Nedavni po\u017ear u firmi za obradu plastike Drava Internacional, u osje\u010dkom prigradskom naselju Brijest, jo\u0161 je jedan putokaz kako poduzetnici, privatni vlasnici otpada, uva\u017eavaju ekolo\u0161ke i sigurnosne standarde. Pravila i zakonski akti vrlo su labavi kada se primjenjuju u privatnom sektoru. Jer kako druga\u010dije objasniti gomilanje plasti\u010dnog otpada u dvori\u0161tu firme, prema nekim procjenama \u010dak 25 puta vi\u0161e od dozvoljenog. Golemi crni dim koji se nadvio nad osje\u010dkim naseljima je saniran uz puno truda nadle\u017enih slu\u017ebi. Kroz nekoliko dana pobolj\u0161ala se i kvaliteta zraka, no ostaje pitanje koje su sve indirektne posljedice za ljude koji \u017eive u neposrednoj blizini odlagali\u0161ta. Jo\u0161 va\u017enije, kako u budu\u0107nosti sprije\u010diti ekolo\u0161ke katastrofe?<\/p>\n
Ana-Marija Mileusni\u0107<\/strong>, voditeljica kampanje protiv zaga\u0111enja plastikom iz Zelene akcije, navodi da po\u017eari nisu rijetkost u plasti\u010dnoj industriji. Napominje da to nisu samo nesre\u0107e ili splet nesretnih okolnosti, kako se uobi\u010dajeno ka\u017ee. Ovakve tragedije, govori, uvijek se moraju pripisati sustavnim nedostacima.<\/p>\n – Sama koli\u010dina plastike na odlagali\u0161tu se mo\u017ee promatrati kao manjkavost u provo\u0111enju svih propisa vezano uz odr\u017eivo gospodarenje otpadom od kojih je, po pitanju plastike, najva\u017eniji Pravilnik o ambala\u017ei i ambala\u017enom otpadu, o jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu koji sadr\u017ei plastiku. To pratimo od 2021. otkad je donesen Zakon o gospodarenju otpadom. Pravilnik je trebao biti gotov za \u0161est mjeseci. Jo\u0161 uvijek nije donesen. Javno savjetovanje je zavr\u0161eno u 12. mjesecu pro\u0161le godine. Nemamo niti izvje\u0161taj – govori Mileusni\u0107 i dodaje da je bez pravilnika te\u0161ko djelovati, prakti\u010dno nemogu\u0107e.<\/p>\n Lokalne samouprave se nemaju na \u0161to pozvati, nema zakonskog akta, nema akcijskih planova za spre\u010davanje nastanka plasti\u010dnog otpada, nabraja ona. Tek \u0107e se u narednom periodu mo\u0107i sagledati svi \u0161tetni u\u010dinci izgaranja plastike na ljude, zemlji\u0161te, vodu, zrak te na biljni i \u017eivotinjski svijet. Mileusni\u0107 je sigurna da \u0107e stanovni\u0161tvo, na\u017ealost, u nekoj mjeri trpjeti posljedice.<\/p>\n – Prozvalo se ovo ekolo\u0161kom katastrofom ili ne, to nije toliko ni va\u017eno, mi \u0107emo tek vidjeti \u0161to \u0107e ljudi naseljeni oko odlagali\u0161ta pro\u017eivljavati. Zrak je sad manje zaga\u0111en, ali zgari\u0161te ostaje i talo\u017ei se u tlo, odlazi u podzemne vode. I to jest na razini ekolo\u0161ke katastrofe. Posljedice se mogu ubla\u017eiti, ali su na\u017ealost neizbje\u017ene. Toksi\u010dni pepeo se cijedi u podzemne vode, velika je kontaminacija ne samo s kemikalijama nego sa svim tim \u0161tetnostima i na\u010dinom kako djeluju na ljudski organizam. To je veliki zdravstveni hazard za ljude koji \u017eive u blizini. Nije problem samo udisanje, ve\u0107 pepeo koji ostaje. On se raspr\u0161uje po poljoprivrednom zemlji\u0161tu – govori Mileusni\u0107.<\/p>\n Ne gori svaka plastika isto i nije izgaranje svake vrsta plastike podjednako \u0161tetno za ljude i okoli\u0161. Zvonimir Katan\u010di\u0107<\/strong>, profesor sa zagreba\u010dkog Fakulteta kemijskog in\u017eenjerstva i tehnologije, u razgovoru za Nadu poja\u0161njava da se Drava International primarno bavi recikla\u017eom PET polimera, a u ne\u0161to manjem obimu radi i recikla\u017eu polietilena (PE) i polipropilena (PP). PET materijal se koristi za izradu boca za pi\u0107e, dok se \u010depovi na bocama proizvode od PE ili PP materijala. Katan\u010di\u0107 govori da je onaj crni, gusti dim iznad Osijeka, karakteristi\u010dan za izgaranje PET-a.