{"id":3274,"date":"2023-04-18T10:42:24","date_gmt":"2023-04-18T08:42:24","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/?post_type=nada&p=3274"},"modified":"2023-04-30T09:35:41","modified_gmt":"2023-04-30T07:35:41","slug":"cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/","title":{"rendered":"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota"},"content":{"rendered":"

Prolje\u0107e je, poljoprivredni radovi su u tijeku, sve cvjeta. Cvijetu Bi\u0161\u010devi\u0107<\/strong> ne mo\u017ee se vi\u0161e uhvatiti na ulicama metropole, pa se u kasnu nedjeljnu ve\u010der dozivamo mobitelima. U Zagrebu pada ki\u0161a, a kod nje u Trogiru je ve\u010der bez oborina, \u0161to je dobro jer je sutradan \u010deka rad u vinogradu. Bi\u0161\u010devi\u0107 je permakulturna dizajnerica i edukatorica koja od 2012. godine istra\u017euje prakti\u010dna rje\u0161enja za unapre\u0111enje prehrambenog sustava kroz primjenu na\u010dela regenerativne poljoprivrede. Sudjelovala je u pokretanju vi\u0161e inicijativa za urbano vrtlarstvo, a posebnu strast gaji prema kompostiranju i mikroorganizmima. Koautorica je priru\u010dnika “Briga o tlu” (ZMAG, 2015.), a svoj entuzijazam za regeneraciju zemlje s malim i velikim Z preko telefona je lako prenijela i na nas koje od vinograda jo\u0161 imamo samo d\u017eemper.<\/p>\n

Hvatamo vas u gu\u017evi, poljoprivredni radovi su u punom jeku. Kako izgleda rad na farmi ovih dana? Bez romantizacije, jako nas zanima ba\u0161 taj radni dio?<\/strong><\/p>\n

Kolega Igor Zlojtro<\/strong> i ja sura\u0111ujemo na projektu uspostave regenerativne farme u selu Prisjeka blizu Vojni\u0107a. Tek smo po\u010deli, nema joj niti godinu dana. Primarni su nam proizvod med i gljive. Volimo ekstenzivne procese koji nisu intenzivni i eksploatiraju\u0107i. Gljive uzgajamo na oblicama, inokulirali smo lani te oblice i \u010dekali, a nedavno su izrasle prve gljive. Gljive rastu \u010detiri do \u0161est godina u jednoj oblici, koja se na kraju mo\u017ee koristiti za kompostiranje i ogrjev. Sad smo u fazi testiranja procesa proizvodnje i plasmana. \u0160to se meda ti\u010de, p\u010dele su dobri pro\u010di\u0161\u0107iva\u010di, a to nam je va\u017eno i za vo\u0107njak. Lijep je proces raditi s p\u010delama, zna biti naporno, ali nije to intenzivan, svakodnevan rad. Krenuli smo s medom i gljivama jer je takav tip proizvodnje lak\u0161e uspostaviti, a paralelno mo\u017eemo dalje ulagati u razvoj farme i postepeno se \u0161iriti na uzgoj vo\u0107a i povr\u0107a koje tra\u017ei ve\u0107u prisutnost i financije. Fokus \u0107e nam dalje biti na direktnoj vezi s potro\u0161a\u010dima i direktnom plasmanu proizvoda, poput ne\u010dega \u0161to radi udruga Vestigium u Zagrebu.<\/p>\n

Dok se farma uspostavlja, radite i savjetovanja za druge poljoprivrednike?<\/strong><\/p>\n

Da, poku\u0161avamo raditi savjetovanja i dizajniranja poljoprivrednih sustava drugim ljudima. Zato sam trenutno u Trogiru. Radili smo savjetovanje za pobolj\u0161anje kvalitete tla u jednom vinogradu u kojem je koli\u010dina organske tvari u tlu drasti\u010dno pala. Izra\u0111ivali smo protokole kako da se pobolj\u0161a kvaliteta tla i sprije\u010di erozija, a trenutno radimo na pilot projektu diverzifikacije proizvodnje u vinogradu. Obi\u010dno nam se javljaju ljudi koji \u017eele poticati raznolikost i proizvodnju hrane na druga\u010diji na\u010din, koji nije monokulturni. Op\u0107enito u poljoprivredi kod nas jo\u0161 nije mejnstrim da se razmi\u0161lja o ostavljanju dijela poljoprivredne povr\u0161ine za bioraznolikost, i dalje se ide na potpunu eksploataciju svakog metra kvadratnog za profit.<\/p>\n

