{"id":4005,"date":"2024-01-14T15:55:40","date_gmt":"2024-01-14T14:55:40","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/"},"modified":"2024-01-14T15:56:03","modified_gmt":"2024-01-14T14:56:03","slug":"dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/","title":{"rendered":"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani"},"content":{"rendered":"

Dubravka Vitali \u010cepo<\/strong> magistra je farmacije i redovita profesorica na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Podru\u010dje njezinog znanstvenog interesa usmjereno je na istra\u017eivanja suvremenih postupaka izolacije i biolo\u0161kih u\u010dinaka bioaktivnih komponenata hrane. \u010clanica je inicijative Znanstvenici za klimu. Ovaj intervju radimo dopisni\u010dki tijekom bo\u017ei\u0107no-novogodi\u0161njih praznika, a Vitali \u010cepo s nama smireno i strpljivo prolazi kroz svaku kataklizmi\u010dnu temu.<\/p>\n

Maturirali ste u Zadru 1997. i iste godine upisali studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Za\u0161to farmacija?<\/strong><\/p>\n

I ja sam se na kraju iznenadila \u0161to sam upisala farmaciju. Dugo me mu\u010dio odabir studija jer me puno stvari interesiralo podjednako. Iako sam tijekom srednjo\u0161kolskog obrazovanja bila sklonija prirodnim znanostima, privla\u010dile su me i komparativna knji\u017eevnost i povijest umjetnosti. Medicina mi je ipak bila najprivla\u010dnija, ali sa 17 godina biti lije\u010dnik mi je zvu\u010dalo zastra\u0161uju\u0107e, mislila sam da se s odgovorno\u0161\u0107u i emocionalnim stresom tog posla ne\u0107u mo\u0107i nositi. Sjetila sam se farmacije kao nekog kompromisa \u2013 puno kemije i biologije, a ipak usmjereno i na lijekove, lije\u010denje, prevenciju bolesti i skrb za pacijente. Danas mislim da bih bila dobra lije\u010dnica i da biram ponovno upisala bih medicinu. S druge strane, kompromisni studij farmacije me doveo do posla znanstvenice i sveu\u010dili\u0161ne nastavnice koji radim ve\u0107 20 godina i koji ne bih mijenjala niza\u0161to.<\/p>\n

Na Zavodu za prehranu i dijetoterapiju radite 20 godina. Koje su najzna\u010dajnije promjene kojima ste svjedo\u010dili tijekom tih godina \u2013 na razini infrastrukture, trendova i sadr\u017eaja istra\u017eivanja, financijskih okvira unutar kojih radite?<\/strong><\/p>\n

U posljednjih 20 godina mnoge stvari na fakultetu su se promijenile i to nabolje. Mogu\u0107nosti za provo\u0111enje istra\u017eivanja su danas puno bolje, a dostupnost znanstvene opreme kontinuirano raste. Mogu\u0107nosti financiranja znanstvenih istra\u017eivanja su ve\u0107e, ve\u0107i je broj znanstvenih projekata, zapo\u0161ljavamo puno vi\u0161e mladih ljudi, doktoranada i poslijedoktoranda. Osobito veseli rast suradnje me\u0111u razli\u010ditim zavodima fakulteta i rast zajedni\u010dkih interdisciplinarnih projekata, kao i izvrsna me\u0111usobna povezanost i komunikacija mladih znanstvenika. Nastavni program se osuvremenjuje, dolazi do pobolj\u0161anja vertikalne povezanosti kolegija, uvo\u0111enja vi\u0161e stru\u010dnih predmeta, izbornih predmeta i stru\u010dne prakse. Najve\u0107i problem fakulteta je dislociranost i neadekvatni prostori u kojima su smje\u0161teni zavodi i centri. Dobra vijest je da je u tijeku obnova glavne i najve\u0107e zgrade fakulteta. Naravno da se suo\u010davamo i s drugim problemima: manjkom stalno zaposlenih, zna\u010dajno ve\u0107im optere\u0107enjem nastavnika u odnosu na druge fakultete u podru\u010dju biomedicine i zdravstva. A tu je jo\u0161 uvijek i nedostatna suradnja s industrijom i lo\u0161ije financiranje u usporedbi sa zemljama EU-a.<\/p>\n

Podru\u010dje va\u0161eg znanstvenog interesa usmjereno je na istra\u017eivanja suvremenih postupaka izolacije i biolo\u0161kih u\u010dinaka bioaktivnih komponenata hrane. Od 2015. do 2018. vodili ste projekt koji se bavio valorizacijom otpada masline, a trenutno ste voditeljica projekta fokusiranog na otpad raj\u010dice. \u0160to pokazuju va\u0161a istra\u017eivanja, koji je neiskori\u0161teni potencijal otpada prehrambene industrije?<\/strong><\/p>\n

Moj odabir podru\u010dja istra\u017eivanja proizlazi iz dvije va\u017ene \u010dinjenice koje sam osvijestila tijekom studiranja. Prvo, da su zdrava prehrana i zdrav okoli\u0161 temelji zdravlja \u010dovjeka. A kad ka\u017eem zdravlje, onda ne mislim samo na odsustvo bolesti ve\u0107 na zdravlje kao stanje op\u0107eg fizi\u010dkog i psihi\u010dkog blagostanja. I drugo, da \u017eivimo u vremenu klimatske krize i krize bioraznolikosti koja dovodi u pitanje opstanak \u017eivota na Zemlji ve\u0107 do kraja ovog stolje\u0107a. To nam govori znanstveni konsenzus. Ne radi se o zlogukim proro\u010danstvima, teorijama urote ili politikanstvu, nego o \u010dvrstim \u010dinjenicama. U \u017eelji da se lak\u0161e nosim s uznemiruju\u0107im \u010dinjenicama i da ono \u010dime se bavim bude relevantno u kontekstu vremena u kojem \u017eivimo, usmjerila sam se na istra\u017eivanja razvoja procesa kojima se otpad prehrambene industrije iskori\u0161tava kao sekundarna sirovina i to tako da se zna\u010dajno minimalizira ukupni ekolo\u0161ki otisak \u010ditavog procesa, u odnosu na konvencionalne na\u010dine proizvodnje.<\/p>\n

