{"id":3736,"date":"2023-09-29T11:28:38","date_gmt":"2023-09-29T09:28:38","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/trovaci-svemira\/"},"modified":"2023-09-29T11:29:24","modified_gmt":"2023-09-29T09:29:24","slug":"trovaci-svemira","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/","title":{"rendered":"Trova\u010di svemira"},"content":{"rendered":"

Prou\u010davaju\u0107i strastveno matematiku i fiziku, uz \u010ditanje Julesa Verna<\/strong>, ruski znanstvenik Konstantin Ciolkovski<\/strong> krajem 19. stolje\u0107a izra\u010dunao je temelje raketne tehnike i skicirao ono \u0161to \u0107e kasnije postati svemirskim postajama. Zanesen impozantno\u0161\u0107u tada novokonstruiranog Eiffelova tornja u Parizu, 1895. u knjizi “Snovi o Zemlji i nebu” pretpostavio je mogu\u0107nost svemirskog lifta koji bi sezao u geosinkronu orbitu Zemlje, u kojoj je objektima potrebno jednako vrijeme da okru\u017ee Zemlju koliko i Zemlji da se okrene oko svoje osi. Skoro 130 godina kasnije, poku\u0161avaju\u0107i smanjiti tro\u0161kove prijenosa opreme i ljudi sa Zemlje, niz znanstvenih timova diljem svijeta otisnuo se u potragu za mogu\u0107nostima njegove izgradnje. No za realizaciju mosta u Zemljinu orbitu potreban je materijal koji \u0107e biti ne samo otporan na okrutne uvjete Zemljine atmosfere nego i na neprestano gomilaju\u0107e sme\u0107e u svemiru koje putuje brzinom i od 14 km\/s. I \u010dvr\u0161\u0107a krhotina veli\u010dine jednog milimetara koja dosegne brzinu ve\u0107u od 4 km\/s mo\u017ee uni\u0161titi cijeli raketni projektil, a kamoli kabel. \u010cak i kada bi se, primjerice, proizvela tolika koli\u010dina grafena, materijala deset puta \u010dvr\u0161\u0107eg od \u010delika, najvjerojatnijeg kandidata za izradu kabela, jednom kada bi svemirski lift dosegnuo orbitu, skoro bi svakodnevno trebao izbjegavati potencijalno katastrofalne sudare s komadima razorene tehnologije i odba\u010denih satelita.<\/p>\n

Prema podacima Europske svemirske agencije iz 2023., u Zemljinoj je orbiti trenutno 34.000 objekata ve\u0107ih od 10 centimetara, 900.000 objekata do jednog centimetra i 128 milijuna objekata veli\u010dine izme\u0111u centimetra i milimetra. Od lansiranja prvoga umjetnog satelita Sputnjika 1 u oktobru 1957. godine, koji je nakon nekih 1440 kru\u017eenja sagorio 1958. godine, Zemljina se orbita u samo par desetlje\u0107a pretvorila u nepregledno odlagali\u0161te sme\u0107a bez prethodno uspostavljenoga plana kako ga sprije\u010diti ili reducirati. Me\u0111u milijunima krhotina, komadi su lansiranih raketa, prvi ameri\u010dki umjetni satelit Vanguard 1, kutija alata koju je izgubila austronautkinja Heide Stefanyshyn-Piper<\/strong> 2008. dok je popravljala solarni panel na svemirskoj postaji, kao i serija ruskih vojnih satelita Zenit, koji te\u017ee i po nekoliko tona. Neko vrijeme svemirom je plutala i bijela termalna rukavica Eda Whitea<\/strong>, odlebdjela za vrijeme misije Gemini 4 1965. godine, u me\u0111uvremenu izgorjela u atmosferi. Napu\u010denost Zemljine orbite raznoraznim predmetima dovodi do stalnih kolizija u kojima dolazi do njihove daljnje fragmentacije, \u0161to predstavlja ozbiljnu prijetnju svemirskoj infrastrukturi. O njoj zadnjih par desetlje\u0107a sve zna\u010dajnije ovisi organizacija temeljnih potreba i aktivnosti na Zemlji, od medicine do agrikulture.<\/p>\n

