Dvije godine kasnije nastaje izlo\u017eba “Pri\u010de \u017didova”, a u novootvorenom Muzeju djelomi\u010dno se odr\u017eava dio programa manifestacije “Mjesec \u017eidovske kulture”, u organizaciji \u017didovske op\u0107ine Osijek. Krajem rujna ove godine zavr\u0161ili su provedbu jednogodi\u0161njeg projekta “Po mjeri” nastalog u partnerstvu s Bazom za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju, koji je sada dio novog postava Muzeja, a u fokusu ima osobne pri\u010de biv\u0161ih tekstilnih radnica iz Osijeka. Kako nam govori koordinatorica programa Muzeja Suzana Agoti\u0107<\/strong>, projektom daju glas onima koje dru\u0161tvo \u010desto percipira kao “druge i druga\u010dije” i koje \u0161ira dru\u0161tvena zajednica naj\u010de\u0161\u0107e ne \u010duje.<\/p>\n – Protagoniste osobnih pri\u010da osna\u017eujemo, a posjetiteljima dajemo mogu\u0107nost u\u010denja i upoznavanja sa \u017eivotima i iskustvima s kojima se do sada mo\u017eda nisu imali priliku susresti. Osobne pri\u010de na taj na\u010din postaju most empatije i povjerenja, \u0161to djeluje pozitivno ne samo na osobnoj razini, ve\u0107 ima i sna\u017ean utjecaj na \u017eivot zajednice u cjelini. Projekt se oslanja na suvremene muzeolo\u0161ke prakse bilje\u017eenja “sada\u0161njosti” utemeljene na tezi da se dokumentiranjem suvremenog \u017eivota pojedinaca, kao i prikupljanjem i \u010duvanjem svakodnevnih predmeta, \u010duvaju memorija i identitet zajednice \u2013 obja\u0161njava Suzana.<\/p>\n Prostor Muzeja nalikuje otvorenom arhivu ispunjenom jednakim kutijama koje \u010duvaju osobne pri\u010de i pozivaju posjetitelja da ih nasumce odabere, uzme u ruke te slobodno istra\u017euje njihov sadr\u017eaj. Nositelji \u017eivotnih pri\u010da predstavljaju se fotografskim portretom, osobnim narativom, video-intervjuom te osobnim predmetom povezanim s pri\u010dom. Pri\u010de pokrivaju razli\u010dite aspekte \u017eivota, va\u017ene i zna\u010dajne doga\u0111aje, izazove, uspjehe, gubitke, ljubavi i nade.<\/p>\n – Mogu\u0107nost samostalnog istra\u017eivanja sadr\u017eaja kutija i pri\u010da, razgovor s \u010dlanovima tima Muzeja, ali i \u010dinjenica da eksponati nisu odvojeni i za\u0161ti\u0107eni od posjetitelja odmah u startu uklanjaju granice izme\u0111u “nas” i “njih” i stvaraju otvoren i poticajan prostor za upoznavanje i u\u010denje. Osim individualnih i grupnih posjeta Muzeju, s vremena na vrijeme organiziramo i tzv. \u017eive knji\u017enice u kojima posjetitelji imaju mogu\u0107nost razgovarati s protagonistima \u010dije su pri\u010de dio stalnog postava Muzeja \u2013 govori nam Suzana te dodaje kako im je va\u017ean i web Muzej koji pru\u017ea priliku upoznavanja s osobnim pri\u010dama svima koji ih ne mogu fizi\u010dki posjetiti.<\/p>\n Prikupljanje pri\u010da slo\u017een je i kompleksan proces koji po\u010dinje propitivanjem o problemima o kojima autori \u017eele progovoriti, a cijelo vrijeme zapravo preispituju sebe i dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo, kako do\u017eivljavamo jedni druge i je li mogu\u0107e promijeniti negativnu percepciju.<\/p>\n Kako nam obja\u0161njava Martina Globo\u010dnik<\/strong>, koja je uz Miroslava Sikavicu<\/strong> autorica dosada\u0161njih postava i koncepta Muzeja, va\u017eno im je pritom osvje\u0161tavanje vlastitog neznanja i ograni\u010denja kako bi krenuli u istra\u017eivanje pri\u010da onih koje ne poznaju.<\/p>\n – Posebnu pa\u017enju posve\u0107ujemo osobnom iskustvu kaziva\u010da, na\u010dinu kako pojedinci unutar zajednice do\u017eivljavaju sebe, kao i mapiranju va\u017enih doga\u0111aja koji oblikuju ne\u010dije osobno iskustvo. Poku\u0161avamo izgraditi ljudski odnos, kao i odnos povjerenja sa svima s kojima stupamo u kontakt te ih upoznati, ne samo kao pripadnike neke zajednice, nego i kao individue. Pritom razmi\u0161ljamo o publici: mo\u017ee li se s pri\u010dama, odnosno elementima osobnih narativa posjetitelj Muzeja identificirati na ljudskoj razini. Va\u017eno nam je da na\u0161i sugovornici razumiju proces rada i zajedni\u010dki cilj\u2026 Muzej osobnih pri\u010da je \u017eiv organizam, baza osobnih memorija gra\u0111ana Osijeka i \u0161ire regije i zato nam je va\u017eno da oni kaziva\u010di, koji su podijelili svoje osobne pri\u010de s drugima, Muzej do\u017eivljavaju i osje\u0107aju kao svoj \u2013 govori Martina te dodaje kako se kaziva\u010d izla\u017ee pri\u010daju\u0107i o svom \u017eivotu, otkriva sebe, ali se pritom i osna\u017euje tako \u0161to daje mogu\u0107nost drugoj osobi da ga \u010duje i razumije.