– Preventivno-edukativni program sada vodi Iva Davorija<\/strong>, a proiza\u0161ao je iz nekog nezadovoljstva, promi\u0161ljanja da “ga\u0161enje po\u017eara” nije dovoljno i da moramo raditi na prevenciji i edukaciji. Trudimo se pri\u010dati s mladima o tome \u0161to su zdravi partnerski odnosi i to radimo kroz nekoliko projekata. Istaknula bih i kolegij “Rod, seksualnost, identiteti \u2013 od opresije do ravnopravnosti” koji na Odsjeku za kulturalne studije provodimo pet godina, a nositeljica je profesorica Brigita Milo\u0161<\/strong>. Mogu ga upisati studenti i studentice sa svih sastavnica Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. To je prvi kolegij u Hrvatskoj koji povezuje tematiku ljudskih prava u naj\u0161irem smislu i dru\u0161tveno korisnog u\u010denja \u2013 objasnila je Tina Kova\u010di\u0107.<\/p>\n Osim pravne i psiholo\u0161ke pomo\u0107i koju pru\u017eaju, iznimno je va\u017ean i zagovara\u010dki dio njihovog rada jer sve \u0161to izravno saznaju od \u017eena poku\u0161avaju prenijeti do donositelja odluka. Koliko god je izravan rad sa \u017ertvama bitan, istaknula je Iva \u010catipovi\u0107, lanac problema se ne\u0107e prekinuti ako se istodobno ne radi i na mijenjanju sustava.<\/p>\n – Velik je spektar izazova s kojim se susre\u0107e \u017eena koja izlazi iz nasilnog odnosa. Neki su zapo\u0161ljavanje, vrti\u0107ka skrb za dijete i stambeno zbrinjavanje, a da bi se ona uspje\u0161no integrirala u dru\u0161tvo, mora na\u0107i rje\u0161enja. Stambeno zbrinjavanje je tu veliki problem jer na razini dr\u017eave nemamo adekvatnu politiku i strategiju, stanovi su nedostupni i skupi, a \u017eene su op\u0107enito diskriminirane na tr\u017ei\u0161tu nekretnina. Postoji dr\u017eavna mjera stambenog zbrinjavanja \u017ertava nasilja u obitelji iz Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima, ali je \u017eene nisu mogle koristiti jer za nju nisu ni znale \u2013 objasnila je \u010catipovi\u0107.<\/p>\n U SOS Rijeci od 2021. prikupljaju podatke od \u017eupanija, koje su ina\u010de nadle\u017ene za pomo\u0107 \u017ertvama nasilja, odnosno dono\u0161enje rje\u0161enja. Tijekom dvije godine pra\u0107enja se ispostavilo da polovica \u017eupanija nije zaprimila niti jedan zahtjev, dok je godi\u0161nje zbrinuto ukupno 15-ak obitelji, mada je u prora\u010dunu bilo novca i za vi\u0161e. No sada je protok informacija bolji jer su sve prikupljene podatke o temama poput stambenog zbrinjavanja, reintegracije \u017ertava nasilja i prepoznavanju diskriminacije objedinjene u nekoliko priru\u010dnika objavljenih na internetskoj stranici udruge. Iako ta mjera na\u010delno jeste dobra, ima zna\u010dajne nedostatke \u2013 vremenski je ograni\u010dena na dvije godine i mogu je koristiti samo osobe koje imaju pravomo\u0107nu presudu o tome da su \u017ertve nasilja u obitelji, na \u0161to se nekada \u010deka godinama.<\/p>\n Posljednjih tjedana su se na trgovima vi\u0161e gradova u Hrvatskoj pojavili tzv. kle\u010davci koji izme\u0111u ostalog mole za mu\u0161karce kao duhovni autoritet, \u010dednost \u017eena i dokidanje prava na poba\u010daj. O toj pojavi razgovarali smo s Lorenom Zec.<\/p>\n – Kada se ne\u0161to mijenja, onda se jedan dio dru\u0161tva odupire promjeni. \u0160to je ona ja\u010da i vidljivija, vidljiviji \u0107e biti i otpori. Zbog toga i vidimo kao da nas zapljuskuje val konzervativizma ili tradicionalizma. Kle\u010davci jesu simbol toga da se ne\u0161to de\u0161ava, ali su i opasni i treba imati na umu \u0161to predstavljaju. Koliko god oni sebe predstavljali pacifisti\u010dki i svoju molitvu kao ne\u0161to za op\u0107e dobro, mislim da to nije istina jer definitivno \u017eele vratiti \u017eene u tradicionalno im dodijeljenu ulogu. Kako radimo sa \u017ertvama nasilja, znamo da je tradicionalna uloga \u017eene ne\u0161to \u0161to ih ranjava, ozlje\u0111uje i naposljetku ubija \u2013 zaklju\u010dila je Lorena.