<\/p>\n Upravo taj \u010da\u0111avi dim, govori on, ukazuje na visoku koncentraciju nepotpuno izgorjelih slo\u017eenih ugljikovodika u dimu, uz ugljikov dioksid i ugljikov monoksid. Takav dim je smjesa brojnih i potencijalno opasnih tvari za ljudsko zdravlje i okoli\u0161.<\/p>\n – Uzev\u0161i u obzir prirodu PET-a, te tvari mogu biti aromatske naravi, me\u0111u kojima su mnogi \u0161tetni plinovi poput acetaldehida, metana, etilena, formaldehida, toluena, benzena, stirena, ksilena, etilbenzena, fenola, bifenila itd. Formaldehid, benzen i stiren poznati su kancerogeni, a svi ostali pripadaju u red toksi\u010dnih plinova koji mogu uzrokovati iritaciju o\u010diju, di\u0161nih puteva te izazvati alergijske reakcije. Neke od navedenih tvari su detektirane na postajama za pra\u0107enje kvalitete zraka u Osijeku i okolici – naveo je Katan\u010di\u0107.<\/p>\n On je nailazio na, kako ka\u017ee, neprovjerene tvrdnje u medijima da su prilikom gorenja PET-a nastale i velike koli\u010dine dioksina. Profesor obja\u0161njava da su dioksini poliklorirani, vrlo toksi\u010dni spojevi, ali da PET u svojoj strukturi ne sadr\u017ei klor. Slijedom toga, njegovim gorenjem ne mogu nastati klorirani spojevi, odnosno dioksini.<\/p>\n – Njihova koncentracija ipak vjerojatno nije bila nula jer se jo\u0161 uvijek neke naljepnice na bocama rade od PVC-a \u010dijim izgaranjem zaista mogu nastati dioksini. Me\u0111utim, uzev\u0161i u obzir malu masu prisutnih naljepnica, u odnosu na ukupnu masu PET ambala\u017ee, glavna opasnost je dolazila od gore navedenih spojeva. Dio tih spojeva su vjetrovi prenijeli na daleke udaljenosti i razrje\u0111enjem smanjili koncentraciju u zraku ispod opasnih razina. Glavni problem je \u0161to se \u010da\u0111a koja sadr\u017ei navedene spojeve istalo\u017eila na zemlji u okolici. To \u0107e se morati sanirati – pojasnio je Katan\u010di\u0107.<\/p>\n Ipak, svakako postoji mogu\u0107nost da s vremenom do\u0111e do ispiranja u podzemne vode. \u0160ta je potrebno u\u010dini kako bi se ovakve situacije prevenirale? Na\u0161a sugovornica iz Zelene akcije smatra da su potrebni decentralizacija i javno vlasni\u0161tvo odlagali\u0161ta. Najvi\u0161e zabrinjava \u0161to cijeli sustav gospodarenja otpada ovisi o privatnim firmama.<\/p>\n – Druga stvar, trebali bismo se vratiti s PET ambala\u017ee na ponovo punjivu staklenu ambala\u017eu, da se umanji uglji\u010dni otisak \u0161to je vrlo \u010desto argument protiv stakla. Staklo se mo\u017ee koristiti puno puta. U sustavu povrata ambala\u017ee staklo je izgubilo poticaj u jednom trenutku zbog pritiska plasti\u010dne industrije. Osim toga, da se ovaj po\u017ear dogodio u Zagrebu, vi\u0161e bi se \u010dulo, bilo bi vi\u0161e inicijativa. Ovako smo imali udarnu vijest jedan dan, vrlo brzo su svi zaboravili na to. A ljudi tamo moraju \u017eivjeti s tim. I u Zagrebu su se de\u0161avale sli\u010dne situacije, Jaku\u0161evac je gorio, ali na\u0161e dru\u0161tvo ima kratko pam\u0107enje. I u Eko floru u Mokricama je isto bio po\u017ear. U Turskoj su \u010dak uspjeli dokazati da je za po\u017ear odgovoran vlasnik postrojenja – zaklju\u010duje Ana-Marija Mileusni\u0107.<\/p>\n pi\u0161e Anja Ko\u017eul<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Golemi crni dim iz pogona Drave Internacional koji se nadvio nad osje\u010dkim naseljima saniran je uz puno truda nadle\u017enih slu\u017ebi. “To jest na razini ekolo\u0161ke katastrofe. Posljedice se mogu ubla\u017eiti, ali su na\u017ealost neizbje\u017ene”, ka\u017ee Ana-Marija Mileusni\u0107 iz Zelene akcije<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3795,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-3800","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n