\"\"
Foto: Du\u0161ka Boban<\/figcaption><\/figure>\n

Uzgajanje gljiva se \u010dini kao logi\u010dan nastavak va\u0161e fascinacije mikroorganizmima i mikrobiologijom. Kad se i kako po\u010dela razvijati ta fascinacija?<\/strong><\/p>\n

Prije jedanaest godina po\u010dela sam kompostirati na balkonu, tada nije bilo sustava prikupljanja biootpada u Zagrebu. Popratila sam neke preporuke za dobro kompostiranje i iznenadila se koliko jednostavno i lako na svom balkonu mogu stvarati zemlju iz otpada. Naizgled malena stvar, ali bio je to emancipiraju\u0107i \u010din. Odvelo me dalje u vode edukacije, po\u010dela sam voditi radionice kompostiranja. Dublje prou\u010davati \u0161to se kemijski i biolo\u0161ki doga\u0111a kod mije\u0161anja zelenog i sme\u0111eg otpada, kako se pretvara u zemlju. Mikroorganizmi su po\u010detak evolucije, \u017eivot na Zemlji je nastao od bakterija i gljiva \u010dijim su razvojem stvoreni uvjeti za razvoj svih ostalih oblika \u017eivota. Osamdeset posto biljaka na svijetu, pa tako i one koje danas kultiviramo za hranu, evoluiralo je u simbiozi s gljivama. Mikorizne gljive tvore podzemne mre\u017ee koje mogu biti kilometrima duga\u010dke, pona\u0161aju se kao podzemni internet, dijele nutrijente biljkama da bi do\u0161le do ugljika koje im biljke daju putem svog korijena. Kemijskim signalima prenose informacije o bolestima i \u0161tetnicima, upozoravaju biljke i stabla da na vrijeme pokrenu svoje imunolo\u0161ke sustave i pripreme se za napad. Ukratko, tema tla i proizvodnje hrane me ba\u0161 obuzela pa sam brzo dala otkaz u struci, i od tada se bavim ovim poslom.<\/p>\n

Koautorica ste priru\u010dnika “Briga o tlu”. \u010cini se da jako malo o njoj znamo, a kamoli da ljubimo zemlju po kojoj hodamo. Za\u0161to je tlo va\u017eno?<\/strong><\/p>\n

Ni ja u po\u010detku nisam imala pojma o tlu, zavr\u0161ila sam arhitekturu. Sva filozofija \u017eivota sadr\u017eana je u procesu nastanka tla, koje razgra\u0111uje mrtvu organsku tvar i stvara plodnost iz koje nastaje \u017eivot. To je ono \u0161to se provla\u010di kroz filozofiju i religije od pamtivijeka \u2013 iz tla si do\u0161ao, u tlo \u0107e\u0161 se vratiti. Tlo je doslovno medij \u017eivota za ljude. Devedeset i pet posto hrane koju jedemo dolazi iz tla, ostalih pet posto je iz akvati\u010dkih sustava. Stanje tla najdirektnije je povezano s kvalitetom hrane, ljudskim zdravljem i op\u0107im zdravljem ekosustava.<\/p>\n

Kako na stanje tla utje\u010de dana\u0161nja industrijska proizvodnja hrane?<\/strong><\/p>\n

