![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/korzika_5-scaled.jpg\")
Borba za autonomiju, odnosno o\u010duvanje identiteta prema geslu “\u010cesto okupirana, nikad pod\u010dinjena”, mo\u017eda se najbolje ogleda u borbi za korzi\u010dki jezik, koji pripada romanskoj skupini, a najbli\u017ei je toskanskom i dijalektima sredi\u0161nje Italije.<\/p>\n
Par sati kasnije i par stotina metara dalje od moje prve impresije idili\u010dnog gradi\u0107a, u vinskom podrumu s dru\u0161tvom ku\u0161am vina. Korzikanska vina su sjajna, kao i sir. I kobasice. Muscat je prvi na redu. U konobi nema nikog osim nas, vlasnika i nekoliko njegovih prijatelja. Starije su dobi. Pijuckaju vino, a sad \u0107e uskoro i marenda. \u010cini mi se da pri\u010daju korzi\u010dkim jezikom. Dolazi im jo\u0161 jedan kolega. Razgovor se prebacuje na francuski, to sad prepoznajem. Govore li korzi\u010dkim me\u0111u sobom, pitam vlasnikovog prijatelja, kojeg je dopalo da nas poslu\u017euje. “Da, naravno. Sad smo se prebacili na francuski jer ovaj (pokazuje na onog koji je posljednji do\u0161ao) ne razumije”, ka\u017ee mi.<\/p>\n
Petnaestak dana prije mog dolaska sud u Bastiji presudio je kako je francuski jedini jezik koji se smije koristiti u javnoj administraciji. Prema posljednjem istra\u017eivanju regionalne vlasti iz 2021. godine, obja\u0161njava Andr\u00e9 Fazi<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Corteu, korzikanski jezik aktivno koristi 105.500 ljudi, odnosno 39 posto stanovni\u0161tva Korzike. No, napominje, ove brojke ne moraju ni\u0161ta zna\u010diti jer aktivni govornici mogu se koristiti jezikom 90 ili 10 posto vremena, a samo istra\u017eivanje o tome ni\u0161ta ne ka\u017ee.<\/p>\n “\u010cini mi se o\u010diglednim da smo prije bli\u017ei 10 posto. U\u010denje korzikanskog jezika u \u0161kolama omogu\u0107uje odre\u0111eni stupanj znanja, no socijalne prakse se smanjuju”, ka\u017ee Fazi te obja\u0161njava kako je broj stanovnika od 1999. do danas porastao s 260 tisu\u0107a na 350 tisu\u0107a, a da ve\u0107ina novog stanovni\u0161tva nikad nije ni \u010dula korzikanski. U svojih osam dana na otoku ni ja ga vi\u0161e ne\u0107u \u010duti, osim na radiju. No zato \u0107u \u010desto vi\u0111ati prekri\u017eene francuske toponime na dvojezi\u010dnim plo\u010dama. Kao i pogrdne natpise poput “French go home”, “Colons fora”.<\/p>\n Pitanje jezika usko je vezano uz pitanje autonomije koje je razlog netrpeljivosti prema Francuskoj te bukne svako toliko kao pro\u0161le godine kada je u zatvoru ubijen Yvan Colonna<\/strong>, svojevrsni simbol korzikanskog nacionalizma. Colonna je bio jedan od optu\u017eenika za ubojstvo perfekta – predstavnika francuske vlasti, koje se dogodilo 1998. godine. Claude Erignac<\/strong> ubijen je metkom u potiljak tijekom ve\u010dernjeg izlaska sa suprugom na ulicama grada Ajaccia, administrativnog centra na jugoisto\u010dnoj obali Korzike. Bila je to akcija radikalne frakcije Fronta za nacionalno oslobo\u0111enje Korzike (Fronte di liberazione naziunale Corsu – FLNC<\/em>). Francuskim vlastima trebalo je pet godina da prona\u0111u Colonnu koji se skrivao u brdima Korzike i \u017eivio kao pastir. Osu\u0111en je na do\u017eivotni zatvor koji je slu\u017eio u Francuskoj, kao i ostali politi\u010dki zatvorenici.