Koliko puta su vas na tr\u017enici do\u010dekali komadi kartona na kojima je rukom ispisano: bio, organsko, doma\u0107e, eko? Koliko puta smo pristali na navlaku\u0161u pa kupili te jabuke, dok su nas ispra\u0107ali s pri\u010dom o vrtu usamljene starice na obroncima \u017dumberka koja bri\u017eno orezuje vo\u0107ke?<\/p>\n
Kroz godine su se ove pojave uvrije\u017eile kao sinonim za prevaru. Bez obzira na zakonodavne propise, na tr\u017ei\u0161tu se \u010desto manipulira pojmovima organsko i ekolo\u0161ko. To krajnje potro\u0161a\u010de dovodi u stanje zbunjenosti, dok se na po\u0161tene proizvo\u0111a\u010de ekolo\u0161ki uzgojene hrane baca ona “svi ste vi isti” vrsta stigme.<\/p>\n
Potro\u0161a\u010d koji \u017eivi s prosje\u010dnom hrvatskom pla\u0107om stekao je ravnodu\u0161nost prema tim kategorijama i odlu\u010dio je ono malo preostalog povjerenja dati supermarketima, pa dokle ide. Istra\u017eivanje o prehrambenim navikama u Hrvatskoj iz 2020. pokazuje da 65 posto ljudi uta\u017euje glad u nekom od velikih trgova\u010dkih lanaca. Na tr\u017enici se snabdijeva 21 posto ispitanika, samo osam posto uzgaja hranu, dok \u010detiri posto ostavlja novac u specijaliziranim du\u0107anima zdrave hrane.<\/p>\n
Samostalni uzgajiva\u010di i oni ne\u0161to dubljeg d\u017eepa, koji mogu obilaziti du\u0107ane zdrave hrane, \u010dine manjinu. Njihov stil \u017eivota i poimanje o va\u017enosti hrane koja nije tretirana pesticidima i umjetnim gnojivom, predstavljaju budu\u0107nost kojoj se kontinent \u017eeli u potpunosti okrenuti u narednih nekoliko decenija kroz Europski zeleni plan. Glavni cilj ovog opse\u017enog strate\u0161kog prijedloga je stvaranje klimatski neutralne Europe. Izazovan zadatak u tom pogledu je i obnova prirode i omogu\u0107avanje ponovnog procvata bioraznolikosti.<\/p>\n
Oni koji imaju mo\u0107 odlu\u010divanja svjesni su da je konvencionalna poljoprivreda najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d tla, vode i zraka, da su svjetski resursi iscrpljeni i da nam klimatske promjene di\u0161u za vratom. S druge strane imamo agresivne vlasnike poljoprivrednog kapitala koji naprosto vole ke\u0161 i dominaciju pa se ne \u017eele odre\u0107i, izme\u0111u ostalog, tr\u017ei\u0161ta \u0161tetnih pesticida koje je te\u0161ko oko 53 milijarde eura.<\/p>\n
U (europski) perifernoj i broj\u010dano sve manjoj Hrvatskoj, udio povr\u0161ina pod ekolo\u0161kom poljoprivrednom proizvodnjom iznosi svega 7,18 posto. Na tri hektara u Trgovima, u okolici Dvora, nalaze se ekolo\u0161ki nasadi lje\u0161njaka familije Borojevi\u0107. Jo\u0161 prije 20 godina danas 60-godi\u0161nji Milan radio je ispitivanje tla i slao na analizu postotak hranjivih tvari. Tada su zasadili prve lje\u0161njake na jednom jutru zemlje, a od 2006. imaju ukupno 1800 stabala. U zimskom periodu kod njih se mogu na\u0107i i praline kratkog roka trajanja. Borojevi\u0107i na imanju njeguju jo\u0161 i jabuke, kru\u0161ke, breskve, dud, lan, heljdu, povr\u0107e i za\u010dinske trave.<\/p>\n
