Jedan od problema s kojim su se studentice suo\u010dile u ovom istra\u017eivanju jeste nedostatak literature na ovu temu, a Mati\u0107 Ben\u010di\u0107 pretpostavila je uzroke ovakve podzastupljenosti. Primjerice, \u017eene nisu jedine, ali su dominantne \u017ertve patrijarhata.<\/p>\n
– Feminizam i feministi\u010dke teorije postepeno su u svoju borbu uklju\u010divale i druge marginalke i marginalce, isklju\u010dene na klasnoj, rasnoj, seksualnoj, etni\u010dkoj ili nekoj drugoj osnovi. To uklju\u010divanje drugih nedovr\u0161en je proces i, koliko pratim, ne prolazi bez trzavica. Mu\u0161karci tu ne\u0107e biti prvi izbor i to nije slu\u010dajno. Patrijarhalni sustav definira mu\u0161karce kao superioran, a \u017eene kao inferioran spol. Ako vas je odre\u0111eni sistem smjestio u podre\u0111enu poziciju, te\u0161ko da \u0107ete se u takvim okolnostima pitati: “OK, nama je lo\u0161e, ali vidi one jadne na vrhu, njima isto mora da nije lako.” Ne\u0107ete se to pitati jer imate svojih problema. Vrijedi i obrnuto. Ako nam je odre\u0111eni sistem dodijelio dominantnu poziciju, malo je vjerojatno da \u0107emo otvoreno propitkivati nosi li ta povlastica i odre\u0111ene pote\u0161ko\u0107e, za nas ili druge \u2013 objasnila nam je Mati\u0107 Ben\u010di\u0107.<\/p>\n
Paula Horvat<\/strong>, jedna od studentica koje su provodila istra\u017eivanje, kazala je kako joj je bilo posebno zanimljivo upravo jer se istra\u017eivanje ne fokusira na \u017eene, kao najo\u010ditije \u017ertve takvog dru\u0161tvenog ure\u0111enja, ve\u0107 na \u017eivote mladih mu\u0161karaca. Objasnila je kako joj je nakon istra\u017eivanja postalo posve smisleno da je patrijarhat \u0161tetan i za odrastanje dje\u010daka koji zatim postaju patrijarhalni mu\u0161karci.<\/p>\n – Kao dru\u0161tvo smo spremni mu\u0161karce okriviti za nastanak i odr\u017eavanje patrijarhata, a da nismo svjesni da su i oni sami \u017ertve. U odgovorima koje su mi sudionici dali na postavljena pitanja vidi se da su koliko-toliko svjesni problema, ali ga i dalje internaliziraju i prisvajaju u svojem na\u010dinu \u017eivota. To je zanimljivo iz perspektive osobe koja provodi istra\u017eivanje i kao materijal za analizu, ali je u isto vrijeme tragi\u010dno jer se to\u010dno vidi koliko je problem ukorijenjen u na\u0161u svijest \u2013 kazala je Paula.<\/p>\n S obzirom na to da se radi o istra\u017eivanju provedenom na prvoj godini preddiplomskog studija, Mati\u0107 Ben\u010di\u0107 smatra kako je ono bilo vrlo uspje\u0161no. Iako se kvalitativnim istra\u017eivanjima ne mo\u017ee odgovoriti na pitanje o tome koliki postotak u nekoj populaciji ne\u0161to misli, mo\u017ee se odgovoriti na pitanje o tome kako odre\u0111ena skupina ljudi razmi\u0161lja o odre\u0111enoj temi. Upravo je zbog toga potrebno jasno specificirati pitanja za grupe koje nam o tome mogu ne\u0161to re\u0107i, a premda je istra\u017eivanje vrlo \u0161iroko naslovljeno “Patrijarhat i mu\u0161karci”, postavlja se pitanje \u2013 patrijarhat i koji mu\u0161karci?<\/p>\n – Moj 70-godi\u0161nji otac pomorac imat \u0107e o tome jedno mi\u0161ljenje, a 20-godi\u0161nji student kulturalnih studija drugo. Mi smo se usmjerile na mlade, visokoobrazovane mu\u0161karce progresivnijih svjetonazora. U\u010dinile smo tako pretpostavljaju\u0107i da bi razgovor s mladi\u0107ima tradicionalnih svjetonazora otkrio samo op\u0107a mjesta patrijarhalnih vrijednosti s kojima smo ve\u0107 upoznate, \u0161to ne zna\u010di da i takvo istra\u017eivanje ne bi imalo svoju dru\u0161tvenu va\u017enost, dapa\u010de. Ovom nas je prilikom zanimala mogu\u0107nost promjene dominantne perspektive, a ne njezina potvrda. Zato smo je potra\u017eile tamo gdje je ona bila vjerojatnija \u2013 kazala je Mati\u0107 Ben\u010di\u0107.