Rije\u010d je o \u010ditavim otocima otpada koji dolaze iz BiH, Srbije i Crne Gore, pa je problem doslovno pre\u0161ao sve granice. Njegovo rje\u0161enje zahtjeva suradnju tri dr\u017eave. U trenutku pisanja ovog \u010dlanka, \u010deka se na sastanak ministara koji se ve\u0107 trebao odviti u drugoj polovici velja\u010de, no onda je odgo\u0111en za po\u010detak o\u017eujka. Furtula isti\u010de kako se ministri Srbije, BiH i Crne Gore sastaju svakih \u0161est mjeseci i daju obe\u0107anja da \u0107e se ne\u0161to poduzeti, ali se na kraju slabo \u0161to uradi. Prije izbora padaju obe\u0107anja o sanaciji sme\u0107a, nakon izbora sve ostaje isto. Da parafraziramo otu\u017eni vic o politi\u010daru koji uo\u010di izbora do\u0111e u selo ispitati ljude \u0161to im nedostaje i \u0161to bi promijenili: stanovnici mu objasne kako je problem sa sme\u0107em neizdr\u017eiv i kako ga treba maknuti. Politi\u010dar na to zgrabi mobitel, ode u stranu i nakon kra\u0107eg razgovora pobjedonosno se obrati ljudima: “Problem rije\u0161en, nazvao sam slu\u017ebe i poslat \u0107e kamione idu\u0107i mjesec. \u0160to vas jo\u0161 mu\u010di?” Oni na to odgovaraju: “Pa nemamo signal za mobilni\u2026”<\/p>\n
– Prije par godina je bilo neke pri\u010de o strategiji upravljanja otpadom u BiH, tj. ideji da se izgradi jedna regionalna deponija za podru\u010dje op\u0107ina u slivu rijeke Drine. Nikad se ni\u0161ta nije uradilo po tom pitanju \u2013 pri\u010da Furtula.<\/p>\n I dalje nedostaju regionalni deponiji, odnosno recikla\u017eni centri. Najbli\u017ei Vi\u0161egradu je kod Zvornika koji je udaljen 150 kilometara, a postoje\u0107i gradski deponij nema ekolo\u0161ku dozvolu. Bijesni gra\u0111ani pokrenuli su inicijativu “Uklonimo nelegalnu deponiju pred turisti\u010dkim gradom \u2013 Vi\u0161egrad” i na dru\u0161tvenim mre\u017eama redovito objavljuju fotografije i snimke nevjerojatnih koli\u010dina otpada kod sela Holijaci na ulazu u grad, tik do ceste. Jedna od posljednjih takvih objava prikazuje hrpe sme\u0107a i plastike u snijegu, kraj kojih se nalaze le\u0161evi \u017eivotinja.<\/p>\n – Svake godine se tu talo\u017ei izme\u0111u 10 tisu\u0107a i 20 tisu\u0107a kubnih metara otpada koji se onda pali i zatrpava zemljom. Kroz tu deponiju pak protje\u010de potok koji se opet ulijeva u Drinu. Katastrofa. Uza sve to, otpad stalno gori, a kako smo mi u brdima i nema dovoljno vjetra, u kona\u010dnici udi\u0161emo taj otpad i kiseline. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske objavio je podatke iz kojih se vidi da svaki drugi stanovnik na\u0161eg grada boluje od neke bolesti respiratornog sistema. I sam imam lak\u0161i oblik astme \u2013 obja\u0161njava Furtula.<\/p>\n Problem je sistemski, ali i u nedostatku ekolo\u0161ke svijesti kod ljudi. Furtula isti\u010de kako se pored puteva uz rijeku Drinu nalaze nevjerojatne koli\u010dine sme\u0107a i otpada koje ljudi samo dovoze i bacaju.<\/p>\n – Gdje god krenete, u svakom selu \u0107ete na\u0107i divlje deponije na koje ljudi godinama bacaju otpad. Samo na teritoriju op\u0107ine Vi\u0161egrad imamo preko 200 neregistriranih deponija, naro\u010dito po selima i prigradskim naseljima gdje nema odvoza otpada pa ga ljudi bacaju u potoke ili uz cestu. Najgore je \u0161to smo se mi navikli na te prizore. Vlada op\u0107i defetizam, nitko ne misli da se situacija mo\u017ee rije\u0161iti i nitko ni\u0161ta ne poduzima \u2013 dodaje ekolo\u0161ki aktivist.