\u2013 Nasilje koje je usmjereno protiv \u017eena bude \u010desto druge vrste nego ono \u0161to se de\u0161ava kolegama, kojima isto tako, moram re\u0107i, nije uvijek lako. Prvo, ovo je jedno patrijarhalno dru\u0161tvo gdje smo mi u startu stavljene na ni\u017eu poziciju nego mu\u0161ke kolege. Drugo, vrlo \u010desto ti online napadi, ako su online, ma \u010dak i ako se u\u017eivo de\u0161avaju, uklju\u010duju neki vid prijetnje seksualnim nasiljem \u2013 obja\u0161njava Ahmeta\u0161evi\u0107.<\/p>\n
Ova novinarka ka\u017ee da su prijetnje koje je dobivala na dru\u0161tvenim mre\u017eama “gotovo uvijek uklju\u010divale mogu\u0107nost fizi\u010dkog i seksualnog nasilja”, a da policija nije na to reagirala. \u0160tovi\u0161e, ispri\u010dala nam je da i policija u nekim slu\u010dajevima koristi i taj vid zastra\u0161ivanja. Do\u017eivjela je to prije dvije godine kad su ju sarajevski policajci priveli jer je htjela snimiti evidentiranje nepropisno parkiranih vozila i izdavanje prekr\u0161ajnih naloga vlasnicima. Policija je kao razlog navela “reme\u0107enje javnog reda i mira i omalova\u017eavanje slu\u017ebenog lica”. Istovremeno, postupanje policijskih slu\u017ebenika u postaji nije istra\u017eeno, iako je to prijavila.<\/p>\n \u2013 Pored ostalih stvari koje su uradili, bila sam prisiljena da se skinem do gola i prisilili su jednu vrlo mladu policajku da to radi. Ne znam da li je itko gledao to na kamere… Njoj je bilo grozno neprijatno, ona se na kraju \u010dak i izvinila. Smatram da je to \u0161to se meni desilo vid seksualnog zlostavljanja. To nikada nije istra\u017eeno, nit\u2019 je netko ka\u017enjen za to. Istra\u017eeno je samo hap\u0161enje \u2013 prisje\u0107a se.<\/p>\n Zbog tog iskustva, kao i zbog policijskog nerje\u0161avanja prijavljenih prijetnji, Ahmeta\u0161evi\u0107 je izgubila povjerenje u tu instituciju. U jednom od poku\u0161aja da prijavi prijetnju fizi\u010dkim nasiljem i silovanjem tra\u017eila je da osoba kojoj prijavljuje bude \u017eena, no policijski slu\u017ebenici su se na to oglu\u0161ili i na kraju je odustala.<\/p>\n \u2013 Uvijek mi je bilo u\u017easno neugodno i uvijek sam bila u takvoj situaciji gdje sam se osje\u0107ala na neki na\u010din kao da sam kriva za to \u0161to mi se to de\u0161ava \u2013 ka\u017ee sarajevska novinarka. Dodala je i da se ne mo\u017ee previ\u0161e osloniti na strukovna udru\u017eenja ili druge organizacije jer Bosna i Hercegovina ima jako slabo civilno dru\u0161tvo “koje je obi\u010dno vo\u0111eno idejama i ciljevima donatora, a ne onim \u0161to su stvarne potrebe na terenu”.<\/p>\n U Srbiji, s druge strane, postoje Novinarke protiv nasilja prema \u017eenama, grupa koja okuplja vi\u0161e od 70 novinarki koje se, izme\u0111u ostalog, zala\u017eu i da “nasilje kome su izlo\u017eene \u017eene u medijskom prostoru bude vidljivo i sankcionisano”. One svojim kolegicama pru\u017eaju podr\u0161ku kroz razli\u010dite alate, tehnike i solidarnost.<\/p>\n Jovana Gligorijevi\u0107<\/strong>, urednica, novinarka i osniva\u010dica grupe Novinarke protiv nasilja prema \u017eenama nam je rekla kako su u Srbiji najpoznatiji i najdramati\u010dniji slu\u010dajevi usmjereni ka istra\u017eiva\u010dkim novinarkama, novinarkama nezavisnih medija i novinarkama koje prate rodno zasnovano nasilje.