{"id":3762,"date":"2023-10-15T10:00:00","date_gmt":"2023-10-15T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/"},"modified":"2023-10-29T11:03:23","modified_gmt":"2023-10-29T10:03:23","slug":"emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/","title":{"rendered":"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt"},"content":{"rendered":"

Uvodne retke moglo bi se bez problema ispuniti razgranatom i sadr\u017eajnom biografijom na\u0161e sugovornice, sakupljenom u preko 20 godina posve\u0107enog aktivisti\u010dkog i istra\u017eiva\u010dkog rada. No biografije nerijetko ograni\u010davaju mogu\u0107nosti kretanja, \u0161to Emina Bu\u017einki\u0107<\/strong> u svom aktivisti\u010dkom i istra\u017eiva\u010dkom radu propituje, kako u direktnom radu s izbjeglicama, tako i u preokretanju na\u010dina na koje se promi\u0161lja podr\u0161ku, mir, rat i nasilje. Emina je po\u010dela svoj anga\u017eman u Centru za mirovne studije i Documenti, a nastavila kroz Transbalkansku solidarnost, podr\u0161ku izbjeglicama u Sisku i Zagrebu, kao i suradnju s Institutom za etnologiju i folkloristiku. Doktorirala je 2022. na Sveu\u010dili\u0161tu u Minnesoti na temi socijalne distance prema djeci izbjeglicama u obrazovanju, a danas je zaposlena u Institutu za razvoj i me\u0111unarodne odnose u Zagrebu. U okrilju Botani\u010dkog vrta i, koji dan kasnije, u familijarnosti utabanih sljemenskih staza, vodi nas u okrutnost \u0161uma i svakodnevnice kojom su se izbjeglice primorane kretati. Vratila se tih dana iz Sarajeva, gdje se kronologije svakim korakom raspadaju, u interakcijama i me\u0111usobnoj podr\u0161ci ljudi koji su tih 1990-ih bili prisiljeni napustiti svoje ku\u0107e i onih koji se i 2023. bore za goli \u017eivot na nasiljem u\u017earenim granicama balkanskih dr\u017eava i Europske unije te u kampovima koji podsje\u0107aju na koncentracijske logore.<\/p>\n

Kako se Sarajevo i Srebrenica grade u va\u0161em sje\u0107anju? I kako su se te mape mijenjale tokom godina, posebno s novim oblicima nasilja na Balkanu?<\/strong><\/p>\n

U Sarajevu sam neki dan posjetila izlo\u017ebu Tarika Samaraha<\/strong> o Srebrenici. U Srebrenicu sam oti\u0161la prvi put u ljeto 2015., samo par mjeseci prije nego \u0161to \u0107e drasti\u010dno porasti potreba za podr\u0161kom izbjeglicama na balkanskoj ruti. Do tada sam pro\u0161la Buchenwald, Jasenovac, Slanu, polja smrti u Phnom Penhu, mjesta masakra u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici i godinama radila s izbjeglicama i civilnim \u017ertvama rata, dokumentiraju\u0107i masovna silovanja i ubojstva. Te 2015. tamo me odveo studijski posjet grupe Mandelini dijalozi koja je okupila 30-ak aktivista s osam postkonfliktnih i postgenocidnih podru\u010dja. Promatraju\u0107i izlo\u017ebu u toj velikoj hali, navirala su mi sje\u0107anja iz rata i rada na Regionalnoj komisiji za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim te\u0161kim povredama ljudskih prava po\u010dinjenim na teritoriju biv\u0161e SFRJ (REKOM). Odlazila sam na sva ta saslu\u0161anja. Na jednom pri\u0161tinskom bio je dje\u010dak kojem je otac nestao. Nikako nisu mogli prona\u0107i njegove kosti. Nakon puno godina, gledao je podnevne vijesti. U njihovu sredi\u0161tu bila je tek prona\u0111ena snimka na kojoj \u0160korpioni ubijaju. Sjedio je ispred televizora i prepoznao oca kako stoji ispred te pu\u0161ke. I samo je izustio: “Mama, evo tate.” I kako je mama u\u0161la u prostoriju, pred taj televizor, tako je ta pu\u0161ka okinula. I \u010dovjek je pao mrtav. Oni su vidjeli njegovo ubojstvo. On je bio dijete kad je svjedo\u010dio. U Sarajevo odlazim od 2003. A na zadnjem putovanju sam s novinarkom Nid\u017earom Ahmeta\u0161evi\u0107<\/strong> skrenula i u Bla\u017euj i U\u0161ivak, izbjegli\u010dke kampove bogu iza nogu gdje u groznim i neljudskim uvjetima prebivaju izbjeglice.<\/p>\n