<\/p>\n U prosincu pro\u0161le godine iza\u0161li su podatci istra\u017eivanja Europskog instituta za rodnu ravnopravnost koji su pokazali da je Hrvatska me\u0111u tri najgore zemlje po broju femicida u EU. Kako je objasnila Lorena, do toga dolazi zbog needuciranosti svih dionika sustava za\u0161tite i podr\u0161ke \u017ertava nasilja, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosu\u0111a i sustava socijalne skrbi \u010dija je suradnja troma.<\/p>\n – Femicid je vrsta ubojstva koju je najlak\u0161e predvidjeti i sva istra\u017eivanja ukazuju da postoje neke stepenice prije toga, on ne nastaje samo tako, ve\u0107 je krajnja posljedica nasilja koje se de\u0161avalo ranije. U Hrvatskoj se jo\u0161 uvijek razli\u010diti oblici psihi\u010dkog nasilja, prisilne kontrole, poreme\u0107enih odnosa ne priznaju kao nasilje i dok to ne budemo prepoznavali kao rizik, ne\u0107emo ni zaustaviti broj femicida \u2013 kazala je Lorena.<\/p>\n – Na dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj razini nemamo svijest da je to sustavni dru\u0161tveni problem. Da imamo, onda bi se femicidi analizirali, na\u0161li bi se prediktori rizika i bavili bismo se time aktivno kako bi ih mogli sprije\u010diti. Jedno je pitanje ho\u0107e li nam se u ovoj dr\u017eavi dogoditi nekakvo nasilje, bilo psihi\u010dko ili fizi\u010dko, i koliko smo sigurni po tom aspektu, a drugo je koliko smo sigurni da \u0107e nas netko za\u0161titi kad se to dogodi. Mislim da u tom pogledu jako lo\u0161e stojimo \u2013 dodala je \u010catipovi\u0107.<\/p>\n Jo\u0161 jedan indikator nefunkcionalnog sustava je konstantno stanje financijske neizvjesnosti u kojem se nalazi ve\u0107ina udruga, a koje su potkapacitirane s obzirom na broj korisnika koji im se obra\u0107aju za pomo\u0107.<\/p>\n – I dalje u \u0161iroj javnosti \u010desto postoji negativan stav prema udrugama. Zato nam trebaju mladi koji shva\u0107aju \u0161to organizacije civilnog dru\u0161tva rade i \u017eele biti zaposleni u njima. Uvijek \u0107e ih biti, kao \u0161to ih je bilo u na\u0161oj generaciji, ali definitivno nam nedostaje osoba koje su stru\u010dne po tim pitanjima, koje njeguju feministi\u010dke principe rada i koje su educirane za specifi\u010dne teme rodno uvjetovanog nasilja \u2013 kazala je Tina Kova\u010di\u0107.<\/p>\n – Ovaj posao je zahtjevan jer nema onog osje\u0107aja stalnog uspjeha. Borba je svakodnevna, uspjeh ba\u0161 i nije, ali dese se ti trenutci kada se javi neka \u017eena i ka\u017ee da je na\u0161la stan, dobila posao ili da je sudski postupak napokon gotov. Nekada pro\u0111e puno vremena u i\u0161\u010dekivanju takve informacije, a onda se ona sjeti nas koji smo bili s njom na tom putu i nazove nas. To \u010dini vrijednim sve ovo \u0161to prolazimo zajedno sa \u017eenama \u2013 zaklju\u010dila je Iva \u010catipovi\u0107.<\/p>\n pi\u0161e Katarina Bo\u0161njak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kle\u010davci koji se mole po trgovima nisu nimalo bezopasni. Kako radimo sa \u017ertvama nasilja, znamo da tradicionalne uloge ranjavaju, ozlje\u0111uju i naposljetku ubijaju \u017eene, obja\u0161njavaju iz SOS Rijeke<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2411,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-2413","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/SOS-Rijeka2_Karlo-Cargonja.jpg\")