radi i za\u0161to, rekao im je da misli da je to va\u017eno jer mu ina\u010de, kad jednom stigne u sigurnu zemlju, nitko ne bi vjerovao. Htio je to dokumentirati. Tada je filmska ekipa po\u010dela razvijati ideju da zajedni\u010dki s izbjeglicama napravi dokumentarac. Van Driel ka\u017ee da je tako puno po\u0161tenije jer se odaje po\u0161tovanje prema toj novoj generaciji pripovjeda\u010da. Pored toga, kamere njihovih mobitela dokumentirale su one dijelove putovanja koje filmske kamere nisu mogle snimiti jer snimatelji i redateljice nisu mogli prelaziti zelenu granicu.<\/p>\n Sajid ka\u017ee da je van Driel i Blankevoort upoznao 2019. godine, dok je bio u Gr\u010dkoj, kada je snimanje ve\u0107 bilo u tijeku. U odnosu na svoje ostale suputnike, sa svojih 15 godina, isticao se dobrim znanjem engleskog jezika, \u0161to su i autorice filma zamijetile i vidjele kao odre\u0111enu prednost.<\/p>\n \u2014 Nekako sam se bojao, nisam znao ljude, tek sam do\u0161ao u novu zemlju i netko me pozvao da sudjelujem u filmu. Onda sam pitao za mi\u0161ljenje svog starijeg brata koji \u017eivi u Italiji. Brat mi je rekao: “Ako dolazi\u0161, suo\u010dava\u0161 se s mnogim pote\u0161ko\u0107ama na svakoj granici, mo\u017eda ti dokumentarac pomogne. Mo\u017eda bude lak\u0161e i ostalim maloljetnicima koji bje\u017ee iz svojih zemalja zbog rata i drugih problema – prisje\u0107a se Sajid koji danas s odobrenim azilom \u017eivi u Belgiji.<\/p>\n Prema Eurostatu, pro\u0161le je godine 23.255 maloljetnika bez pratnje zatra\u017eilo azil u nekoj od dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, \u0161to je porast od 72 posto u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 13.500. Taj se porast obja\u0161njava dolaskom ve\u0107eg broja izbjeglica iz Afganistana u kojemu su 2021. godine vlast preuzeli Talibani. U 2021. godini, me\u0111u maloljetnim tra\u017eiteljima azila prevladavali su dje\u010daci (93 posto), a naj\u010de\u0161\u0107a dob bila je 16 do 17 godina. Prema dostupnim podacima, 5070 maloljetnika bez pratnje koji su pro\u0161le godine podnijeli zahtjev za azil dobilo je neki oblik za\u0161tite u EU.<\/p>\n Nakon dvogodi\u0161njeg putovanja i gamea<\/em> \u2013 koje je “igrao” prelaze\u0107i i hrvatsku granicu \u2013 Sajid je kao \u0161esnaestogodi\u0161njak stigao u Belgiju i ondje zatra\u017eio azil, no nitko mu nije vjerovao da zaista ima toliko godina. Podvrgnuli su ga testiranjima za procjenu dobi zbog \u010dega je preko \u010detiri mjeseca potratio vrijeme u tranzitnom centru.<\/p>\n \u2014 Nisam mogao i\u0107i u \u0161kolu, baviti se sportom ili bilo \u010dim drugim. Morao sam biti u kampu i bilo je zaista te\u0161ko – ka\u017ee Sajid.<\/p>\n Takvi slu\u010dajevi nisu rijetkost. Kada je Vije\u0107e Europe 2019. godine objavilo priru\u010dnik za humaniji pristup pri procjeni dobi, naglasilo je da je \u010desto ba\u0161 ta procedura prvo iskustvo koje djeca imaju u zemlji od koje o\u010dekuju za\u0161titu. Takvi postupci mogu djecu dodatno traumatizirati, ali i zakinuti ih za onaj stupanj za\u0161tite koji bi kao djeca trebali imati. Vije\u0107e Europe dr\u017ei da bi dr\u017eave trebale, sve dok traje procjena, tretirati osobu kao dijete.