Na asteroidu 329, najmanjem planetu na kojem se Mali Princ na\u0161ao, na kojem nije bilo ni ku\u0107a ni drugih stanovnika, samo je jedan na\u017eiga\u010d uli\u010dnih svjetiljki svake minute bjesomu\u010dno gasio i palio svjetlo. Na pitanje za\u0161to to \u010dini, odgovorio je da to radi po nalogu. Ne zna se kojem, samo da se nalog nije promijenio unato\u010d tome \u0161to se planet svake godine sve br\u017ee okre\u0107e: “Neko\u0107 je to bilo razumno. Gasio bih ujutro i palio nave\u010der. Imao sam ostatak dana za odmor, ostatak no\u0107i za san… I sada, kad se planet okrene jednom u minuti, nemam vi\u0161e ni tren odmora. Palim i gasim jednom u minuti!” U neprestanom i zasljepljuju\u0107em titranju svjetiljki no\u0107 je one\u010di\u0161\u0107ena ogromnom koli\u010dinom svjetla. Iako se Zemlja, za razliku od Saint-Exup\u00e9ryeva asteroida, okre\u0107e istim tempom danas kao i prije 150 godina, no\u0107 je s industrijskom revolucijom, urbanizacijom i omasovljenjem plinske, a zatim i elektri\u010dne rasvjete krenula uzmicati pred unedogled produ\u017eenim radnim danom, kao i unedogled produ\u017eenim poticajem na konzumaciju sadr\u017eaja i informacija.<\/p>\n
Na mapama svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, koje prikazuju koli\u010dinu umjetnog svjetla emitiranoga na no\u0107no nebo, kako pokazuju podaci koje je 2016. prikupio istra\u017eiva\u010dki tim pod vodstvom Fabija Falchija, \u010dak tre\u0107ina \u010dovje\u010danstva, me\u0111u kojima je 60 posto stanovnika Europe i gotovo 90 posto stanovnika Sjeverne Amerike, ne mo\u017ee vidjeti i pitanje je li ikada vidjela Mlije\u010dnu stazu. Dobro je ako u ovim uvjetima uop\u0107e vidi i\u0161ta osim traga izblijedjele mjese\u010dine. Pri\u010da sa\u010duvana u medijskim izvje\u0161tajima ka\u017ee da su, nakon prekida opskrbe elektri\u010dnom energijom uslijed potresa koji je zadesio Los Angeles 1994., ljudi mahom nazivali nadle\u017ene slu\u017ebe ukazuju\u0107i zabrinuto na “srebrnasti oblak” koji je rasparao nebo; taj oblak bio je Mlije\u010dna staza koja se nakon dugo vremena na njemu mogla nazrijeti. U klasu 7 prema Bortleovoj ljestvici svjetlosnoga one\u010di\u0161\u0107enja, gdje je no\u0107no nebo zamagljene, sivkaste boje, s jedva, ako uop\u0107e zamjetnom Mlije\u010dnom stazom, spadaju i Zagreb i Split. Rijetko sa\u010duvana uto\u010di\u0161ta tamnoga neba u Hrvatskoj mogu\u0107e je prona\u0107i, kako pokazuje analiza \u017deljka Andrei\u0107a i Korada Korlevi\u0107a s grupom autora iz 2011., na otvorenom moru, otocima i na ponekim mjestima u Lici i Gorskom kotaru.<\/p>\n
\u2014 Do svjetlosnoga one\u010di\u0161\u0107enja dolazi zbog neracionalne i neodgovorne upotrebe rasvjete. Svjetiljke su gusto raspore\u0111ene jedna uz drugu, u neznatnim razmacima, pa i s tri svjetiljke na jednom stupu, tamo gdje bi sasvim bila dovoljna i jedna. \u0160etnice, trgovi i ulice vrve vi\u0161kom rasvjete, dekorativnim i reklamnim svjetlom, \u010dak i u slabo naseljenim ruralnim podru\u010djima, osvjetljavaju\u0107i skoro svaki kozji put – poja\u0161njava Boris \u0160tromar iz Astronomskoga dru\u0161tva Beskraj i Udruge za za\u0161titu no\u0107noga neba Na\u0161e nebo.<\/p>\n
Radno vrijeme na\u017eiga\u010da u knjizi koji nema po\u010dinka odra\u017eava nestabilnost granica izme\u0111u dana i no\u0107i u organizaciji rada i odmora. Ta je nestabilnost osjetna od sredine 19. stolje\u0107a s infrastrukturnom i tehnolo\u0161kom modernizacijom rasvjete, koja je, nadvladavaju\u0107i Sunce i mjese\u010dinu, zadr\u017eavala radnike sve du\u017ee u tvorni\u010dkim ili ku\u0107anskim poslovima otu\u0111uju\u0107i vrijeme za predah i dokolicu. Vi\u0161e osvijetljenosti omogu\u0107ilo je prolongiranje proizvodnje i samim time zgrtanje vi\u0161ka rada u zadacima na radnom mjestu, posebno pogoduju\u0107i fleksibilizaciji radnoga vremena, kao i prekovremenom, nesigurnom i povremenom radu. Kapital u izvla\u010denju dodatnoga rada zastaje samo na vremenu potrebnom za oporavak i regeneraciju radne snage, vremenu toliko su\u017eenom da je odgurnuto \u0161to dublje u no\u0107, s pranjima i peglanjima nakon 22 sata ili kasnono\u0107nim pripremama ru\u010dka za sutra. Blije\u0161te\u0107e reklame, u\u017earene ulice i digitalni ure\u0111aji prolongirali su, isto tako, i mogu\u0107nost potro\u0161nje. U danu progutanom radom, optere\u0107uju\u0107i o\u010di i misli marketin\u0161ki induciranim \u017eeljama, ponudili su naknadu dnevnoga odmora ukradenim vremenom za \u010ditanje ili gledanje serija u koji gluhi sat no\u0107i.<\/p>\n
