Od \u0161kolskih pismenih zada\u0107a na temu “Za\u0161to mi je bitan Domovinski rat” do diplomskog rada “Stvaranje politi\u010dkog mita o Domovinskom ratu”. Ovako bi mogla izgledati najkra\u0107a biografija Senne \u0160imek<\/strong> (1998.), diplomirane politologinje i budu\u0107e povjesni\u010darke.<\/p>\n Ni sama ne zna prepoznati prelomni trenutak kad je osvijestila da se \u017eeli baviti interpretacijom rata 1990-ih. Bio je to sloj na sloj raznih iskustava, znanja i odnosa s ljudima, ali i kombinacija obiteljskih faktora i obrazovanja u \u0161koli koje je bilo zatupljuju\u0107e, govori. Smatra da je njena slavonska zavi\u010dajnost prili\u010dno utjecala na kasniji akademski, aktivisti\u010dki i osobni svjetonazor. Senni je bilo neobi\u010dno kako se stvari uzimaju zdravo za gotovo, bez propitivanja.<\/p>\n – Tema rata je sveprisutna. Kao slon u prostoriji, svi znamo da je tu, ali ne\u0107emo pri\u010dati o tome. Kad je u pitanju nogomet, korona, prirodne nepogode \u2013 i to se povezuje s ratom. Na\u017ealost, mladi danas imaju odgovornost koju su dobili dru\u0161tvenim, obiteljskim i politi\u010dkim naslje\u0111em. Ja nisam kriva, ali imam odgovornost da ozdravim dru\u0161tveno tkivo koje je razoreno 1990-ih. Imamo prostor za istra\u017eivanje, postoji puno toga \u0161to je zapostavljeno u dominantnim narativima. Bez kriti\u010dkog suo\u010davanja nema demokracije \u2013 obja\u0161njava i dodaje da u dana\u0161njoj visokoindividualiziranoj kulturi ba\u0161 i ne prolaze teme koje u javnom prostoru nisu dostupne.<\/p>\n Senna se u maju ove godine zaposlila u Inicijativi mladih za ljudska prava Hrvatske nakon kra\u0107eg volontiranja. Bila je polaznica njihovih edukacija gdje je produbila svoje znanje o tranzicijskoj pravdi. Govori da je “super osje\u0107aj kad zna\u0161 da si ne\u0161to napravio.”<\/p>\n – Bila sam na komemoraciji u Doljanima za “Oluju”, pisali smo govor, pro\u010ditala sam dio isprike. Ne\u0107e zbog toga Hrvatska stati, ali neki ljudi su to \u010duli i to im bar malo zna\u010di. U takvoj vrsti dru\u0161tvene anga\u017eiranosti se najbolje vidi iskrenost, kad se bavi\u0161 aktivizmom nema\u0161 drugu korist od toga \u2013 ponosna je Senna.<\/p>\n Kada su pitanju planovi za budu\u0107nost, na\u0161a sugovornica je do\u0161la do zaklju\u010dka da joj akademska karijera ne\u0107e biti dovoljna. Ne \u017eeli provoditi vrijeme samo u kabinetu, ljep\u0161e je i korisnije biti na terenu.<\/p>\n – Shvatila sam da jako cijenim obrazovanje, to mi je daje odre\u0111enu sigurnost da mogu ne\u0161to nau\u010diti, pro\u010ditati i napisati tekst koji \u0107e cirkulirati u malom krugu ljudi koji se time bave. S druge strane, pitala sam se koje su \u0161iri ciljevi koje bi mogla ostvariti i koje ljude bi mogla dotaknuti svojim radom. To \u0161to dobijem u znanosti mogu prenijeti kroz aktivizam me\u0111u ljude \u2013 obja\u0161njava Senna.<\/p>\n \u017divotna tema koju je odabrala vrlo je optere\u0107uju\u0107a, ali za ve\u0107inu dru\u0161tva je kontroverzna. S obzirom na prirodu ove vrste aktivizma, u Senninom \u017eivotu postoje i oni ljudi kojima gotovo i da ne govori \u010dime se bavi.<\/p>\n <\/p>\n Jan Te\u017eak: Pribli\u017eavamo antifa\u0161izam mladima<\/strong><\/p>\n Jan Te\u017eak<\/strong> (1999.), student \u0161este godine zagreba\u010dkog Medicinskog fakulteta i \u010dlan Mre\u017ee antifa\u0161istkinja Zagreba (MAZ), prvi put je u srednjoj \u0161koli do\u0161ao u kontakt s vrijednostima antifa\u0161izma kada je krenulo njegovo politi\u010dko opismenjavanje.