Dominantni na\u010dini proizvodnje hrane ozbiljno naru\u0161avaju kvalitetu tla, velik dio emisija stakleni\u010dkih plinova proizlazi iz toga. Suvremene poljoprivredne prakse ugro\u017eavaju biolo\u0161ku ravnote\u017eu tla, ne uzimaju u obzir mikroorganizme koji direktno utje\u010du na plodnost. Kad oremo tlo, uni\u0161tavamo te zajednice, ne vra\u0107amo dovoljno hranjiva natrag i ne podr\u017eavamo korisne odnose izme\u0111u biljaka i zajednica mikroorganizama. U zadnjih 50 godina globalno smo izgubili od 50 do 70 posto organske tvari u tlu, zato moramo kupovati umjetna gnojiva i prihranjivati tlo na taj na\u010din. Gubitak humusa u tlu u Hrvatskoj je tako\u0111er zna\u010dajan \u2013 od povijesnih \u010detiri do \u0161est posto danas je spao na jedan do dva posto, \u0161to je naro\u010dito osjetan gubitak u nekad plodnoj Slavoniji i Baranji. Preko 80 posto hrane koju jedemo je procesuirana hrana, na neki na\u010din obra\u0111ena. Kod nas je jo\u0161 donekle OK jer svi imaju neku babu, tetu, prijatelja na selu i jo\u0161 imamo prave tr\u017enice u gradovima. Ali ako nam je tlo toliko siroma\u0161no, a ono je primarna hrana biljkama, onda je jasno da su minerali i vitamini iz povr\u0107a i vo\u0107a zna\u010dajno smanjeni, pa ih tijelu moramo nadomje\u0161tati suplementima. Tlo je va\u017eno i zbog pohrane atmosferskog ugljika, kroz prirodni ciklus kru\u017eenja hranjiva ve\u0107a koli\u010dina atmosferskog ugljika pohranjuje se u tlo. Uz oceane i biomasu (\u0161ume) ono nam je tre\u0107e najva\u017enije skladi\u0161te za pohranu ugljika.<\/p>\n

\"\"
Foto: Du\u0161ka Boban<\/figcaption><\/figure>\n

Studirali ste arhitekturu, a neko vrijeme i radili u struci. Gledaju\u0107i natrag na ta iskustva, kakvo je stanje u biv\u0161oj vam struci?<\/strong><\/p>\n

Kratko sam se bavila urbanizmom i prostornim planiranjem, par godina nakon zavr\u0161etka fakulteta. Razo\u010darala sam se stanjem na terenu, iako su me vukle te teme i htjela sam se baviti urbanizmom. Svidio mi se taj interdisciplinarni pristup planiranju, sa \u0161irokim pogledom na razli\u010dite aspekte \u017eivota, a u dana\u0161njim urbanisti\u010dkim praksama primjenjuje se posve suprotno. Stvar je svedena na kupoprodaju prostora, urbanisti\u010dkog dugoro\u010dnog planiranja uop\u0107e nema. Nisam se mogla pomiriti s time da idu\u0107ih 20 godina radim s tom koli\u010dinom nezadovoljstva, da imenom i prezimenom stojim iza planova koje ne podr\u017eavam.<\/p>\n

Bili ste dio tima Parkticipacije, inicijative koja je zagovarala uspostavu mre\u017ee dru\u0161tvenih vrtova u Zagrebu, ali i drugim gradovima, primjerice Puli. \u0160to se tijekom ovih desetak godina uspjelo posti\u0107i, a \u0161to je ostalo visjeti u zraku?<\/strong><\/p>\n

Godine 2012. otvoren je prvi dru\u0161tveni vrt u Vara\u017edinu, 2013. u Zagrebu, a kasnije u gradovima diljem Hrvatske. Nakon dvadesetak pokrenutih vrtova izgubila sam pojam o brojkama, prestala brojati. Svakako ih je dosta diljem zemlje, ali jo\u0161 uvijek ih nema u nekim gradovima, primjerice u Splitu. Puno smo toga postigli, ali nije sve tako sjajno kako se mo\u017eda \u010dini na prvu. Kao odgovor na dio potreba, i ekolo\u0161kih i psiholo\u0161kih, urbani vrtovi su platforma koja mo\u017ee poslu\u017eiti za dobrobit pojedinca i dru\u0161tva. Osim proizvodnje hrane, va\u017ena je socijalizacijska komponenta, to da vrt bude mjesto susreta razli\u010ditih ljudi. Dosta tih vrtova, poput onih u Zagrebu, na kraju nisu ispali toliko dru\u0161tveni, nema tog momenata gdje zajednica dijeli odgovornost. U Rijeci i Puli ve\u0107i je bio anga\u017eman gradske vlasti u tome da se gradi zajedni\u0161tvo, a ne da svatko sam sadi na svojoj parceli bez da ga zanima \u0161to radi susjed do njega. Va\u017eno je re\u0107i i da postojanjem urbanih vrtova nije nu\u017eno pobolj\u0161ana zelena infrastruktura u gradovima. Na mnogim prostorima je uni\u0161tena “zapu\u0161tena” bioraznolikost u ime malih monokulturnih vrtova. Gradske vlasti \u010desto na tim parcelama ne dopu\u0161taju sadnju trajnih kultura, stabala i grmlja, i ljudi uglavnom uzgajaju hranu na klasi\u010dan na\u010din: prekopavaju tlo, ostavljaju ga golim i u lo\u0161ijem stanju nego \u0161to je prije bilo.<\/p>\n