\u0160to ste vidjele tamo? \u0160to se doga\u0111a u Bla\u017euju?<\/strong><\/p>\n

Bla\u017euj je nekada bio kasarna, jo\u0161 jedan dio vojne infrastrukture prenamijenjen u izbjegli\u010dki kamp. Krenule smo odnijeti jednom dje\u010daku \u010distu robu. Da bi uop\u0107e stigle do tamo, trebale smo i\u0107i autoputom, pa skrenuti s njega, provu\u0107i se kroz neki tijesni podvo\u017enjak, uspeti se po makadamu iza nekih tvornica, vratiti se na autoput, skrenuti i opet se uspinjati uz makadam dok nismo izbile na prugu, uz koju se kretalo 50-ak mladih mu\u0161karaca s ruksacima. To nije stara pruga, njome prolaze svako toliko vlakovi, izla\u017eu\u0107i ih opasnosti na tom putu. Nastavile smo se penjati autom dok nismo stigle do kampa na kojem je istaknut znak IOM-a, UN-ove organizacije za migracije. \u0160a\u010dica je policajaca i na tisu\u0107e ljudi koji tamo tra\u017ee skloni\u0161te. IOM-ov kamp mogu\u0107e je opisati kao koncentracijski logor. Ne vidi se dobro s ulaza. Netko bi mogao pomisliti da se radi o prostoru za prijem i jednoj zgradi za smje\u0161taj, ali ne. To nije jedna kasarna, to je ogroman kompleks. Bla\u017euj je kamp za odrasle, a djecu bez pratnje i obitelji ve\u0107inom se upu\u0107uje u U\u0161ivak, tako prestra\u0161ene i izmorene.<\/p>\n

Dje\u010daka kojem smo donijele odje\u0107u, \u010dekale smo oko pola sata da stigne do ulaza u kamp. Za to vrijeme saznale smo iz razgovora s policajcima da i oni pucaju po \u0161avovima. Vidi\u0161 po njihovim izrazima lica koliko je i njima te\u0161ko biti tamo. U tim sku\u010denim i nehumanim uvjetima, u kojima je nasilje normalizirano, ka\u017eu, u velikim razmjerima raste i seksualno nasilje. I onda me taj komentar opet vratio na izlo\u017ebu u Srebrenici. \u017dena u potrganoj haljini, sva umazana krvlju, \u0161uti, pu\u0161i cigaretu i gleda u prazno. Dva je vojnika bosanske armije poku\u0161avaju pitati \u0161to se dogodilo. A ona ne mo\u017ee, ne treba\u0161 ni\u0161ta znati o tome, sve vidi\u0161 na fotografiji. Radila sam i sa \u017eenama i s mu\u0161karcima koji su silovani u ratovima 1990-ih, to je najizopa\u010deniji oblik nasilja koji je mogu\u0107e nanijeti drugom ljudskom bi\u0107u.<\/p>\n

\"\"
Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Kako je krenuo va\u0161 rad u Centru za mirovne studije i Documenti? Kako ste se uop\u0107e krenuli baviti temama izbjegli\u0161tva i rata u svom aktivisti\u010dkom i istra\u017eiva\u010dkom radu?<\/strong><\/p>\n

