{"id":3550,"date":"2023-07-30T11:05:47","date_gmt":"2023-07-30T09:05:47","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/"},"modified":"2023-08-13T11:35:35","modified_gmt":"2023-08-13T09:35:35","slug":"ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/","title":{"rendered":"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag"},"content":{"rendered":"

Fidel se lijeno prote\u017ee i s grebalice ska\u010de na impozantnu biblioteku, paze\u0107i da \u0161apama ne sru\u0161i male biste Karla Marxa<\/strong> i Rose Luxemburg<\/strong>. Ma\u010dak, imenu unato\u010d, mo\u017eda ne mari za teoriju, ali po\u0161tuje \u017eivotne izbore svoje cimerice Ankice. Razgovor kre\u0107e, upadamo jedna drugoj u rije\u010d, sunce blije\u0161ti iznad zagreba\u010dkih Raketa.<\/p>\n

Ankica \u010cakardi\u0107<\/strong> je izvanredna profesorica i predstojnica Katedre za socijalnu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavila je knjige “Ustajte prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg”, “Sablasti tranzicije \u2013 socijalna historija kapitalizma” i “Pobunjeni um \u2013 eseji iz radikalne socijalne filozofije”. \u010clanica je me\u0111unarodnog uredni\u0161tva izdanja “The Collective Works of Rosa Luxemburg” pri izdava\u010dkoj ku\u0107i Verso, feministi\u010dkog kolektiva fAKTIV, a odnedavno i Vije\u0107a srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.<\/p>\n

U prosjeku jednom godi\u0161nje na dru\u0161tvenim mre\u017eama izroni fotografija studentice Ankice sa zelenim dredovima kako \u017eonglira. Recite nam ne\u0161to o svojim studentskim danima.<\/strong><\/p>\n

Sti\u017eem iz Rijeke u Zagreb na studij fri\u0161ko nakon rata, u kasno ljeto 1996. godine. Paradoksalno, u svom tom poslijeratnom devastiranom dru\u0161tvu, \u017eivim neke najljep\u0161e i najsretnije godine svoga \u017eivota. To su dani ispunjeni punkom, festivalima, DIY (“uradi sam”) kulturom, fanzinima, putovanjima, protestima po Europi, dani zagreba\u010dkih skvotova, anarhisti\u010dkih i anarho-feministi\u010dkih akcija, uli\u010dnih umjetnosti. Proputovala sam \u010ditavu na\u0161u obalu \u017eongliraju\u0107i, a sa svojim \u017eonglersko-bubnjarskim kolektivom “Nova Lo\u017ea Lude Mame” sudjelovala na otvorenju nekoliko Dubrova\u010dkih ljetnih igara i raznih drugih festivala u Hrvatskoj. \u017divjela sam u skvotu u Pragu, jedno vrijeme i na relaciji Zagreb-Beograd, kada sam stanovala i u beogradskom uredu “\u017dena u crnom”. Krajem devedesetih sam cirkulirala oko Autonomne tvornice kulture (Attack!), organizirale su se prve kriti\u010dne mase po ulicama Zagreba, kuhala se veganska hrana u okviru kolektiva “Hrana, a ne oru\u017eje”, izdavao se \u010dasopis “Libra Libera”, a 2003. organiziramo neponovljiv muzi\u010dki spektakl “Neurosong”, performativnu subverziju Eurosonga na tragu DIY ekonomije u\u017eitka, kako je to jednom prilikom nazvao knji\u017eevni teoreti\u010dar Boris Koroman<\/strong>. Ukratko, bio je to toliko bogat i za mene u svakom smislu formativan period \u017eivota koji i dan danas sanjam.<\/p>\n