U laboratorijima Me\u0111unarodne svemirske postaje tim za prou\u010davanje neutronskih zvijezda (NICER, Neutron Star Interior Composition ExploreR) razvio je generator rendgenskih zraka koji je mogu\u0107e u nanosekundama precizno pokrenuti i ugasiti, na \u0161to bi se nadogradila kompjuterska tomografska tehnologija (CT), kori\u0161tena u dijagnostici tumora, povreda unutarnjih organa, infekcija i krvarenja. Uz smanjenje razine izlo\u017eenosti pacijenata radijaciji, nadomjestili bi se danas skupi i te\u0161ko pokretni tomografski aparati, nedostupni u skoro dvije tre\u0107ine svijeta. ECOSTRESS tehnologija (ECOsystem Spaceborne Thermal Radiometer Experiment on Space Station), s visokorezolutnim prostornovremenskim prikazima, mjeri gubitak vode u porama biljaka, zahva\u0107aju\u0107i u varijacijama suho\u0107u tla, pronalaze\u0107i izvore vode i modeliraju\u0107i smjerove i oblike klimatskih promjena. U laboratorijima Postaje razvijaju se lijekovi za melanom i rak plu\u0107a, sintetizira umjetna krv za veterinarsku transfuziju i unapre\u0111uju metode ultrazvuka. NASA bilje\u017ei da je Postaja od 1999. do danas manevrirala da izbjegne oko 32 udara svemirskog otpada. U junu 2021. pogo\u0111ena je jedna od robotskih ruku Postaje, a u novembru iste godine jedva je izmaknula jednoj od 3500 krhotina disfunkcionalnog kineskog meterolo\u0161kog satelita, na kojem je Kina testirala antisatelitsko oru\u017eje 2007. Staklo Postaje o\u0161te\u0107eno je nakon \u0161to ga je okrznuo komad zakorjele boje 2016. godine. Europska svemirska agencija (ESA) procjenjuje da je svega \u010detiri posto svemirske tehnologije funkcionalno, 65 posto \u010dine rakete i povezani materijali, dok 32 posto objekata neaktivno pluta po orbiti.<\/p>\n

U 2022. godini odaslano je vi\u0161e satelita u svemir nego ikada. Korporacija Elona Muska<\/strong> SpaceX namjerava u nadolaze\u0107ih par desetlje\u0107a odaslati \u010dak 42 000 satelita zagu\u0161uju\u0107i, unato\u010d nepreglednosti svemira, ograni\u010den resurs ni\u017ee Zemljine orbite, a na sli\u010dnom su tragu i engleska korporacija OneWeb, kineski Hongyan, kanadski Telesat i Amazon s projektom Kuiper. Ekonomska vrijednost ni\u017ee Zemljine orbite u maloj je udaljenosti od Zemljine povr\u0161ine koja omogu\u0107ava najmanju potro\u0161nju energije u pozicioniranju satelita. Megakonstelacije satelita, kao \u0161to je Starlink SpaceX-a, namijenjene su \u0161irokopojasnom internetu, kako kompanije isti\u010du, donose\u0107i ga na ruralna i manje razvijena podru\u010dja. Kapital potreban za izgradnju i odr\u017eavanje megakonstelacije Musk ne izdvaja brinu\u0107i o ljudima u nekom zaba\u010denom selu u Alabami, Egiptu ili Hrvatskoj, nego razmatraju\u0107i megakonstelaciju kao dio plana za kolonijalizaciju svemira i mogu\u0107u eksploataciju resursa na drugim planetima. Tu Musk nije bio daleko od ruskog kozmizma, filozofije u kojoj je Ciolkovski iscrtavaju\u0107i tehnologiju budu\u0107nosti zami\u0161ljao mogu\u0107nost svemirskih putovanja i vanzemaljskog \u017eivota za ljude.<\/p>\n

\"\"
Lansiranje Muskovog SpaceX Falcona 2021. (Foto: Joe Burbank\/NEWSCOM\/PIXSELL)<\/figcaption><\/figure>\n

Iscrpljuju\u0107i Zemljinu ekosferu, kao i s europskim kolonijalnim osvajanjima u prvotnoj akumulaciji, porobljavanjem ljudi i prirode, kapitalizam traga za na\u010dinima na koje mo\u017ee progutati jo\u0161 tla i ruda. Nacionalne dr\u017eave, nekada SAD i Rusija, a danas i Kina, Indija, Argentina i niz drugih dr\u017eava, svojim svemirskim programima nastoje protegnuti interese nacija i kapitala i u Zemljinu orbitu. U suradnji sa SpaceX-om, NASA-in Artemis program, kako Agencija navodi u svom strate\u0161kom planu iz 2022., te\u017ei “zadr\u017eavanju ameri\u010dkog vodstva u svemiru, uspostavljanju trajne prisutnosti na Mjesecu i oko njega i tabanju puta prema Marsu i drugim planetima”, podcrtavaju\u0107i potrebu za “poticanjem komercijalnih aktivnosti”. Otpad generiran kolonijalnim odnosno vojnim i komercijalnim aktivnostima ometa i njihov nastavak, \u0161to \u010dini da se multinacionalne kompanije uklju\u010duju i u promi\u0161ljanje modela njegova uklanjanja. Problem zato nije samo \u0161to s otpadom nego kako uop\u0107e sprije\u010diti njegov nastanak i promijeniti razumijevanje svemirskoga okoli\u0161a i uvjete funkcioniranja u njemu. Svemir kao prostor svih \u017eivih bi\u0107a, mikroorganizama, biljki i \u017eivotinja, ljudi i planeta valja istrgnuti kao op\u0107e dobro iz domene nacionalnih dr\u017eava i privatnih interesa.<\/p>\n