<\/p>\n Korzikanski nacionalisti zahtijevaju premje\u0161taj politi\u010dkih zatvorenika na otok, a nakon \u0161to je Colonnu pro\u0161le godine u zatvoru ubio jedan drugi zatvorenik, uslijedili su nasilni prosvjedi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron<\/strong> je nakon toga obe\u0107ao razgovore o autonomiji, a po\u010detkom godine je rekao da bi ona mogla biti dio \u0161ire ustavne reforme. No Fazi ka\u017ee kako se Macronova obe\u0107anja negativno primaju na otoku jer ne uklju\u010duju glavne zahtjeve nacionalista za korzikanskim kao drugim slu\u017ebenim jezikom te ograni\u010davanje strancima da kupuju nekretnine, uvjeta koji su u razli\u010ditim oblicima postojali jo\u0161 od sedamdesetih kad je nastao FLNC.<\/p>\n Glavne metode ove organizacije bile su bomba\u0161ki napadi, a uglavnom su ciljali nekretnine nekorzi\u010dkog stanovni\u0161tva, posebice francuskog, ali i policijske postaje, vladine urede, dalekovode i gospodarsku infrastrukturu. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina skupina je izvela vi\u0161e stotina bomba\u0161kih napada. Po\u010detkom devedesetih kampanja se prebacila i na kontinentalni dio Francuske.<\/p>\n “Ne znam kakve resurse posjeduju danas, no sigurno su znatno manji nego prije 30 ili 40 godina. Objavili su prestanak svojih akcija 2014. godine poma\u017eu\u0107i tako nacionalistima da do\u0111u na vlast. No oni koje podupiru nisu vi\u0161e u ve\u0107ini na vlasti \u0161to im daje poticaj da redefiniraju svoju strategiju”, ka\u017ee Fazi.<\/p>\n Ina\u010de, od 2015. na vlasti su razli\u010dite koalicije autonoma\u0161kih stranaka i stranaka koje se bore za nezavisnost, no Fazi nije optimisti\u010dan u vezi s dijaloga s francuskom dr\u017eavom zbog Macronove pozicije unutar izvr\u0161nih tijela nacionalne vlasti te neslo\u017enosti nacionalisti\u010dkih grupa u Korzici koja slabi njihove zahtjeve. Oru\u017eana borba FLNC-a imala je naklonost dijela onih koji su se borili da o\u010duvaju otok od pretjerane gradnje i dolaska velikih hotelskih lanaca te protiv pretvaranja Korzike u Azurnu obalu ili \u0161panjolske Baleare.<\/p>\n FLNC je tijekom razdoblja od 1980. do 1995. godine navodno napao 999 vila i 357 turisti\u010dkih objekata. Militanti su tako postali predstavnici borbe protiv betonizacije korzikanske obale koji su osu\u0111ivali dogovore dr\u017eave, lokalno izabranih du\u017enosnika i spekulativnih investitora.<\/p>\n Prema jednom istra\u017eivanju iz 2006. godine, 55 posto Korzikanaca smatralo je kako su napadi “sprije\u010dili betonizaciju obale”, dok ih je 42 posto smatralo suprotno.<\/p>\n “Vjerojatno se i danas radi o pomije\u0161anim osje\u0107ajima. No \u010dak i onda kad je bilo vi\u0161e od 400 napada godi\u0161nje, broj vikendica i turisti\u010dkih smje\u0161taja je naglo rastao”, obja\u0161njava Fazi, potkrepljuju\u0107i to podacima: 1975. takvih je nekretnina bilo oko 24.000 dok ih je 1990. godine bilo ve\u0107 55.000.<\/p>\n “Ako jedan napadnuti vlasnik ode, ali postoje dva kupca za njegovu vikendicu, cilj napada nije jasan. U prvoj fazi neki veliki investitori jesu bili otjerani. Tu je cilj napada o\u010ditiji. No nisu li oni zamijenjeni lokalnima?” pita se Fazi.<\/p>\n Protiv njih se danas bore organizacije civilnog dru\u0161tva poput U Levante. Na njihovim stranicama mogu se vidjeti peticije protiv privezi\u0161ta za mega jahte u Ajacciou, sidri\u0161ta za velike jahte koje planira dr\u017eava pored ilegalnog restorana na pla\u017ei u Murtoliju, sudski epilozi bitaka protiv izdavanja gra\u0111evinskih dozvola.