Koliko su klimatski izazovi ozbiljno shva\u0107eni u gradskim politikama, uzmimo na primjeru politika Grada Zagreba?<\/strong><\/p>\n

Rijetki su primjeri da gradska uprava samoinicijativno kre\u0107e u ekolo\u0161ka promi\u0161ljanja i implementaciju boljih politika, pa je tako i u Zagrebu. Op\u0107enito se to dogodi samo kad se radi o pritiscima koji dolaze zbog promjena EU regulativa ili eventualno aktivisti\u010dkim zagovaranjem. Tek zadnjih godina vidimo pomake koji nisu samo deklarativni, ali to je uglavnom zbog zakonske regulative iz Europske unije, \u0161to nije dovoljno. Ni pandemija nije doprinijela dugoro\u010dnim implementacijama zelenih politika, iako se nakratko \u010dinilo da druga\u010dije do\u017eivljavamo javni prostor i svrhu javnog prostora. \u010cim nestane panika, sve pada u zaborav. Kad se i pri\u010da o rje\u0161enjima, gradske vlasti se \u010desto oslanjaju na \u010disto tehni\u010dka rje\u0161enja, ne bave se su\u0161tinskim adresiranjem potreba sada\u0161njih i budu\u0107ih generacija.<\/p>\n

Imate li neki primjer bolje prakse, grad u kojem se kre\u0107e u iole progresivnijem smjeru?<\/strong><\/p>\n

Pada mi na pamet primjer iz Seattlea gdje je prije desetak godina pokrenut proces facilitiranja izrade plana za uspostavu jestivog parka. I to se dogodilo na inicijativu gra\u0111ana, ali gradska uprava je to prepoznala i pomogla u realizaciji. Na goloj livadi uspostavili su veliki jestivi park, u kojem ljudi mogu besplatno brati vo\u0107e i ora\u0161aste plodove, a \u010ditava se zajednica o tom prostoru brine. Tri su se godine dogovarali, nije se u realizaciju krenulo najednom. Park se postepeno razvijao kroz radne akcije, a ljudi su me\u0111u sobom pomalo razvijali povjerenje i upoznavali se. Raslo je polako, kao \u0161to polako rastu i stabla. I dalje se u parku i bere i sadi, i odr\u017eavaju se razne dru\u0161tvene aktivnosti. Za\u017eivio je u punom smislu te rije\u010di.<\/p>\n

\"\"
Foto: Du\u0161ka Boban<\/figcaption><\/figure>\n

Sve je vi\u0161e znanstvenih istra\u017eivanja koja ukazuju na \u0161tetne razine stresa koje suvremeni urbani \u017eivot intenzivno proizvodi, od visokih \u017eivotnih tro\u0161kova do manjka vremena i prostora za opu\u0161tanje i odmor. Na kojim se sve razinama taj stres stvara?<\/strong><\/p>\n