\u2014 Bio je to izazovan posao koji je ko\u0161tao jer nismo tada bili u mogu\u0107nosti da imamo plodove. Investirali smo pet ili \u0161est godina, prinos je do\u0161ao poslije. Supruga i ja sve sami radimo, iskoristili smo blagodati tehnike i pokupovali smo sve \u0161to smo mogli priu\u0161titi. I sve je prema ekolo\u0161kim propisima. Oprema i ure\u0111aji s kojima mi radimo ne mogu se koristiti u konvencionalnoj proizvodnji. Na njoj prera\u0111ujemo samo na\u0161u sirovinu – pri\u010da nam Milan koji je radni sta\u017e stekao u sisa\u010dkoj \u017deljezari kao tehnolog u proizvodnji cijevi i komercijalist.<\/p>\n
Pitamo ga kako su se odlu\u010dili na ekolo\u0161ku proizvodnju. Jednostavno odgovara da je ekologija njegova \u017eivotna filozofija.<\/p>\n
\u2014 Po meni je ekologija termin koji su izmislili ljudi da prodaju proizvod, a to je ustvari usluga. To vam je prirodna zakonitost koja ima \u010detiri osnovna cilja: briga o zemlji, zraku, vodi i stanovnicima koji \u017eive na zemlji. Danas je ekologija biznis, odmakli smo se od onog izvornog. Bitno je po\u0161tivati prirodne zakonitosti koje su puno starije od \u010dovje\u010danstva, \u0161to manje uni\u0161tavati okoli\u0161 jer bez toga nema budu\u0107nosti. Na\u017ealost, ljudi danas rade u korist vlastite \u0161tete, sve ja\u010de i ja\u010de – smatra Milan.<\/p>\n
Jedna od bitnijih tema u ekolo\u0161kom uzgoju hrane je plasman robe koja je duplo skuplja, ponekad i vi\u0161e, od hrane koja je dostupna \u0161iroj populaciji. Za Milana nema nedoumice \u2013 kvaliteta ko\u0161ta.<\/p>\n
On govori da pola kilograma njihovog lje\u0161njaka, sa svim certifikatima i laboratorijskim dokazima, ko\u0161ta 60 kuna. U du\u0107anima je takav proizvod iste koli\u010dine jo\u0161 prije nekoliko godina ko\u0161tao oko 100 kuna. Borojevi\u0107i rade po principu direktne prodaje krajnjim potro\u0161a\u010dima.<\/p>\n
– Imate kupca koji se \u017eeli hraniti zdravo. On ne mo\u017ee jeftinije pro\u0107i nego kod proizvo\u0111a\u010da, a ja ne mogu nigdje dobiti vi\u0161e novca nego izravno od kupca. Tako smo izbjegli sve posrednike. Mi imamo svoju bazu kupaca, potra\u017enja je nekad ve\u0107a od onoga \u0161to imamo, a kad nemamo, mi ne kupujemo lje\u0161njake sa strane. Ako idete na pumpanje koli\u010dine, to nije ekolo\u0161ka proizvodnja. Tko to zna, on \u0107e svom djetetu radije dati jednu jabuku kakva treba biti, a ne kilo onih iz Konzuma – tvrdi Milan koji u najve\u0107oj mjeri trguje s mladim majkama.<\/p>\n
Da su kratki lanci opskrbe sve zastupljeniji i da predstavljaju spas za male eko proizvo\u0111a\u010de, govori nam i Igor Zlojtro, voditelj OPG-a Regronom iz Prisjeke kraj Vojni\u0107a. Po struci agronom, ekolo\u0161ki proizvo\u0111a\u010d u startu, Igor se bavi i savjetovanjem u ekolo\u0161koj poljoprivredi za razli\u010dite klijente.<\/p>\n
Direktan odnos proizvo\u0111a\u010da i krajnjeg potro\u0161a\u010da u Hrvatskoj je tek u povojima. Igor daje primjer iz zemalja zapadne Europe gdje postoji trend godi\u0161nje pretplate na ko\u0161arice s ekolo\u0161kim proizvodima. Tako svi koji sudjeluju u tom lancu svjesno snose i mogu\u0107i rizik od vremenskih nepogoda ili invazije \u0161tetnih kukaca.<\/p>\n