<\/p>\n Kad su neto\u010dno identificirani kao odrasli, djeca su zarobljena u statusu koji prikriva njihovu ranjivost, ograni\u010dava pristup uslugama socijalne skrbi, obrazovanju, financiranju pravnog zastupanja ili ponovnom spajanju obitelji. To tako\u0111er ima u\u010dinak na daljnje procedure kao \u0161to su dono\u0161enje odluke o azilu ili deportaciji u zemlju porijekla.<\/p>\n S belgijskim postupkom provjere dobi trenuta\u010dno se bavi i Europski sud za ljudska prava (ESLJP) zbog sporne provjere dobi djevojke iz Gvineje koja je u tu dr\u017eavu stigla 2019. godine. Ocjena njene dobi temeljila se na \u010dinjenici da su rendgenske snimke njezine klju\u010dne kosti, zuba i zape\u0161\u0107a upu\u0107ivale na njezinu punoljetnost. Tu je odluku djevojka poku\u0161ala osporiti, ali joj je \u017ealba odbijena.<\/p>\n Centar za ljudska prava (HRC) i Centar za dru\u0161tvene studije migracija i izbjeglica (CESSMIR), koji djeluju pri Sveu\u010dili\u0161tu u Gentu te kao tre\u0107a strana sudjeluju u postupku pred ESLJP-om, podnijeli su izvje\u0161\u0107e u kojem su istaknuli niz nepravilnosti u belgijskom modelu procjene dobi. Dr\u017ee da su tamo\u0161nje institucije pretjerano fokusirane na medicinsko ispitivanje dobi \u2013 koje mo\u017ee biti intruzivno, ali i nepouzdano \u2013 \u010desto zanemaruju\u0107i dokumente koje predo\u010di maloljetnik bez pratnje ili mogu\u0107nost psiho testova. Nadalje, nagla\u0161avaju i da se tijekom ovog postupka osobi koja tvrdi da je maloljetna ne dodjeljuje skrbnik, \u010dak ni privremeni, \u0161to zna\u010di da se ne po\u0161tuje presumpcija njene maloljetnosti.<\/p>\n Ekipa koja je radila “Shadow Game” sastavila je manifest i peticiju kojom zahtijeva bolju za\u0161titu maloljetnika u pokretu. Uz zahtjeve za sigurnim na\u010dinom tra\u017eenja azila i za\u0161titom od nasilja, tra\u017ei i da se pri razmatranju zahtjeva za azilom uzme u obzir dob tra\u017eitelja \u2013 pri \u010demu 18 godina starosti ne bi trebalo biti tvrda linija razgrani\u010denja. Smatraju da imigracijski zakoni trebaju tretirati mlade osobe koje su ne\u0161to starije od 18 “kao adolescente, a ne kao odrasle osobe”.<\/p>\n Sajid se tako\u0111er sla\u017ee da sa odigranim gameom<\/em> nije sve gotovo, a ni njemu procedura oko dobivanja azila nije bila laka. No sada poku\u0161ava \u017eivjeti normalnim \u017eivotom:<\/p>\n \u2014 Trenutno sam na \u0161kolskim praznicima, potpuno sam slobodan. Dobio sam papire i \u017eivim u socijalnom smje\u0161taju. Na\u0161ao sam stan i mislim da \u0107u se u narednih nekoliko dana tamo useliti. Bavim se fitnessom, kao \u0161to ste mogli vidjeti u filmu, to je moja omiljena aktivnost.<\/p>\n Usput nam je otkrio da jo\u0161 uvijek sam snima video materijale, a da je u planu snimanje jo\u0161 jednog dokumentarca, onoga koji \u0107e se baviti ba\u0161 njegovim \u017eivotnim putem.<\/p>\n Sajida su na velikom platnu mogli pogledati i europski zastupnici, jer se sredinom lipnja “Shadow Game” prikazivao u Europskom parlamentu. Nakon toga je uslijedila panel diskusija na kojoj su sudjelovali i protagonisti filma.