Dr\u017eava za to nema novca \u2013 bio je odgovor ginekologa na zahtjev pacijentice da joj izda lijek za menstrualne tegobe. Lijek je potom kupila u ljekarni bez recepta, o vlastitom tro\u0161ku. Slu\u010daj je 2021. godine prijavila pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, objasniv\u0161i da joj ginekolog nije \u017eelio izdati lijek na temelju nalaza s hitnog prijema jer je procijenio da joj on nije potreban, uz komentar da je skup. Pravobraniteljica je zatra\u017eila o\u010ditovanja ginekolo\u0161ke ordinacije i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i saznala da je ginekolog pritu\u017eiteljici ipak izdao lijek nakon njezinog inzistiranja, ali da ga ona pri poku\u0161aju podizanja nije uspjela odmah dobiti zbog informacijskog sustava “u kojem ponekad e-recepti prolaze s kra\u0107om odgodom od trenutka kada ga lije\u010dnik izda”.<\/p>\n
To je samo jedan od mnogih primjera u kojima se problemi zdravstvenog sustava i dr\u017eavnog bud\u017eeta prelamaju preko le\u0111a \u017eena. Pro\u0161lu je godinu obilje\u017eio slu\u010daj Mirele \u010cavajde<\/strong>, koju je hrvatsko zdravstvo dovelo u mu\u010dnu situaciju da prekid trudno\u0107e, na koji se odlu\u010dila zbog izuzetno progresivnog tumora ploda, zatra\u017ei u susjednoj zemlji. Dok uskra\u0107ivanje zdravstvene njege \u017eenama traje dugi niz godina, \u010cavajdin slu\u010daj izazvao je sna\u017ene reakcije te je bio okida\u010d za prosvjede u mnogim hrvatskim gradovima.<\/p>\n Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pro\u0161le je godine izvijestila da na podru\u010dje reproduktivnog zdravlja i prava \u017eena zna\u010dajan utjecaj imaju pandemijske okolnosti, no napomenula je da one “dodatno produbljuju i ina\u010de prisutne pote\u0161ko\u0107e s kojima se \u017eene suo\u010davaju u ovom podru\u010dju”. O tim smo pote\u0161ko\u0107ama, kao i o nekim zanemarenim aspektima zdravlja \u017eena, razgovarale s na\u0161im sugovornicama. Prva od njih je Ana Vra\u010dar<\/strong>, aktivistkinja udruge BRID i People’s Health Movementa, koja je kao primjer uzela ginekolo\u0161ku skrb na razini primarne zdravstvene za\u0161tite. Ka\u017ee da je taj dio zdravstvenog sustava op\u0107enito “potkapacitiran i podfinanciran”, a trebao bi zapravo biti najstabilniji.<\/p>\n \u2013 U mnogim gradovima je ugovoreno manje ginekolo\u0161kih timova nego \u0161to je to predvi\u0111eno mre\u017eom javne zdravstvene za\u0161tite, \u0161to, manje tehni\u010dki re\u010deno, zna\u010di da ima premalo ginekologinja da bi sve \u017eene na tim podru\u010djima mogle do\u0107i do ove vrste skrbi kada im treba. Prema izvje\u0161taju HZZO-a o stanju te mre\u017ee u prvom mjesecu ove godine, u Vara\u017edinu su bila ugovorena tri ginekolo\u0161ka tima manje od onoga \u0161to bi trebalo. Na razini Grada Zagreba bilo je ugovoreno 14 timova manje od planiranog. Govore\u0107i iz prakti\u010dne perspektive, to zna\u010di da \u0107emo na ginekolo\u0161ki pregled na kojem \u0107emo obavljati npr. PAPA test, kod ginekologa u javnom sustavu zdravstva vrlo vjerojatno biti naru\u010dene i za vi\u0161e od godinu dana, \u0161to mo\u017ee zna\u010diti da \u0107e se promjene koje zahtijevaju brzu reakciju kasno primijetiti \u2013 obja\u0161njava Vra\u010dar.<\/p>\n \u010cinjenica jest, ka\u017ee ona, da bi primarne ginekolo\u0161ke ordinacije trebale biti dostupne tamo gdje je \u017eenama najprakti\u010dnije do\u0107i do njih, na primjer, u blizini kvarta gdje \u017eive ili radnog mjesta.