<\/p>\n \u010clan ove organizacije te njen glasnogovornik bio je i Massimu Susini<\/strong>. Njegov lik sa srcem i natpisom “A Massimu” nalazi se po cijelom otoku, na planinskim visoravnima, du\u017e trekking staza po kojima je Korzika poznata, u Ajcciju, osun\u010danom gradu s palmama, malim ugodnim kafi\u0107ima i turisti\u010dkim du\u0107anima. U jednoj zaba\u010denoj uli\u010dici i\u0161aranoj street artom nailazim njegov lik i davno ostavljene transparente s antimafija\u0161kog prosvjeda. No ponajvi\u0161e u lu\u010dkom sjevernom gradu Bastiji, koja ima navodno najve\u0107i trg u Europi. Bastia je pravi lu\u010dki grad, jedini gdje na tlu nailazim opu\u0161ke od cigareta te grafite na skoro svakom zidu. “Massimu sempre vivu”, “Mafia No” tek su neki od njih.<\/p>\n Susini je imao 36 godina kada je upucan s le\u0111a na pla\u017ei jednog jutra 2019. u Carg\u00e8seu, gradi\u0107u na jugoisto\u010dnoj obali otoka, nedaleko od Ajaccija. Do danas nije otkriveno tko ga je ubio, no njegova smrt izazvala je prosvjede po cijelom otoku, a na sprovodu je bilo nekoliko tisu\u0107a ljudi.<\/p>\n “Njegova smrt bila je \u0161ok za cijelu zajednicu. On je bio mladi i po\u0161teni \u010dovjek koji je volio Korziku i nije se bojao govoriti ono \u0161to su drugi mislili o mafiji i problemima s kojima se Korzika suo\u010dava”, pri\u010da mi Pascale Tourrenc<\/strong>, sociologinja koja vodi mali eko biznis, a \u010dlanica je kolektiva Cullittivu Anti mafia Massimu, oformljenog na valu nezadovoljstva i bijesa zbog ubojstva ovog mladi\u0107a, koji se nakon zavr\u0161enog fakulteta u Corteu vratio u rodni grad i postao uzgajiva\u010d stoke. A ljeti je dr\u017eao restoran na pla\u017ei. Bio je nacionalist, ali lijevo orijentiran. Pascale mi je objasnila kako nije \u017eelio pla\u0107ati “reket za za\u0161titu” mafiji te je o tome javno govorio. Borio se i protiv ilegalne gradnje koja sve vi\u0161e uni\u0161tava Korziku. Na moju opasku kako korzi\u010dka obala nije ni pribli\u017eno devastirana kao hrvatska ili drugi dijelovi Mediterana poput juga \u0160panjolske, Pascale odgovara: “Da, za sada, ali mi vidimo kako se sve vi\u0161e i vi\u0161e prostora, pogotovo na jugu Francuske, devastira i ne \u017eelimo i\u0107i tim putem. Trebamo to zaustaviti sada, jer ne \u017eelimo postati takva destinacija.” Odlu\u010dna Pascale dodaje da je Susini bio vrlo va\u017ean za ovu borbu.<\/p>\n “No bio je sam u tome. Zato smo odlu\u010dili osnovati kolektiv koji je horizontalno strukturiran i ima oko 2000 \u010dlanova. Povezani smo i s organizacijama u Italiji i Francuskoj koje se bore protiv mafije, jer u ovoj borbi va\u017eno je stvoriti mre\u017eu, ba\u0161 kao \u0161to i mafija radi”, ka\u017ee Pascale koja se kolektivu pridru\u017eila jer smatra da su demokracija i sloboda u Korzici ugro\u017eene.<\/p>\n pi\u0161e Ma\u0161enjka Ba\u010di\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iza fasade idili\u010dnih sela u unutra\u0161njosti Korzike, gdje ku\u0107e izgledaju kao povratak u neki Mediteran pro\u0161losti, strmih cesta kroz planinske lance, mora nestvarne boje i obalnih gradi\u0107a, kriju se svakodnevni problemi i te\u017enje: turistifikacija, lokalna mafija i borba za autonomiju<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3374,"template":"","tags":[131],"atribut":[],"class_list":["post-3381","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-reportaza"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/korzika_1-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/korzika_3-scaled.jpg\")