\u2014 Proizvo\u0111a\u010d se u tom slu\u010daju ne mora brinuti o distribuciji, ne mora razmi\u0161ljati kome \u0107e prodati ono \u0161to napravi. Oni nisu dominantni jer veliki lanci imaju vi\u0161e utjecaja, vi\u0161e resursa za marketing, a i razvila se \u010ditava infrastruktura, ideolo\u0161ki okvir u kojem ljudi ni ne znaju da se mo\u017ee druga\u010dije, osim da odu u du\u0107an i kupe. I u Hrvatskoj postoje poticaji za kratke lance opskrbe, za otvaranje web shopova i otvaranja eko tr\u017enica – obja\u0161njava Igor.<\/p>\n
Dodaje da je mogu\u0107a i grupna nabava kroz potro\u0161a\u010dke zadruge ili grupe solidarne razmjene, nabava na ku\u0107nom pragu i prodaja putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Sve to zahtijeva znanje i spremnost na komunikaciju s proizvo\u0111a\u010dem. Ljudi na to nisu naviknuti, ve\u0107ina nije ni u mogu\u0107nosti da se odmakne od ustaljene rutine i to\u010dno odre\u0111enog dnevnog iznosa koji daje za hranu.<\/p>\n
Cijenu takvih proizvoda definira tr\u017ei\u0161te, osnovna ponuda i potra\u017enja te konkurencija. Znatna je razlika i u tro\u0161kovima proizvodnje. Igor navodi da je potrebno vi\u0161e zemlje za istu produktivnost, vi\u0161e ljudskog rada, puno vi\u0161e ulaganja u znanje, specijalne i slabije dostupne mehanizacije, u biorazgradivu ambala\u017eu i tro\u0161ak certifikacije.<\/p>\n
Dok to ne za\u017eivi, bitno je sna\u0107i se i na obi\u010dnoj tr\u017enici u gradu. Kako prepoznati konvencionalno uzgojenu kru\u0161ku i onu s Korduna? Je li tu samo izgled bitan faktor? Slike iz djetinjstva jo\u0161 uvijek su jake, pa je neprskano vo\u0107e i dalje izjedna\u010deno s kvrgavim, ucrvanim jabukama. Naravno, i ekolo\u0161ki proizvodi se tretiraju protiv nametnika, ali s biljnim pripravcima. Borojevi\u0107i su, na primjer, povjerenje dali ulju od nima koje im odli\u010dno slu\u017ei kao insekticid.<\/p>\n
Kada nismo u mogu\u0107nosti da prepoznamo bolji i lo\u0161iji proizvod, Igor preporu\u010duje da se uvijek tra\u017ei na uvid ekolo\u0161ki certifikat. Sama ideja ekolo\u0161kog certifikata je bila, navodi on, da se stvori povjerenje, pravni i formalni okvir. Osim toga, neke sorte vo\u0107e su podobnije za eko proizvodnju pa se i na taj na\u010din mogu prepoznavati proizvodi.<\/p>\n
U ekolo\u0161kom uzgoju hrane ima obilje podataka i korisnih informacija. Izme\u0111u konvencionalne, masovne poljoprivrede i one organske, ima jo\u0161 nekoliko razina bavljenja zemljom i uglavnom se rangiraju po ja\u010dini \u0161tetnosti. I ekolo\u0161ka proizvodnja prepoznaje vi\u0161e vrsta proizvo\u0111a\u010da. Na\u0161i sugovornici se svrstavaju u prvu skupinu ekolo\u0161kih proizvo\u0111a\u010da iz uvjerenja koji bi to radili i da nema dr\u017eavnih poticaja. Igor je uvjeren da je to najmanja grupacija proizvo\u0111a\u010da u Hrvatskoj.<\/p>\n
Drugi tip su poduzetnici koji to rade jer postoji tr\u017ei\u0161na ni\u0161a. Njihova motivacija je vrijednost i luksuz proizvoda koji si ne mogu svi priu\u0161titi. Tre\u0107a vrsta je ona koju Igor naziva ekopoljoprivrednim oportunistima. Obja\u0161njava da je rije\u010d o proizvo\u0111a\u010dima koji se kriju iza bavljenja eko proizvodnjom samo kako bi ostvarili pravo na poticaje, a oni su u doma\u0107em kontekstu najve\u0107i.<\/p>\n