<\/p>\n \u2013 Trenutno to nije slu\u010daj, tako da ako \u017eivite u Zagrebu, mo\u017eda stanujete na Tre\u0161njevci, ali je jedina ginekolo\u0161ka ordinacija koja \u0107e vas primiti u Dubravi. U toj situaciji ne mo\u017eemo re\u0107i da vam je ginekolo\u0161ka skrb dostupna – osim ako si ne mo\u017eete priu\u0161titi odlazak u privatnu polikliniku, naravno – jer \u0107ete za najjednostavniji pregled trebati odvojiti bar dva sata za putovanje javnim prijevozom, plus vrijeme pregleda, a na pregled \u0107ete u \u010dekaoni vjerojatno jo\u0161 \u010dekati. Bolje planiranje i ure\u0111ivanje te mre\u017ee je odgovornost kako ministarstva, tako i \u017eupanija, odnosno Grada Zagreba, koji bi trebali zauzeti puno aktivniju ulogu u popunjavanju postoje\u0107ih rupa u sustavu. Osim planiranja i organizacije, to zna\u010di i usmjeravanje vi\u0161e novca u ovaj dio sustava \u2013 dodaje.<\/p>\n Valerija \u017dap\u010di\u0107<\/strong>, patrona\u017ena sestra i predava\u010dica u karlova\u010dkoj Medicinskoj \u0161koli, istaknula je sli\u010dne probleme kao Vra\u010dar: nedostatak zdravstvenog osoblja u javnom zdravstvu i okretanje privatnom koje je mnogim \u017eenama te\u0161ko priu\u0161tivo.<\/p>\n \u2013 Ne znam uspiju li se \u017eene upisati kod ginekologa po\u0161to ih je manjak u sustavu. Privatnih poliklinika ima puno, a pitanje je imaju li svi novca. A puno puta je razlog neodlaska lije\u010dniku upravo to \u0161to se nema novca, radno vrijeme, linije javnog prijevoza ili dugo \u010dekanje \u2013 rekla je \u017dap\u010di\u0107 za Nadu.<\/p>\n \u2013 Neka je samo redovni ginekolo\u0161ki pregled, PAPA test i ultrazvuk, za to treba vremena. Ako je pregled takav da sam lije\u010dnik obavi svoje, a da se ne ostavi mjesta da pacijentica pita ne\u0161to, iznese jo\u0161 neke svoje tegobe ili tra\u017ei neki savjet, onda ne mo\u017eemo re\u0107i da je sve u potpunosti obavljeno. Danas ginekolozi imaju u satu naru\u010dene tri ili \u010detiri pacijentice. Ako se radi o trudnici, za nju treba puno vi\u0161e vremena. Zna\u010di, taj ginekolog je optere\u0107en, onako poprili\u010dno \u2013 nastavlja \u017dap\u010di\u0107.<\/p>\n Na to se nadovezuje i ono \u0161to nam je Vra\u010dar rekla \u2013 da problemi ne nastaju samo za pacijentice, ve\u0107 i za radnice u ginekolo\u0161kim ordinacijama. One zbog prevelikog radnog optere\u0107enja moraju pacijenticama pristupati “kao da su na traci”. Jedna od najplasti\u010dnijih ilustracija trenutnog stanja u ovom dijelu zdravstvene skrbi je, ka\u017ee Vra\u010dar, “ve\u0107 notoran primjer kada je pacijenticama nemogu\u0107e dobiti ginekolo\u0161ku ordinaciju telefonom ili e-mailom”.<\/p>\n \u2013 U ve\u0107ini slu\u010dajeva se ne radi o tome da im se nitko u ordinaciji ne \u017eeli javiti, kako je to naj\u010de\u0161\u0107e predstavljeno, ve\u0107 o tome da primalja i ginekologinja jednostavno nemaju prostora u radnom vremenu da se kontinuirano javljaju, a da pritom ne zakinu pacijentice u \u010dekaoni. Drugim rije\u010dima, ne radi se o tome da su pacijentice prezahtjevne ili da su radnice lijene. Godinama se ne radi na tome da se uvjeti rada u primarnoj ginekologiji, pogotovo kada govorimo o ordinacijama u sklopu domova zdravlja, dovedu na po\u0161tenu razinu \u2013 poja\u0161njava Vra\u010dar.<\/p>\n Prema podacima HZZO-a, u djelatnosti zdravstvene za\u0161tite \u017eena u 2021. godini su 1.522.124 \u017eene bile u skrbi 277 ugovorenih ginekolo\u0161kih timova u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, a 32,2 posto osiguranica je tu zdravstvenu za\u0161titu i iskoristilo. Isti izvor ka\u017ee da je u djelatnosti zdravstvene za\u0161tite \u017eena te godine radilo 28 privatnih timova te da je u tim ordinacijama ukupno 38.260 \u017eena koristilo zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n Kao patrona\u017ena sestra, \u017dap\u010di\u0107 je pokrivala i gradska i ruralna podru\u010dja, a kroz razgovor je istaknula neke klju\u010dne razlike. Primje\u0107uje da je \u017eenama iz ruralnih sredina te\u017ee dostupna zdravstvena skrb, no da u tim krajevima \u017eene \u010de\u0161\u0107e imaju ve\u0107u podr\u0161ku obitelji.