Od ekonomije u\u017eitka prelazimo direktno na akademiju \u2013 u zahvali u svojoj knjizi “Sablasti tranzicije” spominjete studente i studentice i debate s njima kao klju\u010dnima u nastanku knjige. Kakvi su va\u0161i studenti danas i koliko su se promijenili od onih s po\u010detka va\u0161eg rada na fakultetu?<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to sam diplomirala, predavala sam filozofiju u XVIII. gimnaziji u Zagrebu, paralelno sam bila na doktoratu, a uskoro me profesorica Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d<\/strong> kao vanjsku suradnicu uklju\u010duje u rad kolegija Filozofija roda. Sve se to odigralo prije skoro dvadeset godina i mnoge su se stvari otada promijenile. Ono \u0161to prvo primje\u0107ujem, kroz neku feministi\u010dku optiku, je da su studenti prije 20-ak godina bili puno glasniji, a studentice ti\u0161e. Danas su puno glasnije, \u0161to me jako veseli i va\u017eno je. Neki ravnopravniji i neposredniji odnos studenata i studentica i profesora i profesorica u u\u010dionici je silno potreban, i na tome puno inzistiram, posebno u seminarskom dijelu nastave koji po\u010diva na razgovoru i razmjeni mi\u0161ljenja. To je kriti\u010dko-pedago\u0161ka novost koju profesori tek trebaju usvojiti, a vidim da to ide dosta tromo ili uop\u0107e ne ide, a kod mu\u0161kih profesora to ide jo\u0161 i te\u017ee.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de “Sablasti tranzicije” i zahvale, pisanje je ina\u010de neobi\u010dno usamljen projekt, a ja sam o mnogim tezama koje obra\u0111ujem u knjizi intenzivno raspravljala sa studentima na nastavi, \u0161to mi je jako pomoglo da izbrusim neke ideje, da ne spominjem koliko me je to nau\u010dilo da budem \u0161to koherentnija i jasnija prilikom pisanja. Uz studente doista puno znanstveno i pedago\u0161ki sazrijevam.<\/p>\n

\"\"
Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

U mejnstrim, ali i aktivisti\u010dkim raspravama o feminizmu jako \u010desto mo\u017eemo \u010duti da je patrijarhat kriv za sve, a da nije uistinu jasno \u0161to patrijarhat konkretno podrazumijeva. U knjizi “Sablasti tranzicije”, ali i mnogim javnim istupima, kritizirate ahistorijsko kori\u0161tenje termina patrijarhat. \u0160to je tu konkretno problemati\u010dno?<\/strong><\/p>\n

Patrijarhat je jako rastezljiv i zavodljiv pojam. Koristimo ga u raznim situacijama i zna\u010denjima, uglavnom samorazumljivo. U svojoj knjizi razlikujem nekoliko pristupa patrijarhatu, ovisno iz koje feministi\u010dke vizure polazimo. Primjerice, radikalni feminizam u pojam patrijarhata upisuje biolo\u0161ki princip mu\u0161kog tla\u010denja i \u017eene isklju\u010divo definira kao \u017ertve. Time gradi ahistorijsku pri\u010du o vje\u010dnom antagonizmu mu\u0161karaca i \u017eena, duboko zapadaju\u0107i u apoliti\u010dnu moralizaciju. Suprotno tome, marksisti\u010dki feminizam, primjerice u klju\u010du teoreti\u010darke Lise Vogel<\/strong>, inzistira na historijskom tuma\u010denju patrijarhata jer patrijarhat, kao i svaki dru\u0161tveni odnos, ima svoju povijest i razli\u010dite forme. Primjerice, jedno je govoriti o patrijarhatu u feudalizmu kada je socijalna reprodukcija uklju\u010divala \u0161iru strukturu obitelji, uloge crkve i dr\u017eave bile su ne\u0161to posve drugo, a rodni odnosi i rodna podjela rada znatno egalitarniji. S druge strane, u kapitalizmu patrijarhalni obrasci reprodukcije postaju sastavni dio nuklearne obitelji i heteroseksualne religije braka, koji pored \u010ditavog niza problema uklju\u010duju i rodno uvjetovano nasilje, sve to uz specifi\u010dnu dr\u017eavno-represivnu aparaturu i ideolo\u0161ko oblikovanje.<\/p>\n

Da pojednostavimo, tvrdite da se patrijarhalni obrasci na razli\u010dite na\u010dine “lijepe” i u razli\u010ditom su suodnosu s pojedinim ekonomskim i dru\u0161tvenim sustavima?<\/strong><\/p>\n

Upravo tako. Patrijarhat je (institucionalno i vaninstitucionalno) specifi\u010dna historijska forma tla\u010denja, direktno vezana uz strukture privatnog vlasni\u0161tva, proizvodnju i socijalnu reprodukciju, nasljedna prava, odnose koje reproduciramo u obitelji i koji su na razli\u010dite na\u010dine posredovani crkvom ili dr\u017eavom.<\/p>\n

U povodu sto godina od smrti Rose Luxemburg, 2019. ste objavili knjigu “Ustajte, prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg”. Odakle zanimanje za Luxemburg i mo\u017eemo li govoriti o luksemburijanskom feminizmu?<\/strong><\/p>\n