Bri\u017eno uzgojene, organske proizvode prati i predznak “zdravo”. To tako\u0111er stvara jednu vrstu konfuzije jer se implicira da je sve drugo, recimo hrana iz kvartovskog Konzuma, nezdrava. Name\u0107e se pitanje o kontroli hrane koja sti\u017ee na police i o koli\u010dini \u0161tetnih tvari. Zdrav razum govori da su ostaci kemijskog tretiranja na proizvodu ne\u0161to \u0161to sva\u010diji organizam mo\u017ee podnijeti. Igor je uvjeren da je to u granicama sigurnog te da je zdravstveni aspekt konvencionalne poljoprivrede zapravo najmanje zabrinjavaju\u0107i.<\/p>\n
– Stava sam da hrana nije toliko otrovna, ali te interakcije, akumulacija razli\u010ditih tvari u tijelu i okoli\u0161u mo\u017ee imati negativne posljedice. Puno gori je efekt na kvalitetu vode, zraka, tla i na bioraznolikost. To je ono gdje konvencionalna poljoprivreda najvi\u0161e \u0161teti dru\u0161tvu jer ima dugoro\u010dne posljedice. Okoli\u0161ni argument je puno ja\u010di za ekolo\u0161ku proizvodnju nego zdravstveni. Dru\u0161tveno-ekonomski argument je isto bitan. Ekolo\u0161ki poljoprivrednici imaju bolju kvalitetu \u017eivota, mogu bolje brinuti o svojim radnicima nego \u0161to to rade ovi u konvencionalnoj poljoprivredi, najprije zbog konkurencije – obja\u0161njava Igor.<\/p>\n
Dobra vijest je da se svake godine zabrani vi\u0161e pesticida nego \u0161to ih se novih otkrije. Na razini Europe, do 2030. predvi\u0111eno je smanjenje kori\u0161tenja sintetskih gnojiva za 20 posto, a pesticida za 50 posto. Igor govori da ljudi sve manje upotrebljavaju \u0161tetnu kemiju. \u010cak se i u konvencionalnoj poljoprivredi to koristi minimalno i lokalno, ako za to postoji potreba.<\/p>\n
Milan Borojevi\u0107 isti\u010de da ekolo\u0161ke proizvode ne mo\u017ee raditi poljoprivrednik koji je \u017eeljan velikih koli\u010dina i brze zarade. Iako su proizvo\u0111a\u010di poput Milana i Igora rijetki, oni tvrde da njihovo djelovanje nije ni\u0161ta novo. Rade u skladu s prirodom i po\u0161tuju njene zakonitosti.<\/p>\n
Igor govori da je pa\u017eljiv u proizvodnji, da ne iscrpljuje resurse ve\u0107 ih regenerira, podupire dobre mikroorganizme i trudi se pove\u0107ati bioraznolikost usjeva. Milan \u010dak ide korak dalje kad ka\u017ee da je on u prirodi gost na tu\u0111em terenu i da se osje\u0107a inferiorno pred silinom, ljepotom i kompleksno\u0161\u0107u prirodnih procesa.<\/p>\n
pi\u0161e Anja Ko\u017eul<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Eko proizvo\u0111a\u010di poput Milana Borojevi\u0107a i Igora Zlojtre nastoje s kupcima uspostaviti direktan odnos jer je njihova hrana ina\u010de duplo skuplja od uobi\u010dajene. Iako su eko uzgajiva\u010di jo\u0161 uvijek rijetki, njihov pristup predstavlja budu\u0107nost koju zagovara i Europski zeleni plan<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2723,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-1346","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n