![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Brecak-1-scaled.jpeg\")
Prvo istra\u017eivanje o menstrualnom siroma\u0161tvu u Hrvatskoj kojeg je 2020. godine provela udruga PaRiter, pokazalo je, po mnogima, pora\u017eavaju\u0107e rezultate o dostupnosti menstrualnih proizvoda, ali je ukazalo i na prisutnost tabua koji se odnosi na menstruaciju.<\/p>\n
Prema PaRiterovom istra\u017eivanju u kojemu je sudjelovalo vi\u0161e od 6000 ispitanica, preko 15 posto njih navodi neki drugi razlog izostanka s posla ili nastave kada zapravo izostaju zbog menstruacije, a preko 35 posto menstrualne potrep\u0161tine skriva kada ih ide zamijeniti u toalet.<\/p>\n
Na pitanje koji naziv naj\u010de\u0161\u0107e koriste kada govore o menstruaciji, gotovo pola ispitanica je navelo da koristi naziv “menga”. Termin “stvari” koristi 19,1 posto, “menstruacija” 14 posto, “menzis” 5,3 posto, “oni dani” 5,2 posto, a “mjese\u010dnica” 4 posto sudionica istra\u017eivanja.<\/p>\n
Zagovara\u010dka grupa pod nazivom Me\u0111unarodna koalicija za zdravlje \u017eena 2016. godine je objavila izvje\u0161\u0107e u kojem se navodi da \u017eene diljem svijeta koriste vi\u0161e od 5000 eufemizama za menstruaciju. Na popisu se osim nama poznatih “stvari”, “tetki” iz Rusije, “onih dana” ili skra\u0107enica\/umanjenica rije\u010di menstruacija nalaze i ne\u0161to kreativniji eufemizmi: “komunisti u ku\u0107i zabave”, “Crvenkapica”, “markiz”, “mali crveni patuljci”.<\/p>\n
Koalicija je tada istaknula da je u nekim zemljama razgovor o menstruaciji toliko rijedak da su djevoj\u010dice \u010desto potpuno nespremne, pa \u010dak i iznena\u0111ene prvom menstruacijom.<\/p>\n
Bre\u010dak, koja je aktivna na dru\u0161tvenim mre\u017eama i koja preko svog Instagram profila “thewolfnomad” progovara o \u017eenskom zdravlju i seksualnosti, misli da je danas, zahvaljuju\u0107i internetu, lak\u0161e do\u0107i do informacija o bilo \u010demu, pa tako i o menstruaciji. Me\u0111utim, smatra da to nije kvalitetno rje\u0161enje za u\u010denje o temama poput zdravlja, reprodukcije i seksualnosti.<\/p>\n
\u2014 Jedino konkretno rje\u0161enje jest sveobuhvatna seksualna edukacija, koja ne\u0107e za rezultat imati samo to da \u0107e sve osobe, neovisno o spolu i rodu, dobiti to\u010dne informacije o, recimo, menstruaciji, nego \u0107e za rezultat imati i odgajanje mladih u osobe koje nije sram o tim temama pri\u010dati. Iako moram re\u0107i da progovaranje o menstruaciji i seksualnosti na dru\u0161tvenim mre\u017eama utje\u010de na normaliziranje tih tema i razgovora, to nikako ne mo\u017ee biti zamjena za sveobuhvatno seksualno obrazovanje, niti je odgovornost kreatora sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili nevladinih organizacija da javnost o tome educiraju, ve\u0107 je to odgovornost obrazovnih institucija \u2013 upozorava Bre\u010dak.<\/p>\n
Ona dio svojih sadr\u017eaja posve\u0107uje i predstavljanju novih menstrualnih proizvoda. Oni su ve\u0107 neko vrijeme prisutni na tr\u017ei\u0161tu, ali u reklamnom prostoru uglavnom nailazimo na vi\u0161edesetljetne klasike \u2013 ulo\u0161ke i tampone.<\/p>\n
\u2014 Dru\u0161tvo se polako otvara vi\u0161ekratnim menstrualnim proizvodima, npr. menstrualnim \u010da\u0161icama, vi\u0161ekratnim menstrualnim ulo\u0161cima i menstrualnim ga\u0107icama, no svakako jo\u0161 uvijek postoji otpor. Iz mojeg iskustva provo\u0111enja edukacija i razgovora o menstruaciji, otpor dolazi upravo iz uvjerenja da je menstruacija prljava i ga\u0111enja prema proizvodima koji se iskori\u0161teni ne bacaju odmah u sme\u0107e, ve\u0107 se peru i ponovo koriste. Svakako da tu utjecaja ima i konzumeristi\u010dka kultura koja obo\u017eava jednokratne proizvode i poti\u010de na bacanje iskori\u0161tenog i kupovanje novog \u2013 ka\u017ee Bre\u010dak.<\/p>\n