<\/p>\n \u2013 Dragani Pe\u0107o<\/strong>, novinarki KRIK-a koja je istra\u017eivala tajne poslove ministra Sini\u0161e Malog<\/strong> ispreturan je stan, a nije odneto ni\u0161ta. Njenoj koleginici Milici Vojinovi\u0107<\/strong> dogodilo se sli\u010dno. Jelena Zori\u0107<\/strong>, novinarka koja je legenda istra\u017eivanja veza dr\u017eave i kriminala, dobila je verbalnu pretnju od advokata jednog kriminalca. Posle je prona\u0161la i pisanu prete\u0107u poruku ispred vrata. Ja sam dobijala pretnje, od kojih je jedna zavr\u0161ena presudom i zabranom prilaska, ali imala sam i jedan slu\u010daj vi\u0161egodi\u0161njeg proganjanja koji tu\u017eila\u0161tvo nije smatralo opasnim \u2013 isti\u010de Gligorijevi\u0107.<\/p>\n Kako isti\u010du Novinarke protiv nasilja prema \u017eenama, napadi na novinarke naj\u010de\u0161\u0107e nisu usmjereni na temu kojom se one bave, ve\u0107 na njih kao \u017eene, na njihove porodice i privatni \u017eivot.<\/p>\n A \u0161to se samih novinarskih tema ti\u010de, ni tu novinarkama ne ide glatko. Ahmeta\u0161evi\u0107, koja pi\u0161e o ljudskim pravima, migracijama, pravima \u017eena, ali i ratnim zlo\u010dinima, ka\u017ee da ima dosta problema s urednicima kako stranih, tako i doma\u0107ih medija, da ih uvjeri da se radi o temama od javnog interesa koje su vrijedne izvje\u0161tavanja te da se izbori za pravi ugao pri\u010de.<\/p>\n \u2013 Dosta objavljujem u stranim medijima i tu je situacija gotovo ista kao i kod nas. Sli\u010dne stvari tra\u017ee. Kad \u017eelite pisati o silovanju \u017eena u ratu, inzistiraju, jo\u0161 uvijek, 30 godina poslije rata u Bosni, da na\u0111ete nekoga tko je pre\u017eivio i da ga natjerate da ponovno to pri\u010da. Ima drugi ugao svega toga. Nakon 30 godina drugi su problemi tih pre\u017eivjelih \u017eena, drugi je na\u010din kako o tome trebamo pisati\u2026 Ako \u017eelite pisati o sistemskim problemima i sli\u010dno, to te\u017ee ide \u2013 ka\u017ee Ahmeta\u0161evi\u0107.<\/p>\n Takvom pristupu izvje\u0161tavanja Novinarke protiv nasilja poku\u0161avaju stati na kraj pa su napravile smjernice za medijsko izvje\u0161tavanje o nasilju prema \u017eenama. Prema njima, medijski izvje\u0161taj ne smije sadr\u017eavati senzacionalisti\u010dke ili stereotipne prikaze pre\u017eivjele\/\u017ertve, nasilja i nasilnika. Tako\u0111er, ne bi trebalo izvje\u0161tavati samo o konkretnim slu\u010dajevima, ve\u0107 i o fenomenu nasilja prema \u017eenama kao takvom, radi prevencije i edukacije. Gligorijevi\u0107 ka\u017ee da u Srbiji novinarke vi\u0161e ne moraju ulagati ogromne napore da objasne da su te teme va\u017ene.<\/p>\n \u2013 Imala sam priliku da \u017eivim tu evoluciju. Do pre samo nekoliko godina, morale smo da molimo da nas puste da to radimo, da se po izlasku teksta raspravljamo sa pojedinim kolegama koju su tvrdili da “nije tako stra\u0161no”. Onda se dogodila 2021. godina kada je u srpskom dru\u0161tvu pukao \u010dir i kad je krenuo ogroman talas ispovesti \u017eena koje su pre\u017eivele seksualno nasilje. Po\u010delo je od glumica Milene Radulovi\u0107<\/strong> i Ive Ilin\u010di\u0107<\/strong> koje su optu\u017eile za silovanje u\u010ditelja glume Miroslava Aleksi\u0107a<\/strong>. Danas se urednici biju za ekskluzivu kad je re\u010d o rodno zasnovanom nasilju i rodnoj ravnopravnosti \u2013 govori nam Gligorijevi\u0107.