Rosu Luxemburg po\u010dinjem ozbiljnije istra\u017eivati preko njene najva\u017enije knjige “Akumulacija kapitala”, zanima me prvenstveno kao marksistkinja. Budu\u0107i da je napisala svega pet kratkih eseja i govora o tzv. \u017eenskom pitanju, malo je te\u017ee govoriti o luksemburgijanskom feminizmu. Me\u0111utim, va\u017eno je re\u0107i da je ona \u010ditavo vrijeme radila “iza scene”, javno podr\u017eavala \u017eenski pokret i agitatorski rad Clare Zetkin<\/strong> u tom politi\u010dkom polju. Dugo je glasila za nefeministkinju, \u0161to je samo jedna od brojnih revizija povijesti kada je u pitanju Luxemburgin \u017eivot i rad.<\/p>\n

Ne mo\u017eemo propustiti citirati “Uvod u nacionalnu ekonomiju” u kojem Luxemburg pi\u0161e: “Osim toga se jo\u0161 i danas mogu u Dalmaciji vidjeti \u017eene koje nose te\u0161ke terete na le\u0111ima dok sna\u017eni mu\u0161karac pored njih sjedi na magarcu i pu\u0161i lulu.”<\/strong><\/p>\n

Eto, vidite, pa onda ka\u017eu da nije bila feministkinja! Jako volim ovaj citat, iz o\u010ditih i brojnih drugih razloga.<\/p>\n

U decembru pro\u0161le godine sudjelovali ste na obilje\u017eavanju 80 godina AF\u017d-a u Bosanskom Petrovcu. Postoji li neka inicijativa zajedni\u010dkog postjugoslavenskog feministi\u010dkog djelovanja?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je uistinu bitno da smo se okupile povodom ove velike obljetnice. Obilje\u017eavanje su inicirale drugarice iz Srbije, BIH i Slovenije. Ovakve velike godi\u0161njice se prelako preska\u010du, \u017eenski dio revolucionarne pro\u0161losti uvijek nekako ostaje na margini. Rekreiranje osniva\u010dkog momenta AF\u017dJ-a nije va\u017eno samo iz o\u010ditih simboli\u010dko-komemorativnih razloga, nego i da se ponovno feministi\u010dki uve\u017eemo u “postjugoslavenskom” smislu. Istovremeno, bitno je imati u vidu da su politi\u010dka iskustva biv\u0161ih republika prili\u010dno razli\u010dita, kao i dru\u0161tveno-politi\u010dka klima, i da treba puno rada da bi se istinski politi\u010dki informirale jedne o drugima. Treba re\u0107i i da taj tip povezivanja zahtijeva puno vremena i organizacije, infrastrukture i materijalnih resursa koje naj\u010de\u0161\u0107e nemamo. Ipak, zajedni\u010dki rad nam je opcija, i to jako va\u017ena.<\/p>\n

Vodili ste HRT-ovu emisiju “Peti dan” dvije sezone, od 2011. do 2013. godine. Kako iz dana\u0161nje perspektive gledate na to iskustvo anga\u017emana na javnoj televiziji?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je jedan od zadataka profesorijata i javni anga\u017eman, ne mo\u017ee\u0161 se cijeli svoj profesorski \u017eivot skrivati po prostorima u\u010dionica i kabineta. Iz tog sam razloga “Peti dan” dijelom shva\u0107ala kao dio svoje profesije. Razgovore smo vodili u\u017eivo petkom u studiju, bez monta\u017ee, otvorili smo masu nepopularnih politi\u010dkih i kulturnih tema. Nije bilo cenzure, dodvoravanja i re\u017eimskog krojenja tema, stvarno nije. Nakon na\u0161e postave, “Peti dan” mi izgleda kao neki hub za konzervativce i desni\u010dare. Uz to, sve je nekvalitetniji, ima neobi\u010dno plo\u0161ne i dosadne sugovornike i sugovornice, da budem krajnje benevolentna, \u010dast iznimkama. Emisiju su u “moje vrijeme” podigli sjajni novinari poput Domagoja Novokmeta<\/strong>, popratne komentare i priloge radila je Davorka Turk<\/strong>. Od tada se mnogo toga promijenilo, Ognjen \u010caldarovi\u0107<\/strong> je prerano umro, Nino Raspudi\u0107<\/strong> je oti\u0161ao u desni\u010darsku strana\u010dku politiku, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d je u mirovini, Sre\u0107ko Horvat<\/strong> je postao tata, a ja\u2026 (smijeh).<\/p>\n

Izabrani ste u Vije\u0107e srpske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu na ovogodi\u0161njim manjinskim izborima. Za\u0161to ste se kandidirali i koji su vam vije\u0107ni\u010dki planovi?<\/strong><\/p>\n