<\/p>\n Smatra da je oduvijek bio prijem\u010div za to. Njegova obitelj, ka\u017ee, ima samo lijepe rije\u010di za \u017eivot u Jugoslaviji, a na tim je temeljima slobodno izgradio svoj svjetonazor. Od malena je vukao buntovnu crtu, fascinirale su ga radikalnije politike i dru\u0161tveni pokreti, volio je gledati partizanske filmove… U eksplicitnijem smjeru je krenuo kada je sve to na gomili stavio u intelektualni i akademski kontekst.<\/p>\n MAZ-u se priklju\u010dio 2020. Tada je u ovu organizaciju do\u0161ao cijeli talas novih ljudi koji su dodatno osvje\u017eili ionako dobno mladu strukturu \u010dlanstva.<\/p>\n – U MAZ-u mi se najvi\u0161e svi\u0111aju temeljne vrijednosti. To je udruga koja suvislo i transparentno obilje\u017eava antifa\u0161isti\u010dku tradiciju. Specifi\u010dnije, ljudi koji su u organizaciji su dragi i dobri. MAZ sve \u0161to radi, radi u zdravoj klimi. Na prili\u010dno suptilan na\u010din mo\u017ee dotaknuti puno ljudi i senzibilizirati ih za ono \u0161to je bitno, a u isto vrijeme tabuizurano u na\u0161em dru\u0161tvu. Trnjanski kresovi u 2023. okupili su nekoliko tisu\u0107a ljudi koji s obiteljima obilje\u017eavaju vrijednosti za koje smo se bojali da su ih svi zaboravili. Stvaramo lijepu atmosferu u javnom prostoru. MAZ mo\u017ee zagrabiti jo\u0161 i vi\u0161e \u2013 uvjeren je Jan.<\/p>\n Dodaje da postoji veliki jaz izme\u0111u njegovih vr\u0161njaka i skoro svega vezanog uz antifa\u0161izam i NOB. Smatra da se to mo\u017ee popraviti kada bi se antifa\u0161izam prezentirao kroz poveznicu ovdje i sad.<\/p>\n – Izgubio se taj moment da ljudi od malena budu u\u010deni i odgajani u tom duhu. Zato moramo biti malo kreativni u tome, razmisliti kako \u0107emo mla\u0111ima pribli\u017eiti antifa\u0161izam. A opet ne smijemo napraviti previ\u0161e ustupaka, da ne skrenemo u liberalizam ili konzervativizam. Jasno mi je da ne\u0107emo puno posti\u0107i samo s deklarativnim pozivanjem na komemoracije \u2013 ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n Kako to posti\u0107i u atmosferi inzistiranja na isklju\u010divo osobnim uspjesima? Jan ka\u017ee da je i to velika zvjerka protiv koje se MAZ bori. Me\u0111utim, on smatra da ljudi u sebi prirodno nose ne\u0161to socijalisti\u010dko i solidarno.<\/p>\n – Sudjelovao sam s Mre\u017eom anarhosindikalista u nekoliko akcija, radili smo pritiske gazdi koji nije pla\u0107ao radnike. Ljudi su iznimno pozitivno reagirali na zamaskirane ljude koji ma\u0161u crvenim zastavama u centru grada. Kao da su bili iznena\u0111eni \u0161to se mo\u017ee\u0161 organizirati i tra\u017eiti pravdu za sebe i ljude oko sebe. To je samo jedan primjer uspje\u0161ne akcije, gazda je platio \u0161to je trebao. Razgovaraju\u0107i s ljudima shva\u0107am da nisu neosjetljivi, mislim da samo ne znaju kako postupiti druga\u010dije \u2013 obja\u0161njava Jan.<\/p>\n Perspektivni student i neumorni aktivist \u017eeli se baviti znanstvenim radom u medicini. Zainteresiran je on i da ode u inostranstvo i stekne dodatna znanja.<\/p>\n – Ne bih ostao zauvijek negdje vani, daleko od obitelji i prijatelja. I ne samo zbog osobnog komfora. Imam to ne\u0161to aktivisti\u010dko \u0161to mi \u0161ap\u0107e na uho da ne treba odustati samo zato \u0161to ovdje nisu neki uvjeti – poru\u010duje Jan Te\u017eak.<\/p>\n <\/p>\n Lucija Re\u0161etar: Klimatske promjene nemaju granice<\/strong><\/p>\n Zaboravljamo da smo dio ekosustava, ljudska vrsta se postavlja iznad toga, re\u0107i \u0107e Lucija Re\u0161etar<\/strong> (2000.) iz Zagreba. Studentica PMF-a prije mjesec dana je oti\u0161la na diplomski studij na \u0161vedsko sveu\u010dili\u0161te Lund University gdje \u0107e izu\u010davati fizi\u010dku geografiju i ekosustave. Smjer koji je odabrala dat \u0107e joj sveobuhvatan pregled \u0161tetnih klimatskih promjena.