Ve\u0107ina trenutno dostupnih i predlo\u017eenih modela redukcije i uklanjanja svemirskog otpada ne uspijeva ni zagrebati u koli\u010dinu nakupljenog sme\u0107a, za koje se procjenjuje da \u0107e se \u010dak u\u010detverostru\u010diti do 2030. godine. Ti se modeli uglavnom odnose na nadzor i pra\u0107enje cjelovitih predmeta ili ve\u0107ih krhotina, \u0161to danas rade i Europska svemirska agencija i NASA, kako bi na vrijeme anticipirale mogu\u0107e me\u0111usobne kolizije komada otpada ili udare o Zemlju. Agencije i korporacije okre\u0107u se i programiranju satelita za manevre izbjegavanja eksplozivnih sudara koji bi mogli dovesti do njihove daljnje fragmentacije i pogor\u0161ati postoje\u0107u situaciju. Jo\u0161 1978. godine Donald J. Kessler<\/strong> i Burton G. Cour-Palais<\/strong> objasnili su \u0161to bi se moglo dogoditi ako se kolizije ne sprije\u010de i usitnjavanje otpada dosegne ve\u0107e razmjere: svaka krhotina prijeti generiranju novih krhotina, \u0161to mo\u017ee prerasti u gusti pojas svemirskoga otpada koji \u0107e obujmiti Zemlju i onemogu\u0107iti bilo kakve aktivnosti oko nje. Ta nadiru\u0107a budu\u0107nost ako se ne\u0161to ne poduzme, i to skoro, poznata je u literaturi kao Kesslerov scenarij ili Kesslerov sindrom. Sitniji komadi svemirskoga otpada zbog svoje veli\u010dine nisu ni na radaru NASA-e ili ESA-e ni privatnih kompanijama uklju\u010denih u nadzor, a energetski tro\u0161ak potreban za izbjegavaju\u0107e manevre prevodi se u tisu\u0107e dolara za svaku takvu akciju.<\/p>\n

Jedna od isticanijih preporuka u razrje\u0161avanju problema svemirskoga otpada njegovo je povla\u010denje natrag u Zemljinu atmosferu, gdje bi u toplini trenja trebao sagorjeti, kao \u0161to se zbilo i s Whiteovom rukavicom. Kako tek pokoji satelit ili otrgnuti komad rakete, relativno prema razmjerima otpada, samostalno na\u0111e put u Zemljinu atmosferu, konstruiraju se i posebni oblici tehnologije koji bi trebali slu\u017eiti kao svojevrsni \u010dista\u010di Zemljine orbite, grabe\u0107i ve\u0107e komade otpada i pote\u017eu\u0107i ga u atmosferu. ESA u suradnji sa \u0161vedskim startupom ClearSpaceom 2025. godine planira misiju hvatanja i povla\u010denja svemirskog otpada u atmosferu, a eksperimentira se i s mre\u017eama, robotskim rukama i laserima koji bi usmjeravali putanju otpada. Satelit RemoveDEBRIS 2018. godine uspio je simulirati jedno takvo preuzimanje otpada. Iako se dr\u017eave i korporacije otimaju za mjesto u orbiti, odricanje od odgovornosti za svemirski otpad dovodi do toga da se skupa tehnologija i u tome zadatku mo\u017ee samo ograni\u010deno koristiti. Pri povla\u010denju svemirskoga otpada u Zemljinu atmosferu dolazi i do proizvodnje aluminijeva oksida, \u0161to rezultira mogu\u0107im o\u0161te\u0107enjima ozonskoga omota\u010da.<\/p>\n