Mislim da su teme rata i izbjegli\u0161tva oduvijek bile u meni jer su dio i moga sje\u0107anja. Odrasla sam u Sisku, a sje\u0107anja na rat pro\u017eeta su izbjegli\u0161tvom u Zagrebu i Ljubljani. Kada sam imala nekih 13 godina, krenula sam glumiti u sisa\u010dkom gradskom kazali\u0161tu. Predstave su progovarale o tim temama, posebno posljednja, “Lako\u0107a platna”, u kojoj sam sa 16 godina igrala \u017eenu koja je silovana, a koja je u rat u\u0161la kao djevoj\u010dica mojih godina. Kontekst u kojem sam odrastala i koji sam sebi poku\u0161avala razjasniti potakao me da se anga\u017eiram u CMS-u i Documenti. Taj rad me sna\u017eno obilje\u017eio. Osje\u0107ala sam da \u010dinim ne\u0161to najva\u017enije u svom \u017eivotu, rade\u0107i s izbjeglicama i civilnim \u017ertvama rata i pro\u0161iruju\u0107i zna\u010denja solidarnosti i otpora dr\u017eavnom i strukturnom nasilju.<\/p>\n

U doktoratu koristite metodu kolektivnog pisanja sje\u0107anja, koja omogu\u0107ava kolektivni rad rekonstrukcije nasilja migracijskih re\u017eima i njegovo razgra\u0111ivanje kroz razumijevanje toga \u0161to se doga\u0111a i istra\u017eivanje mogu\u0107ih modela organiziranja. Kako se va\u0161e iskustvo izbjegli\u0161tva 1990-ih sre\u0107e s iskustvima izbjeglica s kojima radite?<\/strong><\/p>\n

Nisam bila u slu\u017ebenom izbjegli\u0161tvu, ali zbog rata dugo nisam \u017eivjela u svom domu. U Zagrebu sam bila sa sestrom, djedom i majkom. Djed je bio dosta aktivan u Islamskoj zajednici, u merhametu, gdje je radio s izbjeglicama iz Bosne. U jednom je trenu \u017eivio u zagreba\u010dkoj d\u017eamiji, a i mi smo jedno vrijeme tamo potra\u017eile skloni\u0161te, moja sestra i ja. Tata nam je bio na fronti, a mama je imala radnu obavezu u bolnici. Bile smo u podrumu ve\u0107inu vremena, a kada bi situacija postala gadna u Sisku, vozili bi nas u Zagreb ili u Ljubljanu kod mamine obitelji. Kako su ljubljanske vlasti prijetile deportacijom neregistriranih izbjeglica, provele smo neko vrijeme i u izbjegli\u010dkom kampu. To je kamp koji danas ima istu funkciju kao i 1990-ih, iako vi\u0161e nema drvenih baraka i madraca na podovima. Boravak u kampu u ranom djetinjstvu ostavio je trag na mene kao i na mlade izbjeglice iz jugoisto\u010dne Azije i sjeverne Afrike s kojima sam po\u010dela sura\u0111ivati prije par godina. S njima sam prakticirala kolektivno pisanje sje\u0107anja, gdje su se pojedina\u010dne pri\u010de o sje\u0107anjima na \u017eivot u izbjegli\u010dkim kampovima pro\u017eimale jedna s drugom te upu\u0107ivale na mogu\u0107e spone i solidarnosti koje mo\u017eemo i trebamo graditi. Na tom tragu smo skupa iznijeli i nekoliko akcija, od kojih su najva\u017enije pridru\u017eivanje prosvjedima Black Lives Matter u junu 2020., prosvjedima protiv sankcija u Iranu u martu 2021. i Akciji \u010ditanja za Palestinu u maju 2021.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di nerijetko zaziru od uspostavljanja spona me\u0111u 1990-ima i politikama nacionalnih dr\u017eava danas, boje\u0107i se preslikavanja jednih doga\u0111aja na druge. Kako ste tome pristupili?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je dana\u0161nja politika nacionalnih dr\u017eava prema izbjeglicama neka vrsta kontinuiteta onoga \u0161to smo iskusili 1990-ih. Kada govorim o kontinuitetu, govorim o 1990-ima kao o samo jednom historijskom presjeku. U knjizi “The Racial Contract” (Rasni ugovor) Charlesa Millsa<\/strong> vidi se da su etni\u010dke hijerarhije, pri \u010demu je etnicitet kori\u0161ten \u010desto kao sinonim za rasu, stvorene ve\u0107 u ranim uspostavama liberalnih dr\u017eava. Mills pi\u0161e kako je ve\u0107 tada bilo jasno tko je nedovoljno bijel, kome \u0107e biti otvoren pristup ekonomskim i dru\u0161tvenim resursima, a kome ne, da su \u017didovi, Mediteranci i Turci ti koji su nedovoljno pripadali bijelom europskom identitetu. Njegova elaboracija ukazuje kako su te rane rasne odnosno etni\u010dke formacije poslu\u017eile kao osnova za nove oblike nasilja, prema migrantima i tamnoputim osobama iz drugih krajeva svijeta. Mi na ovim prostorima \u017eivimo taj imaginarij Turaka kao divljaka, vezan uz osmanlijske ratove, iz \u010dega izranja povijesno i odbojnost prema islamskoj religiji, a onda i prema divlja\u0161tvu koje se ve\u017ee uz okupaciju. Ta se predod\u017eba prenosila generacijski, sve do 1990-ih i genocidne 1995., kada Ratko Mladi\u0107<\/strong> tra\u017ei pobijanje svih Turaka, misle\u0107i na muslimane.<\/p>\n