<\/p>\n Lucija je \u010dlanica Foruma za odr\u017eivi razvoj Zeleni prozor (FORA). Govori da bi se osje\u0107ala neispunjeno da nije otkrila aktivisti\u010dki svijet, da ne bi do\u017eivjela potpuno zadovoljstvo time \u0161to bi dobiveno znanje zadr\u017eala samo za sebe, da ga nije podijelila s drugima. U udruzi je do\u0161la u doticaj sa socijalnom problematikom klimatskih promjena i sa zelenim politikama. Ukratko, spoznala je sve ono o \u010demu na biolo\u0161kom odsjeku nije bilo govora. Po njenom mi\u0161ljenju sve je to interdisciplinarno \u2013 ekonomija, dru\u0161tvo i okoli\u0161.<\/p>\n – Svaka zajednica je specifi\u010dna i klimatski uvjeti su druk\u010diji u pojedinim dr\u017eavama, iako klimatske promjene ne poznaju dr\u017eavne granice. Nema svaka dr\u017eava kapaciteta napraviti neke mjere. Razumljivo je da netko tko se bori za puko pre\u017eivljavanje nema vremena razmi\u0161ljati o klimatskim promjenama. Dakle, treba krenuti od ekonomskih i socijalnih problema da bi se domino efektom do\u0161lo do posljedica klimatskih promjena. U Hrvatskoj bi trebalo neke druge stvari poslo\u017eiti kako bi se dru\u0161tvo oja\u010dalo za suo\u010davanje s problemom klimatskih promjena. Ure\u0111eniji sustavi mogu ja\u010de potegnuti promjene, takve zemlje bi trebale u\u010diniti vi\u0161e \u2013 smatra studentica koja je napravila po\u017eeljan spoj znanosti i aktivizma.<\/p>\n Na fakultetu je bila aktivna u Sekciji za odr\u017eivi razvoj, kasnije i u Sekciji za ptice u sklopu Udruge studenata biologije \u2013 BIUS. Volontirala je i u Udruzi BIOM.<\/p>\n Dr\u017ei da mladi imaju sve ve\u0107u svijest o klimatskim promjenama. Podsjetila je na planetarne prosvjede “Fridays for future” koje je potaknula Greta Thunberg<\/strong>. I u njenom okru\u017eenju je otada interes eksponencijalno porastao.<\/p>\n – Ne bih rekla da se u klimatske promjene ne vjeruje. Ali se i dalje ne zna \u0161to mi mo\u017eemo to\u010dno napraviti, kako reagirati. Ili se sije strah i paranoja, ili su ljudi osvije\u0161teni, a indiferentni. Nema neke kolektivne ideje na koji na\u010din se mo\u017ee boriti protiv toga, a da nije samo razvrstavanje otpada \u2013 obja\u0161njava Lucija.<\/p>\n Ona \u0107e nastaviti svojim znanstvenim putem, ali to ne zna\u010di da \u0107e se odre\u0107i ulaganja vremena u zajednicu, pa makar na lokalnoj razini. Mo\u017ee se zamisliti u nekom gradskom savjetodavnom tijelu kako ljudima pribli\u017eava svoje znanje i razbija ustaljene mitove o klimatskim promjenama.<\/p>\n Isto tako, smatra da je potrebno vi\u0161e dijaloga izme\u0111u struke i donositelja odluka. Besmisleno je, ka\u017ee, dr\u017eati se samo istra\u017eiva\u010dkog rada i suhoparnog prikazivanja podataka.<\/p>\n – Znanstvenici bi morali znati svoje znanje pedago\u0161ki iskomunicirati u zajednici. Nema smisla imati znanje samo radi znanja \u2013 zaklju\u010duje Lucija Re\u0161etar.<\/p>\n pi\u0161e Anja Ko\u017eul<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rijetko koja mlada osoba entuzijasti\u010dna je oko budu\u0107nosti, a i neposredna pro\u0161lost je slo\u017eena i zbunjuju\u0107a. Zato smo razgovarali sa Sennom \u0160imek, Janom Te\u017eakom i Lucijom Re\u0161etar, mladima koji nude nove vizije i vra\u0107aju nadu da je bolja budu\u0107nost mogu\u0107a<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3676,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-3681","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/Jan-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/Lucija.jpg\")