<\/p>\n \u2013 Najbolja bi bila kombinacija oboje. Ali uvijek ne\u0161to fali. Naravno, bilo bi idealno kada bi zdravstvena skrb bila dostupnija u svim krajevima, bez obzira radi li se o ruralnom ili urbanom podru\u010dju. Nekad prije je i u manja mjesta ginekolog dolazio barem jednom tjedno \u2013 govori nam i dodaje da je u ruralnim podru\u010djima problem provesti nacionalne preventivne programe.<\/p>\n S obzirom na to da je maj\u010dinstvo va\u017ean dio reproduktivnog zdravlja, a i da \u017dap\u010di\u0107 predaje taj predmet u srednjoj \u0161koli, upitale smo ju kako na to gleda. Ka\u017ee da za\u0161tita maj\u010dinstva u Hrvatskoj nije lo\u0161a te da se o trudnicama dobro brine. Me\u0111utim, napomenula je da nisu svima dostupni trudni\u010dki te\u010dajevi jer se organiziraju povremeno i ne u svim ustanovama. Uz to, istaknula je kako u patrona\u017ei, koja obuhva\u0107a i obilazak rodilja, nedostaje “uvodni dio”, odnosno upoznavanje s trudnicom i njenom okolinom prije ro\u0111enja djeteta. Ka\u017ee da je jedan od razloga slaba povezanost izme\u0111u ginekologa i patrona\u017enih sestara.<\/p>\n S druge strane, ono o \u010demu nemamo \u010desto priliku slu\u0161ati je koliko su reproduktivno i mentalno zdravlje povezani. Kako nam je objasnila Sandra Naki\u0107 Rado\u0161<\/strong>, specijalistica klini\u010dke psihologije, radi se o psiholo\u0161kim promjenama koje prate promjene u reproduktivnim procesima, sustavu i funkcijama u svim stadijima razvoja \u017eene, od menstruacije do menopauze.<\/p>\n \u2013 Neki od \u010de\u0161\u0107ih problema reproduktivnog mentalnog zdravlja koji se javljaju, posebno u peripartalnom razdoblju, su anksioznost i depresivnost. Naime, prema na\u0161im istra\u017eivanjima, 25 posto \u017eena opisuje poro\u0111aj kao traumati\u010dno iskustvo, 11 posto trudnica ima izra\u017een strah od poro\u0111aja, osam posto \u017eena ima poslijeporo\u0111ajnu depresiju, a dva posto \u017eena ima PTSP nakon poro\u0111aja. Tome se mo\u017ee pridodati i podatak da danas gotovo svaki \u0161esti par pati od problema neplodnosti te se susre\u0107e s brojnim emocionalnim izazovima \u2013 ka\u017ee Naki\u0107 Rado\u0161.<\/p>\n Ona je i voditeljica udruge Centar za reproduktivno mentalno zdravlje koja pru\u017ea edukaciju o razli\u010ditim te\u0161ko\u0107ama mentalnog zdravlja, a njihovi psiholozi pru\u017eaju individualno savjetovanje.<\/p>\n \u2013 Jo\u0161 uvijek postoji stigma psihi\u010dkih problema i strah od tra\u017eenja psiholo\u0161ke pomo\u0107i. Situacija se pomalo po\u010dela mijenjati otkako je izbila pandemija i u javnosti se po\u010delo govoriti o va\u017enosti mentalnog zdravlja. No ipak je, posebno kod majki, prisutan jaki strah da \u0107e ih okolina smatrati nesposobnima da budu majke ako potra\u017ee pomo\u0107. Neke \u017eene misle da nisu dobre majke ako imaju nekih te\u0161ko\u0107a ili pak strahuju da \u0107e im oduzeti djecu ako potra\u017ee pomo\u0107. No ni\u0161ta od toga nije istina \u2013 obja\u0161njava.<\/p>\n Kada smo koliko-toliko pokrili reproduktivno zdravlje kao neizostavan dio \u017eenskog zdravlja, interesiralo nas je koji su to aspekti \u017eenskog zdravlja koji nisu toliko direktno vezani uz reproduktivno i je li samo stvar u biologiji. Kako se povremeno mo\u017ee pro\u010ditati i u medijima, neke od bolesti koje \u010de\u0161\u0107e poga\u0111aju \u017eene nego mu\u0161karce su multipla skleroza, lupus, celijakija, osteoporoza te rak dojke. Naki\u0107 Rado\u0161 nam ka\u017ee da u mnogim primjerima psihi\u010dkih bolesti, postoje razlike u u\u010destalosti izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca.<\/p>\n \u2013 Primjerice, zloporaba sredstava ovisnosti u\u010destalija je kod mu\u0161karaca, dok su depresivni i anksiozni poreme\u0107aji \u010de\u0161\u0107i kod \u017eena. Nadalje, \u0161to se ti\u010de poreme\u0107aja hranjenja, poreme\u0107aj s prejedanjem dva puta je \u010de\u0161\u0107i, a anoreksija i bulimija \u010dak 10 puta \u010de\u0161\u0107e kod \u017eena. \u0160to je u podlozi tih razlika prili\u010dno je slo\u017eeno pitanje \u2013 ka\u017ee Naki\u0107 Rado\u0161 te obja\u0161njava da u jednad\u017ebu ulaze i psihosocijalni \u010dimbenici.<\/p>\n Dobar primjer daje i istra\u017eiva\u010dki centar Women\u2019s Health Research na sveu\u010dili\u0161tu Yale. \u017dene su, kako navode tamo\u0161nji istra\u017eiva\u010di, izlo\u017eene ve\u0107em riziku od lo\u0161eg sna jer \u010desto imaju vi\u0161e dnevnih zadataka od mu\u0161karaca i \u010de\u0161\u0107e su optere\u0107ene skrbni\u0161tvom i bri\u017enim radom. Tako\u0111er su osjetljivije na negativne u\u010dinke nedovoljnog sna, kao \u0161to su upale i poreme\u0107aji mentalnog zdravlja, koji pove\u0107avaju rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n Ako gledamo globalno, ka\u017ee Vra\u010dar, ve\u0107 se dosta dugo govori “gender health gapu”, odnosno zdravstvenim nejednakostima izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca, a kojeg se dosta lako mo\u017ee povezati s time kako su kroz povijest funkcionirala medicinska istra\u017eivanja, na istra\u017eivanje kojih bolesti se stavljalo naglasak i sli\u010dno. Nimalo iznena\u0111uju\u0107e, dodaje, ve\u0107i se naglasak stavljalo na bolesti koje more mu\u0161karce. Istovremeno, mu\u0161karci su prete\u017eito bili oni koje se istra\u017eivalo i koji su ta istra\u017eivanja i provodili.<\/p>\n \u2013 To mo\u017ee zvu\u010dati kao ne\u0161to jako apstraktno, ali u praksi mo\u017ee zna\u010diti, recimo, da ne znamo postoje li razlike u nuspojavama nekih lijekova izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, jer su doze definirane na temelju istra\u017eivanja provedenih na mu\u0161karcima. Mo\u017ee zna\u010diti i da ne znamo razlikuju li se simptomi i znakovi nekih bolesti izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, po\u010dev\u0161i od sr\u010danog udara, na \u0161to upozoravaju istra\u017eiva\u010dice poput Caroline Criado Perez \u2013 ka\u017ee Vra\u010dar i dodaje da manje znamo o \u017eenskom zdravlju nego o mu\u0161kom zdravlju, jer je ovo drugo uzeto kao standard.<\/p>\n \u2013 I u ovom slu\u010daju se mo\u017eemo sjetiti bar jednog primjera s kojim se ve\u0107ina \u017eena suo\u010di kada tra\u017ei odgovore na pitanja o tome za\u0161to imaju posebno bolne menstruacije, ili neredovite menstruacije, ili za\u0161to ne, kroni\u010dne glavobolje, a to je da nam se ka\u017ee da \u0107e sve to pro\u0107i samo od sebe kada ostanemo trudne. Jo\u0161 uvijek nije rijetkost dobiti takav odgovor, a to zna\u010di da \u0107emo na dijagnozu mo\u017eda \u010dekati mjesecima i mjesecima, nekad \u010dak i godinama, dulje nego \u0161to bi to bio slu\u010daj da nas se odmah ozbiljno shvati \u2013 zaklju\u010duje Vra\u010dar.<\/p>\n pi\u0161e Anja Vladisavljevi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska ima 277 ginekolo\u0161kih timova u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, ali to je puno manje od planiranog broja. U Vara\u017edinu manjkaju tri, a u Zagrebu 14. Preoptere\u0107ene ordinacije ponekad je te\u0161ko dobiti i na telefon, a rezultat je predugo \u010dekanje na preglede i izostanak brze reakcije na bolest<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3232,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-3231","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n