Treba sagledati kako se povijesni kontinuiteti koriste i preoblikuju u politi\u010dke svrhe poput ja\u010danja militarizacijsko-industrijskog kompleksa i njegovog upravljanja izvanrednim stanjima, ratovima, elementarnim nepogodama, pa i pandemijom. Isto tako, valja pratiti kako se na\u0161 odnos prema muslimanima, gdje je klju\u010dni moment genocid u Srebrenici, mijenja i uvezuje s globalnim projektom islamofobije. Ta dva aspekta islamofobije, lokalno i globalno uvjetovana, neminovno se prelijevaju jedan u drugi kreiraju\u0107i nove oblike animoziteta, nasilja i progona.<\/p>\n

Sudjelujete i u dokumentiranju stradanja na granicama kako bi se olak\u0161alo traganje za nestalima i objelodanila uloga balkanskih dr\u017eava i EU-a u smrtima izbjeglica. Kako to bilje\u017eenje izgleda?<\/strong><\/p>\n

Bila sam prije koji tjedan s istra\u017eiva\u010dicama Marijanom Hamer\u0161ak<\/strong> i Christinom del Biaggio <\/strong>te novinarima Barbarom Matej\u010di\u0107<\/strong> i Jaredom Goyettom<\/strong>, \u010diji rad poznajemo po pra\u0107enju prosvjeda Black Lives Matter u Minneapolisu, na putovanju du\u017e slovensko-hrvatske granice, gdje smo obi\u0161le groblja migranata koji su se utopili u Kupi ili poginuli na druge na\u010dine. Htjele smo vidjeti jesu li tijela identificirana, zapo\u010dele repatrijacije, odnosno povratci u zemlje porijekla, obiteljima, ima li novih tijela koja su ukopana i kakve su prakse ukopavanja, komemoriranja i brige o stradalima. Pro\u0161li smo granice Harmica-Rigonce, Bregana-Obre\u017eje i ve\u0107i dio granice oko Karlovca, od Novigrada prema \u010crnomlju. Zastali smo u selu Vukovi\u0107i, gdje smo pratili ogradu koju je slovenska vlada postavila jo\u0161 2015. godine. Hodali smo kilometrima, sve do kraja postavljene ograde, i posjetili par mjesta gdje su prona\u0111ena tijela koje je rijeka izbacila van. Dok smo hodali uz Kupu i dvori\u0161ta lokalnih stanovnika, prona\u0161li smo zimske jakne i torbe s dokumentima koje su ondje ostavili ljudi u pokretu.<\/p>\n

\"\"
Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Kakav je odnos lokalnog stanovni\u0161tva prema mjestima stradanja i ljudima u pokretu?<\/strong><\/p>\n