<\/p>\n Kada je sugovornicima postavljeno pitanje o njihovom odnosu prema feminizmu, svi su spremno odgovorili da podr\u017eavaju feminizam isti\u010du\u0107i njegovu relevantnost u dana\u0161njem dru\u0161tvu, no ve\u0107ina sugovornika isti\u010de strane feminizma koje smatraju ekstremnima i generalno \u0161tetnima. Za njih je to radikalnost kao jedno od esencijalnih obilje\u017eja suvremenog feminizma, a borbu koju feministkinje danas vode smatraju nepotrebnom i \u0161tetnom. Na primjer: “Mislim da danas feministice malo \u017eele previ\u0161e tog, previ\u0161e isti\u010du neke razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena u njihovu korist.” Iskazali su i kako se zbog tih radikalnih strana feminizma fokus prebacuje s ozbiljnijih problema i reputacija feminizma gubi kredibilitet. “Mislim da, kao i svaki drugi pokret, na\u017ealost najvi\u0161e pozornosti dobivaju radikalni predstavnici tog pokreta”, jedna je od primjedbi. Smatraju da je zbog toga ve\u0107ina mu\u0161karaca vrlo oprezna pri deklariranju sebe kao pripadnika feministi\u010dkog pokreta, tako\u0111er isti\u010du\u0107i ideolo\u0161ku narav feminizma. “Ne volim se poistovje\u0107ivati s ideologijama, ne volim \u017eivjeti ideologije”, navode neki. Neki su sugovornici izjavili da je feminizam kao pokret bio potreban u pro\u0161losti, ali da ga dana\u0161nje stanje dru\u0161tva ne zahtijeva u tolikoj mjeri.<\/p>\n Kada se pitalo sudionike da iska\u017eu svoj stav o patrijarhatu, gotovo su ga jednoglasno odbacili kao zaostao i nepravedan sustav. No kada su im postavljena indirektnija pitanja poput “\u0160to za tebe zna\u010di biti mu\u0161karac?” ili “Kako se osje\u0107a\u0161 u toj ulozi?”, dobili smo izvrsnu sliku tranzicije. Naime, premda su svi usvojili stav da je patrijarhat problemati\u010dan, i dalje su svojim razmi\u0161ljanjima potvr\u0111ivali neke od temeljnih patrijarhalnih postavki. Tako su mu\u0161karci prepoznati kao oni koji ne smiju pokazivati slabosti, od kojih se o\u010dekuje da \u0161ute i trpe. Mu\u0161karci moraju biti racionalni, moraju biti pouzdani, ne\u0161to na \u0161to se svi, a prvenstveno \u017eena i djeca, mogu osloniti.<\/p>\n – Donekle su otvoreni prema iskazivanju svojih emocija, ali samo u dru\u0161tvu \u017eenskih prijateljica, \u017eene su “bolje u takvim stvarima”. Tako smo ispod jednog sloja modernizacije brzo nai\u0161le na debeli talog tradicionalizma. Patrijarhat je deklarativno odba\u010den, ali percepcije rodnih uloga koje je uspostavio, nisu. Prona\u0161le smo, ne samo sli\u010dne, nego identi\u010dne formulacije samostalno odabrane i oblikovane od strane me\u0111usobno nepovezanih pojedinaca, \u0161to pokazuje koliko su takva razmi\u0161ljanja duboko ukorijenjena i samorazumljiva. Kada bismo ponavljali kvalitativno istra\u017eivanje na ve\u0107em uzorku istih demografskih obilje\u017eja, vjerujem da bi se rezultati ponovili. Puno ve\u0107i i raznovrsniji uzorak bio bi potreban kada bismo provodili kvantitativno istra\u017eivanje i kada bi nas, na primjer, zanimala prisutnost modernih i tradicionalnih stavova \u2013 kazala je Mati\u0107 Ben\u010di\u0107.