Kandidirala sam se zato \u0161to mi je organski sve nepodno\u0161ljivija interakcija siroma\u0161tva i manjinskih grupa, posebno nakon potresa na Baniji i bijednog \u017eivota ljudi na tim podru\u010djima. Normalizacija mr\u017enje prema Srbima u javnom prostoru zadnjih godina tako\u0111er je ne\u0161to o \u010demu sve \u010de\u0161\u0107e mislim i osje\u0107am. Uz sve ovo, iz nedavnog osobnog iskustva, znam da u Rijeci ne postoji neka javna ustanova za stacionarnu palijativnu skrb starijih i nemo\u0107nih. Naprosto nema javnih hospicija za te\u0161ko oboljele, mentalno bolesne i nepokretne ljude, osim onog koji organizira Rije\u010dka nadbiskupija. Nikako nije dobro da gra\u0111ani, pa time i pripadnici drugih vjerskih i etni\u010dkih manjina, ovise o socijalnim uslugama Katoli\u010dke crkve ili privatnim domovima. Trebamo javne hospicije, voljela bih da takvu inicijativu pokrene i Vije\u0107e. Priklju\u010dila sam se, naravno, i kako bismo zajedno razvijali progresivne i lijeve feministi\u010dke politike u manjinskom kontekstu jer mislim da je svaku politiku zajednice va\u017eno dovoditi u vezu s klasnim i rodnim odre\u0111enjem.<\/p>\n

\"\"
Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Na portalu Libela 2020. godine drugarica Svjetlana Kne\u017eevi\u0107 postavila je nekolicini feministkinja pitanje \u0161to o\u010dekuju od zeleno-lijeve koalicije. Tada ste rekli da o\u010dekujete kako \u0107e se koalicija socijalisti\u010dki postaviti prema neoliberalizaciji socijaldemokracije. Koalicija se u me\u0111uvremenu raspala, ali kako gledate na rad zagreba\u010dke gradske vlasti s jedne strane, i lijevih partija u saborskim klupama s druge?<\/strong><\/p>\n

Mislim da uvijek mo\u017ee i mora bolje. Spoznaja da je ljevica generalno u krizi izaziva permanentnu tjeskobu, ali ne mo\u017eemo si priu\u0161titi luksuz da stojimo po strani i cini\u010dno dociramo. Ako nas zanima ikakva politi\u010dka promjena, tada smo uvijek usred bitke, a to za sobom nosi rizike, pobjede i poraze. Parlamentarna politika predstavlja polje kompromisa i pragmatike, i nema svatko \u017eeluca za nju. I to je u redu jer politiku ne treba reducirati samo na strana\u010dko djelovanje.<\/p>\n

S druge strane, mislim da su se ljudi iz Radni\u010dke fronte, Mo\u017eemo! i Nove ljevice hrabro umije\u0161ali u politi\u010dku realnost, u prvom redu \u017eene. Tko to ne priznaje, nije politi\u010dki po\u0161ten. Me\u0111utim, jednako tako kriti\u010dki pratimo, primjerice u slu\u010daju Mo\u017eemo!, kako su si bez oklijevanja i tehni\u010dki samonametnuli imperativ \u0161tednje, a da nisu prvo poku\u0161ali s nekim progresivnijim modelom financijskog upravljanja, za\u0161to im je primarni cilj ru\u0161enje HDZ-a, a da istovremeno i dugoro\u010dno ne vr\u0161e lijevi pritisak na centar i dru\u0161tvo, pa onda i za\u0161to su ljudi iz Gradske skup\u0161tine tako politi\u010dki tihi, gotovo kao da ih i nema. Pratimo i komentare razo\u010daranih koji su sudjelovali u izgradnji platforme i koji se osje\u0107aju isklju\u010denima uslijed gubitka kontakta vrha platforme sa svojom bazom, kako je nedavno istaknuo sociolog Paul Stubbs<\/strong>. Mislim da bi koalicija bila borbenija da uklju\u010duje u svoje redove Radni\u010dku frontu, i jo\u0161 va\u017enije, to bi itekako oja\u010dalo izgradnju budu\u0107ih lijevih politika na na\u0161im prostorima.<\/p>\n

O Rodnim studijima razgovara se godinama, a nedavno ste objavili da je diplomski program Rodnih studija jednoglasno pro\u0161ao na Vije\u0107u FFZG-a. Kako dalje ide procedura i kako bi studij trebao izgledati?<\/strong><\/p>\n