<\/p>\n Kao i mnogi drugi gradovi diljem biv\u0161e Jugoslavije, Vi\u0161egrad posljednjih desetlje\u0107a rapidno gubi stanovni\u0161tvo. Mladi, koji bi mogli biti nosioci promjene, odlaze iz dr\u017eave trbuhom za kruhom, a iza njih ostaju prazna sela i ku\u0107e u kojima \u017eive stariji i nemo\u0107ni ljudi, uglavnom ratni povratnici. Selo Holijaci izgleda tim depresivnije \u0161to zbog tona otpada razbacanog uz cestu i obale rijeke koji se pali, izgara i smrdi, stanovnici rje\u0111e izlaze iz ku\u0107a. Kada izlaze, prisiljeni su doslovno hodati kroz sme\u0107e, zajedno s psima lutalicama koji po njemu prebiru i vrte se okolo. Rje\u0161enje kojeg su se dosjetile lokalne vlasti? Postaviti veliku kapiju na prilaz selu tako da se sme\u0107e ne vidi s glavne ceste. Apsurdni potez postao je jo\u0161 besmisleniji kada je sme\u0107e pre\u0161lo kapiju i pro\u0161irilo se s obje strane.<\/p>\n “Balkanska posla \u2013 gurni u tu\u0111e”, “Za sve smo to mi krivi. I ja, i vi koji ovo \u010ditate”, “Svi smo odgovorni, kod nas lete kese s balkona”, “Pamet je u Vi\u0161egradu umrla devedesetih”, “Natovariti u kamione i istovariti pred skup\u0161tinu”\u2026 Po komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama reklo bi se da je narod ogor\u010den i da \u017eelje za promjenom ima, no to su uglavnom usamljeni glasovi starijih, raseljenih i onih koji su izgubili bilo kakvu nadu u mogu\u0107nost promjene. Malobrojni gra\u0111ani ipak ne odustaju od borbe, pa su podnijeli krivi\u010dne prijave protiv odgovornih lica u slu\u010daju nelegalne deponije u mjestu Holijaci, Vi\u0161egrad. \u010ceste su i akcije \u010di\u0161\u0107enja divljih deponija i obala rijeke. Jedna od ve\u0107ih bila je ona prije desetak godina kada je skupina entuzijasta krenula u \u010di\u0161\u0107enje rijeke i pritom izvukla toliko sme\u0107a da se napunilo oko 200 velikih crnih vre\u0107a. Unato\u010d najboljoj volji, posla je naprosto previ\u0161e da bi se njime bavili (samo) volonteri.<\/p>\n Razo\u010darani reakcijama lokalnih vlasti, ignoriranim mejlovima koje su slali ministarstvima i osje\u0107ajem da vlasti na njih gledaju kao na neprijatelje, bili su prisiljeni potra\u017eiti pomo\u0107 stranih organizacija. Trenutno je Eko centar u komunikaciji s organizacijom Waste Free Oceans s kojom radi na nacrtu projekta koji bi jednom zauvijek sprije\u010dio ove prizore.<\/p>\n – Tra\u017eimo donatore kako bismo financirali istra\u017eivanje kvalitete vode rijeke Drine i pokazali javnosti koliko je zaga\u0111ena. \u017delimo vidjeti ima li u njoj te\u0161kih metala, s obzirom na sav plutaju\u0107i otpad u njoj. Neke organizacije koje nam \u017eele pomo\u0107i pronalaze dio financija iz EU fondova ili drugih fondacija u svijetu, ali moramo i mi sami prona\u0107i neke partnere ovdje. Mi smo mala skupina koja je uspjela obraniti rijeku od malih hidroelektrana i pokrenuti inicijativu za za\u0161titu kanjona rijeke Rzav tj. njeno pretvaranje u park prirode. No kao neprofitna organizacija, ne mo\u017eemo prona\u0107i desetke tisu\u0107e eura potrebne za realizaciju projekata. Mislim da nemamo snagu sami iznijeti ovaj problem jer nije zaga\u0111ena samo Drina ve\u0107 i mnoge druge rijeke, od Vrbasa i Bosne pa nadalje \u2013 isti\u010de Furtula.<\/p>\n Cijeli scenarij podsje\u0107a na onaj s rijekom Jordan koja nestaje u moru ironije: izvor \u017eivota na suhom Bliskom istoku i svetinja za vjernike triju najve\u0107ih svjetskih religija danas je na nekim mjestima gotovo potpuno presu\u0161io jer ga uni\u0161tavaju isti oni kojima je potreban. Izraelci su gradnjom brane preusmjerili dio sebi, Sirijci su isu\u0161ivanjem pritoke Yarmouk zeznuli Izraelce, a onda su usko\u010dili Jordanci sa svojim kanalima. \u010celnici okolnih dr\u017eava ne \u017eele ili nisu u stanju sjesti za stol i rije\u0161iti problem, pa je sve opet na le\u0111ima obi\u010dnih ljudi koji su se ujedinili u onome \u0161to bi mnogi