Prostor u kojem boravimo imamo utjecaj na op\u0107e stanje organizma, na\u0161e emocije, na\u0161e zdravlje. Koli\u010dina kontakta s prirodom pri tome je u\u017easno bitan aspekt, jer \u010dak i kratak boravak u zelenilu smanjuje kognitivni umor i razine kortizola, hormona stresa. Utoliko su va\u017eni zeleni i opu\u0161taju\u0107i prostori u gradu, parkovi na putu do \u0161kole i posla. Suvremeni \u017eivot je op\u0107enito u\u017eurban i pani\u010dan, organiziran oko \u010distog pre\u017eivljavanja za mnoge i maksimizacije profita za manjinu. Uklju\u010duje puno ve\u0107u koli\u010dina stresa nego \u0161to smo evolucijski navikli. Novija istra\u017eivanja ukazuju na velik porast autoimunih i kardiovaskularnih bolesti, a jedan od uzroka je i koli\u010dina stresa povezana s okoli\u0161em i op\u0107im stilom \u017eivota. Uzmimo za primjer sve prisutniji toplinski stres, koji poga\u0111a zdravlje ljudi. A tome se barem u gradovima mo\u017ee brzo dosko\u010diti, sadnjom stabala, stvaranjem umjetnih mo\u010dvara, itd. Svi osjetimo koliko je ugodnije ljeti sjediti u hladu. Stabla pridonose ubla\u017eavanju sun\u010devog zra\u010denja, ali i ispu\u0161tanju vodene pare koja na sebe preuzima toplinu i odlazi u gornje slojeve atmosfere, \u0161to poma\u017ee stvaranju ki\u0161e, onih lijepih ljetnih pljuskova koji su sve rje\u0111i. Stabla se mogu saditi i uz ju\u017ene fasade zgrada, \u010dime bi se smanjila potro\u0161nja energenata ljeti, ne bismo morali stalno i svugdje koristiti klime.<\/p>\n

Onda i ne bi bilo potrebno iznalaziti posebna rje\u0161enja za tzv. odlaske u prirodu, kratkotrajne i povremene izlete koji uzimaju vremena i financija?<\/strong><\/p>\n

Neprestano pri\u010damo o prirodi u stilu “idem u prirodu”, kao da nismo dio prirode. I grad je dio prirode, ekosustav za ljude koji je umjetno stvoren. Ali to ne zna\u010di da ne mo\u017ee uklju\u010divati sve oblike \u017eivota, ako ne podrazumijeva samo potrebe \u010dovjeka, nego svih \u017eivih bi\u0107a, od mikroorganizama do stabala, a \u0161to je u kona\u010dnici i najbolje za \u010dovjeka. Zadnjih nekoliko stolje\u0107a gradovi su planirani kao prostor kojim se psiholo\u0161ki odmicalo od sela i intenziviralo druge oblike rada \u2013 otud i fokus u urbanom planiranju na npr. ukrasne vrtove. Kultivirao se negativan pogled na rad na zemlji kao bijeg od te\u0161ke muke kojom se na poljima dolazilo do kruha. Ali \u010dinjenica je da smo se uz prirodu razvijali, iz nje stasali kao ljudska bi\u0107a, i od toga ne samo da ne mo\u017eemo pobje\u0107i, nego su takvi poku\u0161aji za nas dugoro\u010dno pogubni.<\/p>\n

Uz razvijanje farme, \u010dime biste se jo\u0161 htjeli baviti, imate li kakvu \u017eelju koja \u010deka da proklija?<\/strong><\/p>\n

Voljela bih se ozbiljno baviti proizvodnjom komposta, ali regulativa je kod nas oko toga dosta neodre\u0111ena i opre\u010dna, kompostana tra\u017ei ozbiljan tip financijskog ulaganja. Sve vi\u0161e ljudi tra\u017ei dobro i kvalitetno gnojivo, ali trebaju vam velika ulaganja u tehnologiju prerade, analize za ekolo\u0161ku poljoprivredu, nabavu materijala i prijevoz. Manji OPG-ovi kod nas jo\u0161 rade humus uz pomo\u0107 gujavica i preradom \u017eivotinjskog gnoja, ali takva proizvodnja ne zadovoljava potrebe. Oko Zagreba je ima vi\u0161e, ali u Dalmaciji i Istri je sve te\u017ee do\u0107i do kvalitetnog gnojiva. Na to je utjecao pad broja doma\u0107ih \u017eivotinja zadnjih desetlje\u0107a, globalni tr\u017ei\u0161ni pritisci, a na obali je va\u017ean faktor intenzivan razvoj turizma i paralelno opadanje bavljenja poljoprivredom. Sve je vi\u0161e i administracije i birokratizacije u poljoprivredi, \u010dak i za jako male proizvo\u0111a\u010de, pa ne \u010dudi da se za te pothvate sada \u010desto odlu\u010duju samo visokoobrazovani mladi ljudi. Dio njih ima prednost koju imam i ja, a to je da dio svog posla mogu obavljati od doma, na laptopu, pa se zato mogu vra\u0107ati u sela i poku\u0161avati baviti poljoprivredom. Ne ovise o postoje\u0107im radnim mjestima u tim zajednicama. Pritom govorimo o malom broju ljudi, nije to nikakav op\u0107i trend i ne\u0107e rezultirati revolucijom u poljoprivredi.<\/p>\n