Nakon godina sustavnog rada na programu, nadamo se da \u0107emo ve\u0107 2025. godine upisati svoje prve studente i studentice. Program studija je sadr\u017eajno i metodolo\u0161ki jako \u0161irok, od humanistike i dru\u0161tvenih kolegija, marksisti\u010dke teorije, povijesti, preko rodno-jezi\u010dnih seminara, sve do knji\u017eevno-teorijskih tema. Osobno mislim da bi “nevolje s rodom” danas trebale biti razrije\u0161ene, u smislu da su pravno-politi\u010dki, da ne ka\u017eem civilizacijski ukinute pa da se za rod ne bismo trebali ovako gr\u010devito boriti. Me\u0111utim, rodni studiji su u ovom trenutku institucionalno nu\u017eni s obzirom na sve ja\u010de udare s desna, uklju\u010duju\u0107i i konzervativne radikalnofeministi\u010dke sentimente prema pitanjima roda i rodnim politikama. Na\u017ealost, rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag.<\/p>\n

Kako planirate provesti slobodnu studijsku godinu?<\/strong><\/p>\n

Plan je da odradim nekoliko kra\u0107ih stipendija i gostovanja u regiji, Austriji i Britaniji te da napi\u0161em svoju novu knjigu. Probat \u0107u u\u0107i u feministi\u010dko \u010ditanje jugoslavenske praxis filozofije i hegelijansko-marksisti\u010dkog repertoara filozofkinje Bla\u017eenke Despot<\/strong>, analiziraju\u0107i i “opasne veze” marksizma i feminizma. Ideja je i da malo vi\u0161e boravim u Rijeci i Kastvu, sve mi vi\u0161e nedostaje more, ulice Kastva i Rijeke.<\/p>\n

Umjesto pitanja \u0161to vam daje nadu, sje\u0107amo se Nade Cazi i knjige “Dru\u0161tveni polo\u017eaj \u017eene” koja postavlja pitanje kako slaviti 8. mart. Koji bi bio va\u0161 dana\u0161nji odgovor?<\/strong><\/p>\n

Dosta jasno i jednostavno, 8. mart se do\u010dekuje i slavi na ulicama, u kora\u010danju s masom ljudi koji se prisje\u0107aju komunisti\u010dke pro\u0161losti toga dana i dijele feministi\u010dke ideje budu\u0107nosti. To je otprilike i program fAKTIV-a koji ve\u0107 osam godina okuplja ljude na ulici i komentira najva\u017enije doga\u0111aje iz radni\u010dke i feministi\u010dke pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. U vremenima kada je ljevica u krizi i feminizam se \u010desto instrumentalizira u reakcionarne svrhe, va\u017ean nam je 8. mart, kao dan koji nas osna\u017euje u ideji da se mo\u017ee i mora druga\u010dije, mjesto gdje se susre\u0107emo i solidarno razmi\u0161ljamo kuda dalje.<\/p>\n

razgovor vodila Vedrana Bibi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mislim da bi “nevolje s rodom” danas trebale biti razrije\u0161ene, u smislu da su pravno-politi\u010dki, da ne ka\u017eem civilizacijski ukinute. Me\u0111utim, rodni studiji su u ovom trenutku nu\u017eni s obzirom na sve ja\u010de udare s desna, uklju\u010duju\u0107i i konzervativne radikalnofeministi\u010dke sentimente<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3545,"template":"","tags":[29,173],"atribut":[],"class_list":["post-3550","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nAnkica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mislim da bi "nevolje s rodom" danas trebale biti razrije\u0161ene, u smislu da su pravno-politi\u010dki, da ne ka\u017eem civilizacijski ukinute. Me\u0111utim, rodni studiji su u ovom trenutku nu\u017eni s obzirom na sve ja\u010de udare s desna, uklju\u010duju\u0107i i konzervativne radikalnofeministi\u010dke sentimente\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-08-13T09:35:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1708\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/\",\"name\":\"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2023-07-30T09:05:47+00:00\",\"dateModified\":\"2023-08-13T09:35:35+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1708},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Mislim da bi \"nevolje s rodom\" danas trebale biti razrije\u0161ene, u smislu da su pravno-politi\u010dki, da ne ka\u017eem civilizacijski ukinute. Me\u0111utim, rodni studiji su u ovom trenutku nu\u017eni s obzirom na sve ja\u010de udare s desna, uklju\u010duju\u0107i i konzervativne radikalnofeministi\u010dke sentimente","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2023-08-13T09:35:35+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1708,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/","name":"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","datePublished":"2023-07-30T09:05:47+00:00","dateModified":"2023-08-13T09:35:35+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Cakardic1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","width":2560,"height":1708},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ankica-cakardic-rodna-ravnopravnost-vracena-je-korak-unatrag\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Ankica \u010cakardi\u0107: Rodna ravnopravnost vra\u0107ena je korak unatrag"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/3550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3550"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=3550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}