<\/p>\n Redateljica van Driel ka\u017ee da je to bilo “nevjerojatno i transformativno iskustvo”, ponajprije za same de\u010dke:<\/p>\n \u2014 Bili su u srcu Europske unije \u2013 koja ih je odvra\u0107ala i nad njima vr\u0161ila nasilje. Sada su mogli podijeliti svoje pri\u010de u nadi da \u0107e politi\u010dari poslu\u0161ati i probuditi se. Bila je to lekcija iz demokracije, ali i lekcija iz vrlo kompliciranog procesa mijenjanja politika u EU \u2013 monstrumu s toliko razli\u010ditih instanci i mehanizama. Trebat \u0107e, dakle, jo\u0161 dje\u010djih koraka i puno vremena, ali sigurni smo \u2013 sukladno reakcijama \u2013 da su ljudi koji su pogledali film bili dirnuti i spremni su ulo\u017eiti trud u promjenu politike.<\/p>\n Njihov posjet europskom vrhu dogodio se u jeku rata u Ukrajini, kad je gotovo pet milijuna ukrajinskih izbjeglica napustilo svoje domove. Europska migracijska politika kritizirana je upravo zbog selektivne solidarnosti u ovom primjeru jer je prihvat ukrajinskih izbjeglica \u0161irom EU-a organiziran relativno brzo, dok su ljudi u pokretu koji dolaze s drugih krajeva svijeta zapeli u limbu balkanske ili koje druge rute pred ogradama tvr\u0111ave Europe.<\/p>\n Van Driel ka\u017ee da je to bilo jedno od glavnih pitanja kojima su se bavili u EU parlamentu jer bi “pravila koja se primjenjuju na ukrajinsku djecu trebala vrijediti za drugu djecu izbjeglice”. Diskriminatornim smatra \u0161to u rezoluciji o za\u0161titi ukrajinske djece koja je u travnju prihva\u0107ena u EU parlamentu, nije bilo govora o afri\u010dkoj ili bliskoisto\u010dnoj djeci.<\/p>\n \u2014 Istovremeno su oni jo\u0161 uvijek mu\u010deni na na\u0161im vanjskim granicama. Tu postoji osje\u0107aj diskriminacije drugih rasa i vjera osim europskih. A to stvarno boli de\u010dke iz na\u0161eg filma. Kao \u0161to je i Sajid rekao: “Radi li se o boji na\u0161e ko\u017ee? Svi smo mi ljudi.” I usput: Konvencija o pravima djece ne diskriminira. A na\u0161i EU \u010delnici to mogu? – pita se van Driel.<\/p>\n Sajid ka\u017ee da je njegova poruka za europski vrh bila sli\u010dna:<\/p>\n \u2014 Morate za\u0161tititi svu djecu. Prvo, pogledajte \u0161to se sve radi s djecom i obiteljima na europskim granicama: oni umiru zbog hladno\u0107e, zbog gladi, umiru usred \u0161uma i nikoga nije briga. Drugo, zaista sam sretan zbog (solidarnosti) prema ukrajinskoj djeci, to sam isto rekao. Na sigurnom su, nemaju probleme koje sam ja imao. Vi imate mo\u0107, mo\u017eete to napraviti. Mo\u017eete ta prava dati i drugoj djeci.<\/p>\n pi\u0161e Anja Vladisavljevi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uz razgovor s redateljicama i protagonistima, u Zagrebu je prikazan nagra\u0111ivani nizozemski film “Shadow Game” o posljedicama europske politike azila kojih nisu po\u0161te\u0111ena ni djeca. Kroz \u010detiri godine filmska ekipa pratila je desetak izbjeglica tinejd\u017eera, koriste\u0107i se i njihovim snimkama<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2790,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-1233","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/EU-parlament-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/Sajid-Khan-scaled.jpg\")