<\/p>\n Zanimalo nas je i kakvi su uvjeti rada novinarki i njihovo okru\u017eenje te koliki im teret stvara nefleksibilno radno vrijeme.<\/p>\n \u2013 I te kako im je dodatan teret, a dodajmo tome i ozbiljno male plate. Ne pri\u010damo samo o novinarkama u Beogradu, koleginicama u lokalnim medijima je mnogo gore. One osim niskih plata, nesigurnog posla i sli\u010dnog, moraju da se nose sa opasno\u0161\u0107u koja im je jako blizu. Imali smo dva slu\u010daja u malim mestima koji su odjeknuli. Jednoj koleginici iz malog mesta je izmontirana pornografska fotografija i maltretirana je na ulici. U drugom gradu lokalni kriminalac je tokom no\u0107i zazidao prozore lokalnog radija koji same vode dve novinarke \u2013 obja\u0161njava Gligorijevi\u0107.<\/p>\n Petra Iv\u0161i\u0107<\/strong>, novinarka, aktivistica BRID-a u polju radni\u010dkih prava i voditeljica projekta u Sindikatu novinara Hrvatske, ka\u017ee da kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu u medijima u Hrvatskoj, situacija je jako sli\u010dna kao i u ostalim profesijama.<\/p>\n \u2013 Primjetan je rodni jaz u pla\u0107ama, puno je manje \u017eena na upravlja\u010dkim i uredni\u010dkim pozicijama, puno \u010de\u0161\u0107e se \u017eene zapo\u0161ljava na atipi\u010dne ugovore\u2026 Na\u017ealost, polo\u017eaj \u017eena u medijima vrlo se rijetko prou\u010dava u akademskoj zajednici i ne provode se istra\u017eivanja o njihovim socijalnim, ekonomskim i politi\u010dkim pravima, nego se vi\u0161e analizira njihov polo\u017eaju kroz kulturni aspekt \u2013 ka\u017ee Iv\u0161i\u0107.<\/p>\n Navela je nekoliko istra\u017eivanja koja ukazuju na postojanje rodne neravnopravnosti u medijskom sektoru, ali je napomenula da su provedena davno i da je “trenutna situacija u medijskom sektoru po pitanju radni\u010dkih prava svih radnika, a posebice \u017eena i puno lo\u0161ija”. Primjerice, ka\u017ee Iv\u0161i\u0107, u medijima su sve prisutniji nestandardni oblici rada, zbog \u010dega su radnici prisiljeni raditi na atipi\u010dne ugovore.<\/p>\n \u2013 Ta nesigurnost donosi konstantni egzistencijalni gr\u010d i strah od gubitak radnog mjesta. Krajem 2022. je predstavljeno istra\u017eivanje Sindikata novinara Hrvatske o atipi\u010dnim oblicima rada u medijima. Nestandardni radnici u medijima kao bitan problem spominju nedostatak socijalnih prava, kao \u0161to su pravo na bolovanje i pravo na porodiljni dopust. Isto tako, ni se zbog nesigurnosti posla te\u017ee odlu\u010duju osnovati obitelj, a ostvariti punu mirovinu u trenutnim uvjetima vrlo je te\u0161ko. Na\u017ealost, praksa pokazuje da poslodavci ne po\u0161tuju propise i obveze koje imaju prema trudnicama i \u017eenama s malom djecom, a maj\u010dinstvo se pokazuje kao najve\u0107a prepreka u poslovnom \u017eivotu \u2013 obja\u0161njava Iv\u0161i\u0107 i dodaje da bi se dio ovih problema mogao rije\u0161iti kroz kolektivne ugovore, kako na razini manjih medijskih ku\u0107a, tako i na razini grane i sektora.