Svjesna je da ne\u0107e svakome odgovarati isti proizvod, no kao veliku prednost proizvoda poput menstrualne \u010da\u0161ice, vi\u0161ekratnih menstrualnih ulo\u017eaka i menstrualnih ga\u0107ica isti\u010de to \u0161to su bolje i za intimno zdravlje i za odr\u017eivost. Pored toga, vi\u0161ekratni menstrualni proizvodi financijski su isplativiji, udobniji te “olak\u0161aju \u017eivot na razini razmi\u0161ljanja o kupnji ulo\u017eaka ili tampona i no\u0161enju istih stalno sa sobom”.<\/p>\n
\u2014 Menstrualni ulo\u017eak u sastavu ima \u010dak 90 posto razli\u010ditih oblika plastike! Dodajte na to razne parfeme i kemikalije i jasno je da taj proizvod ne mo\u017ee biti ugodan i zdrav. Mnoge \u017eene to ne\u0107e niti primijetiti, jer misle da to tako mora biti. Da je normalno i prihvatljivo da ih ulo\u017eak svrbi, izaziva iritacije, infekcije i osipe \u2013 ka\u017ee Bre\u010dak.<\/p>\n
Kako navodi, alternativa mo\u017ee biti menstrualna \u010da\u0161ica koja uz pravilno odr\u017eavanje mo\u017ee trajati do deset godina. Objasnila je da treba paziti da je napravljena od medicinskog silikona kako bi bila sigurna za kori\u0161tenje. \u010ca\u0161ica, za razliku od tampona, ne mo\u017ee dovesti do toksi\u010dnog \u0161oka. Vi\u0161ekratni menstrualni ulo\u0161ci ili menstrualne ga\u0107ice isto su dobra opcija jer uz pravilno odr\u017eavanje mogu trajati do pet godina.<\/p>\n
Istovremeno, u Hrvatskoj postoji niz inicijativa da se mladim \u017eenama umanje tro\u0161kovi menstrualnih proizvoda, barem i onih jednokratnih. Te su se inicijative pojavile nakon spomenutog PaRiterovog istra\u017eivanja koje je pokazalo da je tre\u0107ina \u017eena u Hrvatskoj prisiljena \u0161tedjeti na ulo\u0161cima.<\/p>\n
Marinella Matej\u010di\u0107 iz PaRitera rekla nam je da je nakon istra\u017eivanja i objave rezultata do\u0161lo do pomaka.<\/p>\n \u2014 Osim \u0161to je veliki broj na\u0161ih sugra\u0111ana i sugra\u0111anki osvijestio problem, do\u0161lo je i do djelovanja na razli\u010ditim razinama: od ravnatelja i ravnateljica do osnovnih \u0161kola i drugih obrazovnih institucija koji i koje su odlu\u010dili osigurati besplatne menstrualne potrep\u0161tine u svojim institucijama, do studentskih inicijativa koje su se aktivirale i provele razli\u010dite kampanje i aktivnosti na temu menstruacije na svojim sveu\u010dili\u0161tima i fakultetima \u2013 ka\u017ee Matej\u010di\u0107.<\/p>\n Toj su se borbi pro\u0161le godine pridru\u017eili u\u010denici zagreba\u010dke Srpske pravoslavne op\u0107e gimnazije. U \u0161kolske toalete su postavili “ulo\u0161komate” koje su sami napravili, a i sami su kontaktirali proizvo\u0111a\u010de ulo\u017eaka te od njih dobili donacije.<\/p>\n Isto tako, Matej\u010di\u0107 isti\u010de da je nemali broj lokalnih i regionalnih samouprava radi pora\u017eavaju\u0107ih rezultata istra\u017eivanja izmijenio bud\u017eete i osigurao sredstva za besplatne menstrualne potrep\u0161tine u \u0161kolama \u010diji su osniva\u010di.<\/p>\n \u2014 Nadalje, do\u0161lo je i do Sabora, gdje je u vi\u0161e navrata odr\u017eana rasprava o menstruaciji i menstrualnom siroma\u0161tvu. Naravno, sve to ne bi bilo mogu\u0107e da nije bio pravi politi\u010dki trenutak i da nismo imale podr\u0161ku saborskih zastupnica koje su na razli\u010ditim razinama i razli\u010ditim intenzitetom radile na ovom problemu \u2013 ka\u017ee.<\/p>\n Dodaje da bez suradnje sa saborskim zastupnicama ne bi do\u0161lo do smanjenja poreza na menstrualne potrep\u0161tine. Naime, u velja\u010di ove godine, Vlada je najavila smanjenje poreza na menstrualne potrep\u0161tine s 25 na 13 posto. Tako\u0111er, Vlada je prihvatila amandman zastupnice Sabine Glasovac, zahvaljuju\u0107i kojem \u0107e u prora\u010dunu za idu\u0107u godinu biti izdvojeno milijun eura kako bi se \u0161kole i skloni\u0161ta za \u017eene \u017ertve nasilja opskrbile besplatnim zalihama menstrualnih higijenskih potrep\u0161tina.