Ljude pri kraju razgovora uvijek pitamo o nadi. Gdje se i kako u vas sije nada?<\/strong><\/p>\n

Nadu mi daje ljudska ma\u0161ta jer prvo moramo poku\u0161avati zamisliti ne\u0161to novo da bismo to mogli ostvariti. Mo\u0107i se kretati prema ne\u010demu boljem, druga\u010dijem, \u010dak i kad nam nije jasno kako to to\u010dno treba izgledati. Gdje \u0107e i kako sve zavr\u0161iti, mo\u017eda nije bitno, nije presudno. Bitno je da smo aktivni, da svemu unato\u010d radimo na boljem. A kad voda do\u0111e do grla ljudi nekako uvijek poka\u017eu svoju kreativnost i osmisle rje\u0161enja. I zajedni\u0161tvo mi ulijeva nadu, jer samo tako ne\u0161to mo\u017eemo posti\u0107i. Pritom sam nau\u010dila nadi\u0107i vlastiti interes, \u0161to suradnja s drugim ljudima zahtijeva. Pustiti tu i tamo neki svoj svjetonazor, ali zadr\u017eati svijet.<\/p>\n

razgovarala Ivana Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kultivirao se negativan pogled na rad na zemlji kao bijeg od te\u0161ke muke kojom se na poljima dolazilo do kruha. Ali \u010dinjenica je da smo se uz prirodu razvijali i iz nje stasali. Od toga ne samo da ne mo\u017eemo pobje\u0107i, nego su takvi poku\u0161aji dugoro\u010dno pogubni<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3273,"template":"","tags":[29],"atribut":[],"class_list":["post-3274","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju"],"acf":[],"yoast_head":"\nCvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Kultivirao se negativan pogled na rad na zemlji kao bijeg od te\u0161ke muke kojom se na poljima dolazilo do kruha. Ali \u010dinjenica je da smo se uz prirodu razvijali i iz nje stasali. Od toga ne samo da ne mo\u017eemo pobje\u0107i, nego su takvi poku\u0161aji dugoro\u010dno pogubni\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-04-30T07:35:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Biscevic1-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1707\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/\",\"name\":\"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/04\\\/Biscevic1-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2023-04-18T08:42:24+00:00\",\"dateModified\":\"2023-04-30T07:35:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/04\\\/Biscevic1-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/04\\\/Biscevic1-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1707,\"caption\":\"Foto: Du\u0161ka Boban\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Kultivirao se negativan pogled na rad na zemlji kao bijeg od te\u0161ke muke kojom se na poljima dolazilo do kruha. Ali \u010dinjenica je da smo se uz prirodu razvijali i iz nje stasali. Od toga ne samo da ne mo\u017eemo pobje\u0107i, nego su takvi poku\u0161aji dugoro\u010dno pogubni","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2023-04-30T07:35:41+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1707,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Biscevic1-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/","name":"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Biscevic1-scaled.jpg","datePublished":"2023-04-18T08:42:24+00:00","dateModified":"2023-04-30T07:35:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Biscevic1-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Biscevic1-scaled.jpg","width":2560,"height":1707,"caption":"Foto: Du\u0161ka Boban"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/cvijeta-biscevic-tlo-je-doslovno-medij-zivota\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Cvijeta Bi\u0161\u010devi\u0107: Tlo je doslovno medij \u017eivota"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/3274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3274"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=3274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}