Kako se sateliti i ostatak svemirskoga otpada ne mogu reciklirati, odnedavno se promi\u0161lja, ostaju\u0107i za sada samo u teorijskim i eksperimentalnim razradama, i mogu\u0107nost izrade svemirske tehnologije koja bi se mogla ponovno upotrijebiti ili preraditi na licu mjesta. ESA-in istra\u017eiva\u010dki projekt OMAR (On-orbit Manufacturing Assembly and Recycling) uspostavljen je kako bi razmotrio arhitekturu takvih satelita, kao i proceduru ekolo\u0161ki odr\u017eive transformacije otpada u svemiru. Istra\u017eivanje reciklabilnosti kori\u0161tenih tehnologija, anticipira ESA-in znanstveni tim, moglo bi uputiti i na proizvodnju goriva i organskih materijala kojima bi se zadovoljile potrebe austronauta i budu\u0107ih misija, bez konstantne upu\u0107enosti na zemaljske resurse i proizvodnju. Dislociranje proizvodnje sa sobom povla\u010di niz pitanja pretresanih na Zemlji, ali koja \u0107e opet trebati biti sagledana iz novih kutova. Pitanje je \u0161to \u0107e to zna\u010diti za organizaciju ljudskoga rada i ubrzavanje kolonijalizacije koju propovijeda Musk.<\/p>\n

Kao \u0161to je potrebno zbrinjavanje otpada, bilo plastike u ku\u0107anstvima ili u oceanima, bilo disfunkcionalnih i odba\u010denih satelita u svemiru, nasu\u0161no je nu\u017eno i promi\u0161ljanje odakle i za\u0161to dolazi. Ciolkovski u svojoj znanstvenofantasti\u010dnoj pripovijetci “On the Moon” (s ma\u0161tom koja se ne da sputati znanstvenim formama) nazna\u010duje da “nema ni\u010dega na svijetu \u0161to \u010dovjek ne mo\u017ee po\u010deti nezainteresirano promatrati jednom kada se na to navikne”, ali sposobnost sanjanja i zami\u0161ljanja je to \u0161to nas dr\u017ei podalje od navike. Zvjezdano nebo koje postaje sve te\u017ee dostupno promatra\u010dima zbog svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, kojem doprinosi i zaga\u0111enost svemirskim otpadom, posljednje je uto\u010di\u0161te za sanjanje i domi\u0161ljanje, nepristajanje na to kako dru\u0161tveni odnosi trenutno izgledaju. Borba za taj prostor, prema svemiru i u svemiru, neke druga\u010dije snove o zemlji i nebu, tek treba biti smisleno kontekstualizirana u pokrete za ekolo\u0161ku i ekonomsku pravdu.<\/p>\n

pi\u0161e Nina \u010colovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od lansiranja Sputnjika 1 u oktobru 1957., Zemljina se orbita pretvorila u nepregledno odlagali\u0161te sme\u0107a. Stvaranjem krhotina mo\u017ee nastati gusti pojas svemirskoga otpada koji \u0107e onemogu\u0107iti bilo kakve aktivnosti oko Zemlje, zbog \u010dega se razvijaju tehnologije koje bi \u010distile orbitu<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3733,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-3736","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\nTrova\u010di svemira - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Trova\u010di svemira - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Od lansiranja Sputnjika 1 u oktobru 1957., Zemljina se orbita pretvorila u nepregledno odlagali\u0161te sme\u0107a. Stvaranjem krhotina mo\u017ee nastati gusti pojas svemirskoga otpada koji \u0107e onemogu\u0107iti bilo kakve aktivnosti oko Zemlje, zbog \u010dega se razvijaju tehnologije koje bi \u010distile orbitu\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-09-29T09:29:24+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/ESA-Centar1-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1774\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/\",\"name\":\"Trova\u010di svemira - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/09\\\/ESA-Centar1-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2023-09-29T09:28:38+00:00\",\"dateModified\":\"2023-09-29T09:29:24+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/09\\\/ESA-Centar1-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/09\\\/ESA-Centar1-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1774,\"caption\":\"ESA-in Centar za svemirsku sigurnost u Darmstadtu (Foto: Arne Dedert \\\/DPA\\\/PIXSELL)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/trovaci-svemira\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Trova\u010di svemira\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Trova\u010di svemira - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Trova\u010di svemira - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Od lansiranja Sputnjika 1 u oktobru 1957., Zemljina se orbita pretvorila u nepregledno odlagali\u0161te sme\u0107a. Stvaranjem krhotina mo\u017ee nastati gusti pojas svemirskoga otpada koji \u0107e onemogu\u0107iti bilo kakve aktivnosti oko Zemlje, zbog \u010dega se razvijaju tehnologije koje bi \u010distile orbitu","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2023-09-29T09:29:24+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1774,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/ESA-Centar1-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/","name":"Trova\u010di svemira - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/ESA-Centar1-scaled.jpg","datePublished":"2023-09-29T09:28:38+00:00","dateModified":"2023-09-29T09:29:24+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/ESA-Centar1-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/ESA-Centar1-scaled.jpg","width":2560,"height":1774,"caption":"ESA-in Centar za svemirsku sigurnost u Darmstadtu (Foto: Arne Dedert \/DPA\/PIXSELL)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/trovaci-svemira\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Trova\u010di svemira"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/3736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3733"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3736"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=3736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}