<\/p>\n No borba protiv menstrualnog siroma\u0161tva, na nacionalnoj ili lokalnoj razini, nije gotova. U Osijeku se tek rasplamsava. Kako je objasnila Mirna \u0160ostarko iz osje\u010dke neformalne inicijative mladih, Mladforme, oni su ponukani rezultatima PaRiterovog istra\u017eivanja proveli sli\u010dno, na podru\u010dju njihove \u017eupanije. Sudjelovale su 103 \u017eene, a rezultati su vrlo sli\u010dni.<\/p>\n \u2014 U tom trenutku odlu\u010dili smo se intenzivnije pozabaviti ovom tematikom, a fokus su nam bile djevoj\u010dice u osnovnim \u0161kolama. Htjeli smo da na\u0161 grad bude jedan od progresivnih gradova koji \u0107e aktivno raditi na smanjenju menstrualnog siroma\u0161tva svojih gra\u0111anki. Upravo zbog toga smo u tri navrata Gradu poslali zamolbu za uvo\u0111enjem stavke prora\u010duna s ciljem smanjenja menstrualnog siroma\u0161tva djevoj\u010dica u osnovnim \u0161kolama na podru\u010dju Grada Osijeka, u kojoj smo ponudili dva mogu\u0107a rje\u0161enja s okvirnim izra\u010dunom na godi\u0161njoj razini \u2013 ka\u017ee \u0160ostarko.<\/p>\n Obja\u0161njava da se prvo ponu\u0111eno rje\u0161enje odnosilo na uvo\u0111enje menstrualnih potrep\u0161tina u sve osnovne \u0161kole, za u\u010denice od petog do osmog razreda, a drugo na nabavu menstrualnih \u010da\u0161ica za sve djevoj\u010dice sedmih razreda. Ka\u017ee da se Grad jo\u0161 nije oglasio, ali da se i dalje nadaju da \u0107e se uskoro otvoriti prostor za zajedni\u010dko promi\u0161ljanje i djelovanje. U me\u0111uvremenu su se ipak dogodili pozitivni pomaci poput uvo\u0111enja menstrualnih potrep\u0161tina na svim osje\u010dkim fakultetima.<\/p>\n \u2014 Va\u017enost reproduktivnog zdravlja \u017eena je sustavno zanemarivana i ignorirana stolje\u0107ima, \u0161to je dovelo do odre\u0111ene stigme, a naro\u010dito kada pri\u010damo o menstruaciji. \u017dene i danas koriste razli\u010dite kodove kada razgovaraju o menstruaciji te u tajnosti obavljaju menstrualnu higijenu \u2013 govori \u0160ostarko kada obja\u0161njava razloge Mladforminog anga\u017emana.<\/p>\n Na\u0161e sugovornice vjeruju da se ipak kre\u0107emo prema destigmatizaciji menstruacije.<\/p>\n \u2014 Mislim da je taj proces u pokretu, vidimo da se ljudi aktiviraju u temama poput menstrualnog siroma\u0161tva ili da mladima nije strano niti sramotno pokrenuti akciju za besplatne ulo\u0161ke u \u0161koli \u2013 govori nam Bre\u010dak koja jo\u0161 jednom podcrtava ulogu obrazovanja i zdravstva.<\/p>\n \u2014 Ne znam koliko smo daleko od potpunog detabuiziranja tema o menstruaciji i \u017eenskoj seksualnosti, no znam da taj projekt zahtjeva anga\u017eman obrazovnih institucija u koje \u0107e se uvesti sveobuhvatno seksualno obrazovanje, kao i reformu zdravstvenog sustava da se \u017eensko seksualno i reproduktivno zdravlje shva\u0107a ozbiljno i onda kada \u017eene nisu i ne poku\u0161avaju ostati trudne. Potreban je i anga\u017eman dr\u017eavnog aparata da se osobama koje menstruiraju omogu\u0107e adekvatna higijena na mjestu rada ili obrazovanja, slobodno vrijeme za menstrualnu higijenu, a i slobodni dani ako je potrebno. Dakle, to nije pitanje “samo” menstruacije, ve\u0107 pitanje tretiranja \u017eena kao punopravnih osoba u dru\u0161tvu \u2013 zaklju\u010duje Bre\u010dak.<\/p>\n pi\u0161e Anja Vladisavljevi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Menstruacija ote\u017eava \u017eivote \u017eena na nekoliko razina, od fizi\u010dke, mentalne i emotivne do financijske. “\u017dene i danas koriste razli\u010dite kodove kada razgovaraju o menstruaciji te u tajnosti obavljaju menstrualnu higijenu”, ka\u017ee Mirna \u0160ostarko iz osje\u010dke udruge Mladforma<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2661,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-1481","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/marinella-1.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Sostarko-2-scaled.jpg\")