U nadra\u017eivanju budnosti i produktivnosti, \u0161tetni efekti pretjerane upotrebe svjetla ne smanjuju se pukom kontrolom potro\u0161nje elektri\u010dne energije jer na svakodnevno funkcioniranje i okoli\u0161, upu\u0107uje \u0160tromar, utje\u010de i vrsta rasvjete.<\/p>\n
\u2014 Skrivanjem iza u\u0161tede elektri\u010dne energije na mnogim se mjestima ugra\u0111uje intenzivna LED rasvjeta temperature boje svjetlosti od 4000 do 6000 K. Visok udio svjetlosti plavoga spektra koji LED isijava opona\u0161a danje svjetlo naru\u0161avaju\u0107i cirkadijski (biolo\u0161ki) ritam i ljudi i \u017eivotinja s brojnim zdravstvenim i okoli\u0161nim posljedicama \u2013 ka\u017ee \u0160tromar.<\/p>\n
Gubitkom mraka smanjuje se koncentracija melatonina u tijelu, \u010dime se pove\u0107ava i rizik od nekih vrsta raka, me\u0111u njima i raka dojke, a sa svjetlosnim one\u010di\u0161\u0107enjem povezuje se i razvoj depresije, anksioznosti i dijabetesa.<\/p>\n
\u2014 Morske kornja\u010de prate odsjaj mjeseca kako bi stigle s bliskoisto\u010dnih i afri\u010dkih obala u Jadransko more, no zagube se i ozlijede dezorijentirane svjetlom lampi. U gradovima ptice suo\u010dene sa zasljepljuju\u0107im svjetlom i naru\u0161enim putevima migracije ugibaju sudaraju\u0107i se sa zgradama i prozorima. Svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje pogubno djeluje i po krijesnice, leptire, bumbare i brojne insekte – govori \u0160tromar, osvr\u0107u\u0107i se i na ispraznost izjave Hrvatskih cesta da je nedavno otvoreni Pelje\u0161ki most 55 metara iznad razine mora i da zato ekstenzivna osvijetljenost ne mo\u017ee utjecati na \u017eivotinjski i biljni svijet.<\/p>\n
Iako Zakon o za\u0161titi od svjetlosnoga one\u010di\u0161\u0107enja tra\u017ei da na za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima korelirana temperatura boje svjetlosti ne smije nadilaziti 2200 K, vrijednost megalomanske rasvjete kojom je presvu\u010den Pelje\u0161ki most u rezervatu prirode Malostonski zaljev i Malo more se\u017ee i do 3000 K.<\/p>\n
\u2014 U tri godine od dono\u0161enja Zakona, rasvjeta se mogla prilagoditi i u\u0161tedjeti pritom na naknadnim zamjenama, ali u interesu rasvjetne industrije nije racionalno pokriti neko podru\u010dje, nego svako toliko intervenirati ponudom novih rasvjetnih proizvoda na kojima je mogu\u0107e zaraditi – primje\u0107uje \u0160tromar.<\/p>\n
Po\u010detkom 2020. zaga\u0111eno je i nebo na Petrovoj gori, jednom od dva me\u0111unarodna parka tamnoga neba u Hrvatskoj (uz daruvarski Vrani kamen), gdje se godinama organiziraju astronomska posmatranja. Tada je firma Oda\u0161ilja\u010di i veze postavila 60-ak metara visok oda\u0161ilja\u010d zatiru\u0107i pogled sna\u017enim osvjetljenjem. Za\u0161tita no\u0107ne tame, kao i vode i zraka, tra\u017ei kontekstualizaciju problema u razlaganje okoli\u0161nih politika i kapitalisti\u010dke ekonomije. Na lokalnoj razini, uz uklanjanje suvi\u0161ne rasvjete, smanjenju svjetlosnoga one\u010di\u0161\u0107enja mogu doprinijeti \u017earulje \u017eu\u0107kaste ili naran\u010daste temperature ispod 3000 K. Lampe bi trebale biti usmjerene na povr\u0161inu koju osvjetljavaju tako da se svjetlost ne raspr\u0161uje iznad horizonta neba i ne udara o prozore.<\/p>\n
Ni 1440 sun\u010devih zalazaka, koliko ih je Mali Princ izbrojio u 24 sata na asteroidu 329, ne bi moglo namiriti nedostatak ti\u0161ine, mraka i zvjezdanoga neba.<\/p>\n
\u2014 Ljudi trebaju znati da se smiju buniti i da se moraju buniti jer ako se ne bunimo, problem se ne\u0107e rije\u0161iti – zaklju\u010duje \u0160tromar.<\/p>\n
pi\u0161e Nina \u010colovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rijetka uto\u010di\u0161ta tamnoga neba u Hrvatskoj mogu\u0107e je prona\u0107i na moru, otocima i ponegdje u Lici i Gorskom kotaru. Pretjerano je osvijetljen i Pelje\u0161ki most, upozorava Boris \u0160tromar iz Astronomskoga dru\u0161tva Beskraj<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2787,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-1237","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n