<\/p>\n – Postavima Muzeja izlazimo iz okvira etni\u010dke pripadnosti, razmi\u0161ljamo o rasnim, klasnim, vjerskim, seksualnim identitetima i razlikama. Nepravda je ono \u0161to nas \u010desto kao autore poti\u010de na promi\u0161ljanje i rad, ali i razumijevanje va\u017enosti nekih grupa koje su bile pre\u0161u\u0107ene. Pri\u010de tekstilnih radnica koje smo ispri\u010dali kroz postav “Po mjeri” va\u017ean nam je, jer je Osijek grad s bogatim industrijskim naslje\u0111em, a tekstilna proizvodnja koja danas pro\u017eivljava mo\u017eda najte\u017ee dane, stotinu godina bila je najve\u0107i poslodavac i zna\u010dajno polje \u017eenske radne i socijalne emancipacije \u2013 ka\u017ee Martina.<\/p>\n Ljutnja na nepravdu i potreba da se ne\u0161to promijeni njezini su naj\u010de\u0161\u0107i pokreta\u010di, govori nam Martina, a zato joj je kao autorici najve\u0107i poklon kada vidi da djeca osnovnih \u0161kola koja su imala negativnu percepciju o Romima izlaze iz Muzeja i komentiraju da nisu toliko toga znali i sad druga\u010dije do\u017eivljavaju Rome.<\/p>\n – Znam da je u svima nama potencijal razumijevanja i potreba za povezivanjem i u\u010denjem. \u017divimo u cini\u010dno vrijeme, vrijeme netolerancije i isklju\u010divosti, ali svejedno smo i dalje \u017eeljni dodira i iskrenosti. Suradnja s ljudima oboga\u0107uje, ne samo \u0161to postajete svjedoci tu\u0111eg iskustva, nego i s nekima kolege i prijatelji \u2013 ka\u017ee Martina.<\/p>\n – Kako u Osijeku postoje 22 nacionalne manjine, \u010desto razgovaramo o njihovom predstavljanju. Razumljivo da Muzej osobnih pri\u010da prepoznaje doprinos nacionalnih manjina u kulturnom, dru\u0161tvenom, politi\u010dkom, ekonomskom \u017eivotu Osijeka \u2013 kako kroz povijest tako i danas. Svjesni smo da neke manjine imaju te\u017ei polo\u017eaj u dru\u0161tvenim odnosima. Srpska manjina je velikim dijelom asimilirana te nevidljiva, \u0161to smatram nepravdom i gubitkom za grad. Op\u0107enito re\u010deno, kroz postav Muzeja, \u017eelimo potaknuti dijalog, procese u\u010denja i uva\u017eavanja svih dru\u0161tvenih grupa koje se nalaze u nepovoljnijem polo\u017eaju u odnosu na ve\u0107insko stanovni\u0161tvo \u2013 dodaje ona.<\/p>\n Muzej je u suradnji sa Srpskim narodnim vije\u0107em 2022. godine istra\u017eivao srpsku zajednicu u Osijeku kako bi dobio \u0161iru sliku o njoj. Kako nam govori Suzana, premda je srpska nacionalna manjina najbrojnija, nekako je i dalje nevidljiva, bez glasa te se nalazi u procijepu izme\u0111u asimilacije i getoizacije.<\/p>\n – Nadamo se da \u0107e se ta suradnja nastaviti i u godini pred nama te da \u0107e osobne pri\u010de srpske nacionalne manjine postati dijelom stalnog postava Muzeja osobnih pri\u010da. Na\u017ealost, na\u0161 rad ovisi o dostupnim fondovima, \u0161to nam, kao i mnogim drugim udrugama u kulturi, predstavlja veliki izazov. Zbog toga nismo uvijek u mogu\u0107nosti preto\u010diti sve ideje u stvarnost, ali trudimo se svake godine obogatiti Muzej novim sadr\u017eajima i novim aktivnostima \u2013 zaklju\u010duje Suzana.<\/p>\n pi\u0161e Katarina Bo\u0161njak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Muzej osobnih pri\u010da je \u017eiv organizam, baza osobnih memorija gra\u0111ana Osijeka i \u0161ire regije i zato nam je va\u017eno da kaziva\u010di koji su podijelili svoje osobne pri\u010de Muzej do\u017eivljavaju i osje\u0107aju kao svoj, poru\u010duje Martina Globo\u010dnik<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3975,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-3978","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Muzej-osobnih-prica-2-scaled.jpeg\")