<\/p>\n Iz razgovora s na\u0161im sugovornicama zaklju\u010dili smo da ovaj \u0161irok spektar problema \u017eena u medijskom sektoru ne moramo i ne mo\u017eemo rje\u0161avati bez pomo\u0107i drugih. Iv\u0161i\u0107 snagu vidi u sindikalnom organiziranju, Gligorijevi\u0107 okuplja kolegice u zajedni\u010dkoj borbi protiv nasilja, a Ahmeta\u0161evi\u0107 ka\u017ee da je ohrabruje solidarnost kolegica i kolega koje su joj javno dale podr\u0161ku nakon \u0161to je napadnuta.<\/p>\n \u2013 Novinarstvo ne bi trebalo biti opasna profesija. Nisam nikada zami\u0161ljala da \u0107e mi trebati hrabrost da se bavim istra\u017eivanjem i pisanjem, govorenjem onoga \u0161to je u javnom interesu. Kako se nositi s tim? Prvo, li\u010dno sam nekako poku\u0161ala izgraditi neku mre\u017eu ljudi oko mene na koje se mogu osloniti u takvim situacijama. Tako\u0111er sam u nekom trenutku svjesna da je to privatna mre\u017ea ljudi i da oni nisu svemogu\u0107i. Po\u010dela sam se obra\u0107ati raznim me\u0111unarodnim organizacijama \u2013 ka\u017ee Ahmeta\u0161evi\u0107.<\/p>\n Ka\u017ee i da se, kada je to potrebno, trebamo ohrabriti i oti\u0107i stru\u010dnim osobama: “Ne mo\u017eemo ni te privatne krugove koristiti jer svi mi \u017eivimo jedan u\u017easan \u017eivot na ovim prostorima i ne mo\u017eemo ih uvijek svim tim opteretiti niti su svemogu\u0107i ti neki na\u0161i prijatelji da se nose sa svim tim. Dobivala sam prijetnje da \u0107e me ubiti i silovati. Kako znam da sutra na ulici netko od tih ljudi ne\u0107e zaista to i uraditi? Ne mogu znati da li je to samo prijetnja. Nijedna od nas ne mo\u017ee znati da li je to samo prijetnja\u2026 To nije prijatno i moraju se tra\u017eiti i ti na\u010dini”.<\/p>\n Gligorijevi\u0107 je ipak istaknula i na\u010dine na koje novinarke mogu same sebi pomo\u0107i i objasnila kada treba reagirati.<\/p>\n \u2013 Poznato je da vladaju\u0107a Srpska napredna stranka ima farme trolova. Njih blokira\u0161 i ne raspravlja\u0161 se. Moja granica je ose\u0107aj fizi\u010dke ugro\u017eenosti: imala sam situaciju u kojoj \u010dovek koji me proganja i \u010dovek koji mi uporno preti objavljuju na Tviteru da su se upoznali i upravo sede na ru\u010dku u restoranu 30 metara od moje redakcije. \u0160to se ti\u010de govora mr\u017enje, na Tviteru sam “mjutovala” svoje ime i prezime po svim pade\u017eima i smanjila broj hejt sadr\u017eaja koji dolaze do mene. I to savetujem svim koleginicama \u2013 ka\u017ee.<\/p>\n A njen drugi savjet je: “Ne dozvolite nikada da vas ubede kako ovo ide u opis posla, nemojte nikada da se naviknete na pretnje. Ne ka\u017eem da treba da pla\u010demo i da se pla\u0161imo, ali moramo uvek da budemo svesne da to nije normalno i da ni\u010dim to nismo ni izazvale ni zaslu\u017eile.”<\/p>\n pi\u0161e Anja Vladisavljevi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Razgovarali smo s kolegicama iz Hrvatske, Srbije i BiH o nasilju prema novinarkama u regiji. “Novinarstvo ne bi trebalo biti opasna profesija. Nisam nikada zami\u0161ljala da \u0107e mi trebati hrabrost da se bavim istra\u017eivanjem i pisanjem”, ka\u017ee sarajevska novinarka Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2422,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-2424","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Nidzara-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Jovana.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Petra-scaled.jpg\")