<\/p>\n Na pitanje \u0161to kao individue i zajednica mo\u017eemo napraviti kako bi se smanjio utjecaj ostav\u0161tine patrijarhata, Mati\u0107 Ben\u010di\u0107 kazala je kako presudnu ulogu treba odigrati javno obrazovanje, a kako donekle poma\u017ee i educiranje alternativnim putevima, kroz kulturne i umjetni\u010dke programe koji se tim temama bave.<\/p>\n – Istra\u017eivanja na\u017ealost tako\u0111er pokazuju kako takve programe ve\u0107inski posje\u0107uju oni ljudi koji su s tim temama ve\u0107 upoznati. To zna\u010di da poruka rijetko dopire tamo gdje je najpotrebnija, jer ako dijete u svojoj neposrednoj okolini nije izlo\u017eeno odre\u0111enim sadr\u017eajima, idejama i vrijednostima, te\u0161ko da \u0107e naknadno, u svojim adolescentskim ili zrelijim godinama, prema njima iskazati interes. Nedostatak takvih sadr\u017eaja u djetinjstvu i mladosti trebale bi kompenzirati obrazovne institucije. Zbog toga je bitno \u0161kolstvo, uklju\u010divanje dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih tema u kurikulum, ali uz interaktivniji, dinami\u010dniji pristup usvajanju znanja. Protiv sistemskih pogre\u0161aka i treba se boriti sistemski, a ne samo pojedina\u010dnim naporima aktivisti\u010dki nastrojenih individua i civilnih udruga. Na\u017ealost, pitanja patrijarhata, feminizma i rodnih uloga politi\u010dke su teme koje duboko zadiru u temelje kulture hrvatskog dru\u0161tva i zato tako te\u0161ko osvajaju svoje mjesto u nastavnom programu \u2013 objasnila je Mati\u0107 Ben\u010di\u0107.<\/p>\n Kako stoji u zaklju\u010dku istra\u017eivanja, iako se sve vi\u0161e javno aludira na to da mu\u0161karci imaju vlastite probleme i emocije, a i da \u017eene mogu biti samostalne i obavljati jednako kvalitetan posao poput mu\u0161karaca, jo\u0161 uvijek postoji odre\u0111ena stigma oko uru\u0161avanja istih rodnih uloga i, ponajvi\u0161e, koncepta mu\u0161kosti. Paula Horvat objasnila je kako su neki sudionici bili spremni osuditi svoje roditelje zbog provo\u0111enja patrijarhalne hijerarhije u vlastitoj obitelji, a u drugim odgovorima su potpuno nesvjesno izra\u017eavali stavove koji se sla\u017eu upravo s tim vrijednostima.<\/p>\n – Ve\u0107ina populacije je svjesna da je patrijarhat \u0161tetan i vjerujem da ne postoji osoba koja \u0107e bez oklijevanja re\u0107i za sebe da nije protiv patrijarhata, ali \u0107e i dalje \u017eivjeti u tim okolnostima i svoju djecu u\u010diti tim vrijednostima. Mislim da su na\u0161i sugovornici, iako svjesni problema i spremni \u017eivjeti izvan tih vrijednosti, i dalje \u017ertve svojih okolnosti. Situacija u Hrvatskoj je takva da je patrijarhat prisutan u svakom dijelu dru\u0161tvenog i politi\u010dkog \u017eivota, \u0161to mo\u017eemo vidjeti u senzacionalisti\u010dkim naslovima o seksualnom uznemiravanju i sli\u010dnim problemima, ali mislim da situacija ne mo\u017ee i\u0107i prema gorem. Mladi se obrazuju i suprotstavljaju onome \u0161to ih vi\u0161e ne slu\u017ei, neki kroz aktivizam, a neki u svojim osobnim \u017eivotima. Mislim da ima nade \u2013 zaklju\u010dila je Paula.<\/p>\n pi\u0161e Katarina Bo\u0161njak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kvalitativno istra\u017eivanje rije\u010dkog Odsjeka za kulturalne studije o patrijarhatu me\u0111u mu\u0161kim studentima pokazalo je da oni redom odbacuju patrijarhat kao zaostao i nepravedan sustav, ali da i dalje u svojim razmi\u0161ljanjima robuju nekim tradicionalnim postavkama<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3489,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-3492","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Dunja-Matic-Bencic_Kristina-Barisic-scaled.jpg\")