Razgovarali smo s lokalnim lovcem i jednom \u017eenom koja je \u010dula da smo u selu, pa nas je do\u0161la pozdraviti, koja se sje\u0107a da su jo\u0161 1990-ih migranti prolazili onuda i koja je govorila o odje\u0107i i hrani koju su sakupljali u selu da bi zbrinuli promrzle i pokisle ljude. Ona bi voljela da su neki od njih mogli ostati, da hrvatska i slovenska vlada imaju druga\u010dije politike. U njihovu selu ima svega 30-ak ku\u0107a i to je uglavnom starije stanovni\u0161tvo. Mnogi bi bili sretni da imaju uz sebe i mla\u0111e osobe koje bi s njima mogle razvijati tu sredinu. Istodobno, ta ograda u selima na hrvatsko-slovenskoj granici jedan je arbitrarni, nasilni mehanizam s posljedicama i po okoli\u0161 i okolinu u kojoj je podignuta. Ne samo da je onemogu\u0107ila \u017eivotinjama da se napajaju na rijeci, nego je i otkinula jednu vrstu suradnje i bliskosti ljudi sa slovenske i hrvatske strane granice. \u017dena s kojom smo razgovarali ka\u017ee da ih Kupa nikada nije razdvajala. Ograda unosi nemir tako \u0161to se prepre\u010duje na putu ljudima koji su u potrazi za bazi\u010dnom sigurno\u0161\u0107u i odcjepljuje jedne od drugih ljude koji su tradicionalno nastanjivali to podru\u010dje, ovaj put po starim etni\u010dkim granicama.<\/p>\n

Trenutno se razvija ideja tribunala za migracijsku pravdu. Kako je osmi\u0161ljen i kako se nadovezuje na rad REKOM-a?<\/strong><\/p>\n

Iako postoje dvije presude kojima je Republika Hrvatska pozvana na odgovornost pred Europskim sudom za ljudska prava za nasilje prema izbjeglicama, za smrt \u0161estogodi\u0161nje Madine Hussiny<\/strong> i za torturu, detenciju i deportaciju Abdejalila Daraiboua<\/strong>, na temelju njih se ni\u0161ta ne poduzima. S obzirom na nedosti\u017enost pravde putem institucija, zadnjih se nekoliko godina vode razgovori i gradi ideja inicijative za Transbalkanski tribunal za pravdu. Tribunal bi se koncentrirao na nepravde koje se doga\u0111aju ljudima u balkanskom koridoru, prije njegova uspostavljanja, za vrijeme i poslije, od rasnoga profiliranja preko pushbackova <\/em>do odbijanja azila. Tribunal neminovno otvara i kontekst 1990-ih, jer nas zanima kako se dana\u0161nja struktura nacionalnih dr\u017eava podizala i uspostavljala rasne, etni\u010dke i rodne hijerarhije. Ovaj tribunal nije isto \u0161to i REKOM, no iz njegova iskustva u\u010di. REKOM je zami\u0161ljen vi\u0161e kao komisija fokusirana na istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina i dokumentiranje ljudskih gubitaka. Ono \u0161to preuzimamo iz rada REKOM-a, \u0161to je REKOM nau\u010dio iz rada Komisije za istinu i pomirenje u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici, metodologija je javnoga svjedo\u010denja. Cilj tribunala otvaranje je prostora za epistemi\u010dku pravdu, za mogu\u0107nost govora onih koji su uti\u0161ani, osude migracijskoga re\u017eima i izgradnje solidarnosti, temeljene na feministi\u010dkim principima i slobodi kretanja.<\/p>\n

Kako feminizam brusi alate za rad na organiziranju protiv nasilja nacionalnih dr\u017eava?<\/strong><\/p>\n

Nakon REKOM-a, uspostavljen je i \u017denski sud u Sarajevu 2015., inspiriran iskustvima \u017eenskih sudova na postkonfliktnim podru\u010djima. \u017denski sudovi jedan su od glavnih oslonaca u\u010denja za nas koji radimo na promi\u0161ljanju i uspostavi narodnog tribunala danas. Mi ne razmi\u0161ljamo o tribunalu kao replikativnom modelu s optu\u017enicama, sucima i presudama, ve\u0107 okupljamo pre\u017eivjele svjedoke, svjedoke vremena i plenum u kojem se odvijaju slu\u0161anje i podr\u0161ka. U tom plenumu dogovara se kolektivna politi\u010dka akcija i dalji smjer djelovanja.<\/p>\n