prozvali borbom s vjetrenja\u010dama. Drina je na sli\u010dan na\u010din osu\u0111ena da nas podsje\u0107a na vlastita prokletstva i suo\u010dava s nama samima. Simbol je velikih podjela i krvave povijesti, sa\u010duvane u izrazu o uzaludnom “ispravljanju krive Drine”. Na u\u0161\u0107u rijeke Lim u Drinu nalazi se tunel Brodar, isti onaj \u010dija je pri\u010da o zato\u010denim vojnicima inspirirala nastanak filma “Lepa sela lepo gore”. I danas njen vrludavi tok uzrokuje pomutnju na granici izme\u0111u Srbije i BiH, \u0161to iskori\u0161tavaju politi\u010dari i mo\u0107nici \u010dije firme ilegalno vade \u0161ljunak s obala. Za to se ima volje i na\u010dina, ali nema za rje\u0161avanje nelegalnog odlaganja otpada ili sukoba oko gradnje novih hidroelektrana.<\/p>\n Dok se politi\u010dari sva\u0111aju i otimaju za svoj dio kola\u010da, jezivi prizori na rijeci privukli su pozornost stranih medija i organizacija. Dolaze novinari i TV ekipe iz cijelog svijeta, pa je tako ove godine o “sramoti na slikovitoj Drini” i “fri\u017eiderima koji plove rijekom” pisao i BBC. Prije dvije godine regiju je posjetila Hannah Lucinda Smith<\/strong>, novinarka Sunday Timesa. “Balkanska ljepotica” koju je svijet poznavao po mostu Mehmed-pa\u0161e Sokolovi\u0107a<\/strong> i romanu Ive Andri\u0107a<\/strong> sada ju je \u0161okirala prizorima sme\u0107a poput planine plasti\u010dnih boca \u010diji latini\u010dni i \u0107irili\u010dni natpisi svjedo\u010de o razli\u010ditim podrijetlima, ali istoj sudbini. No ba\u0161 kao i jedan drugi prizor koji je obi\u0161ao svijet \u2013 slavna ku\u0107ica na Drini, ona koju je svojedobno Drina ru\u0161ila i nosila, pa su je mje\u0161tani ponovno podizali kao “ku\u0107icu na ni\u010dijoj vodi”, simbol neutralnosti i prijateljstva \u2013 volonteri i entuzijasti ne predaju se pred bujicom problema. I ba\u0161 kao u Andri\u0107evoj misli o tome kako su “sve Drine ovog svijeta krive”, kako se “nikad ne\u0107e mo\u0107i sve ni potpuno ispraviti” i kako “nikada ne smijemo prestati da ih ispravljamo”, njihova borba traje.<\/p>\n – Ne \u017eelim priznati sebi i svom narodu da smo nesposobni. Imamo ljude koji se bore i organizacije koje nam \u017eele pomo\u0107i. Ljudi nam se javljaju, \u017eele pomo\u0107i, uplate donacije onoliko koliko mogu. Prijatelji iz grada nam kupuju opremu za \u010di\u0161\u0107enje, rukavice, vre\u0107e, lopate \u2013 isti\u010de Furtula.<\/p>\n Na pitanje \u0161to ih jo\u0161 motivira na borbu, ka\u017ee kako vjeruju da svatko treba dati svoj doprinos mjestu u kojem \u017eivi.<\/p>\n – Krenuli smo kao entuzijasti. Jo\u0161 uvijek nas to dr\u017ei i, \u0161to se mene ti\u010de, nikada ne\u0107e prestati. Pobornik sam velike narodne akcije u kojoj bi se ujedinili gradovi i op\u0107ine BiH. Da odredimo jedan datum te da svi iza\u0111emo van i o\u010distimo na\u0161u zemlju \u2013 poru\u010duje aktivist.<\/p>\n pi\u0161e Lidija \u010culo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povr\u0161inski prizor s tisu\u0107ama boca, vre\u0107a i kanti na Drini kod Vi\u0161egrada nije ni\u0161ta spram onoga \u0161to se nalazi pod vodom: ba\u010deni namje\u0161taj, bijela tehnika, gume, \u017eeljezo, odje\u0107a. Lokalni aktivisti se godinama bore, ali rje\u0161enje zahtjeva suradnju tri dr\u017eave \u010diji ministri samo daju obe\u0107anja<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2480,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-2469","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Drina2_Armin-Durgut-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Drina3_Armin-Durgut-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/Drina4_Armin-Durgut-scaled.jpg\")