Liberalna dr\u017eava nala\u017ee \u010ditkost koja se stje\u010de kroz identitete, zahtijevaju\u0107i od ljudi da ulaze u pregovore s njom da bi im omogu\u0107ila neki milimetar slobode, to \u0161to zovemo ljudskim pravima. Koliko paradigma ljudskih prava zate\u017ee mogu\u0107nosti emancipatornog organiziranja?<\/strong><\/p>\n

Univerzalnost paradigme ljudskih prava imperijalna je u svojoj biti i replicira se kroz industrije za\u0161tite ljudskih prava, izgradnje mira i humanitarizam koji produbljuju odnose mo\u0107i. Moj rad se sada uglavnom oblikuje u mikrolokaciji koja se izmi\u010de iz humanitarnog registra i ulazi u registar kolaborativnog politi\u010dkog djelovanja. Rad s izbjeglicama nije pitanje pomaganja. To nije humanitarni projekt, ve\u0107 politi\u010dki. To je jedna strana pri\u010de; druga je ona identitarna. Diskurs ljudskih prava koji proizlazi iz liberalne paradigme nala\u017ee da svatko ka\u017ee tko je, \u0161to je i iz koje pri\u010de dolazi. Mene ne zanima identitarna borba na koju se nacionalne dr\u017eave jednostavno zahvate, nego ne\u0161to puno \u0161ire \u2013 borba za ljudsko dostojanstvo i slobodu za sve, borba protiv migracijskih i grani\u010dnih re\u017eima, kapitalizma, imperijalizma, rasizma kao uvezanih sustava represije. Borba za ljudsko dostojanstvo te oslobo\u0111enje iz eksploatacije i opresije svih vrsta tra\u017ei od nas kreativnu imaginaciju i neodustajanje, unato\u010d sporosti promjene. Drugu opciju nemamo.<\/p>\n

razgovor vodila Nina \u010colovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Borba za ljudsko dostojanstvo te oslobo\u0111enje iz eksploatacije i opresije svih vrsta, pa tako i migracijskih, grani\u010dnih re\u017eima, tra\u017ei od nas kreativnu imaginaciju i neodustajanje, unato\u010d sporosti promjene. Drugu opciju nemamo<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3757,"template":"","tags":[29,173],"atribut":[],"class_list":["post-3762","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nEmina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Borba za ljudsko dostojanstvo te oslobo\u0111enje iz eksploatacije i opresije svih vrsta, pa tako i migracijskih, grani\u010dnih re\u017eima, tra\u017ei od nas kreativnu imaginaciju i neodustajanje, unato\u010d sporosti promjene. Drugu opciju nemamo\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-10-29T10:03:23+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Buzinkic1-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1707\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/\",\"name\":\"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/10\\\/Buzinkic1-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2023-10-15T08:00:00+00:00\",\"dateModified\":\"2023-10-29T10:03:23+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/10\\\/Buzinkic1-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/10\\\/Buzinkic1-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1707,\"caption\":\"Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Borba za ljudsko dostojanstvo te oslobo\u0111enje iz eksploatacije i opresije svih vrsta, pa tako i migracijskih, grani\u010dnih re\u017eima, tra\u017ei od nas kreativnu imaginaciju i neodustajanje, unato\u010d sporosti promjene. Drugu opciju nemamo","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2023-10-29T10:03:23+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1707,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Buzinkic1-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/","name":"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Buzinkic1-scaled.jpg","datePublished":"2023-10-15T08:00:00+00:00","dateModified":"2023-10-29T10:03:23+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Buzinkic1-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Buzinkic1-scaled.jpg","width":2560,"height":1707,"caption":"Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/emina-buzinkic-rad-s-izbjeglicama-nije-humanitarni-vec-politicki-projekt\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Emina Bu\u017einki\u0107: Rad s izbjeglicama nije humanitarni, ve\u0107 politi\u010dki projekt"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/3762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3762"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=3762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}