Za\u0161to ste odabrali istra\u017eivati ba\u0161 kominu masline?<\/strong><\/p>\n

Zato \u0161to je u Hrvatskoj ima jako puno i velik je ekolo\u0161ki problem. Njeno adekvatno odlaganje predstavlja tro\u0161ak, pa se velik dio svake godine odla\u017ee nepropisno pri \u010demu se uni\u0161tava mikrobiom tla i vegetacija, a zaga\u0111uju se i (podzemne) vode. S druge strane, komina masline se mo\u017ee iskori\u0161tavati kao gorivo jer ima veliku kalorijsku vrijednost ili se mo\u017ee pretvarati u gnojivo \u0161to se u dr\u017eavama koje su veliki proizvo\u0111a\u010di maslinovog ulja i radi. Najve\u0107i problem u Hrvatskoj je rascjepkanost zemlji\u0161ta i velik broj malih proizvo\u0111a\u010da, a to rezultira nemogu\u0107no\u0161\u0107u sakupljanja dovoljnih koli\u010dina komine da bi opcije prerade bile financijski isplative. U okviru projekta razvili smo zeleni proces ekstrakcije polifenola iz komine masline i formulirali te ekstrakte u stabilan i organolepti\u010dki prihvatljiv prah koji se mo\u017ee koristiti u proizvodnji dodataka prehrani, funkcionalne hrane i sl. Ti polifenoli su isti oni spojevi koji su glavna funkcionalna sastavnica maslinovog ulja i posjeduju zna\u010dajne antioksidativne i protuupalne u\u010dinke koji se povezuju s brojnim pozitivnim u\u010dincima na zdravlje. Odli\u010dno je \u0161to se taj proces ekstrakcije mo\u017ee ubaciti kao jednostavan me\u0111ukorak prije nego se komina dalje iskoristi npr. kao gorivo ili gnojivo, jer ne utje\u010de na kalorijsku vrijednost sirovine. U okviru novog projekta istra\u017eivat \u0107emo potencijal otpada raj\u010dice kao izvora pektina i smjesa bioaktivnih karotenoida.<\/p>\n

\"\"
Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

U kontekstu klimatskih promjena puno se govori o tranziciji energetskog sustava, a mnogo manje o poljoprivredi i smanjenju \u0161tetnih emisija u tom sektoru. Na koje sve na\u010dine suvremena organizacija poljoprivrednog sustava doprinosi klimatskoj katastrofi?<\/strong><\/p>\n

Proizvodnja hrane doprinosi porastu stakleni\u010dkih plinova u atmosferi na vi\u0161e na\u010dina. Najprije, kako bi se omogu\u0107ila dostatna proizvodnja hrane, primarno mesa, odnosno krmnog bilja za uzgoj stoke, provodi se sustavna deforestacija i to naj\u010de\u0161\u0107e paljenjem \u0161uma \u010dime se u atmosferu osloba\u0111aju ogromne koli\u010dine ugljikovog dioksida, a istovremeno se smanjuju ponori ugljika na Zemlji. Drugo, proizvodnja hrane ima svoj klimatski otisak koji se zna\u010dajno razlikuje s obzirom na kategoriju hrane. \u010cak 58 posto emisija iz sektora proizvodnje hrane otpada na proizvodnju mesa i mlije\u010dnih proizvoda pri \u010demu je proizvodnja crvenog mesa najintenzivnija i to zbog osloba\u0111anja velikih koli\u010dina metana koji ima puno ve\u0107i stakleni\u010dki potencijal od uglji\u010dnog dioksida. Tre\u0107e, na globalnoj razini godi\u0161nje se baci oko 30 posto ukupno proizvedene hrane, a u Americi i EU gotovo polovina proizvedene hrane. Za proizvodnju te hrane u atmosferu su prethodno emitirane velike koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova, a neadekvatnim odlaganjem nakon bacanja u atmosferu se osloba\u0111aju dodatne koli\u010dine metana. Emisije stakleni\u010dkih plinova koje potje\u010du iz sektora poljoprivrede \u010dine 25 do 30 posto ukupnih antropogenih emisija stakleni\u010dkih plinova. Pod pretpostavkom o\u010dekivanog pove\u0107anja populacije za 30 posto te porasta konzumacije mesa i mlije\u010dnih proizvoda kao posljedice rasta BDP-a, do 2050. \u0107e prema business as usual<\/em> scenariju emisije iz prehrambenog sektora gotovo iscrpiti ukupni bud\u017eet emisija stakleni\u010dkih plinova za sve sektore.<\/p>\n

Kazivali ste u ranijim intervjuima kako je klju\u010dna i promjena paradigme koja hranu vidi kao bilo koju drugu robu na tr\u017ei\u0161tu te potpuno zanemaruje \u010dinjenicu da se radi o osnovnoj ljudskoj potrebi?<\/strong><\/p>\n

Adekvatna dostupnost hrane i vode te zdrav \u017eivotni okoli\u0161 temeljna su ljudska prava. Trenutne procjene govore da je gotovo 690 milijuna ljudi gladno i taj je broj u posljednjih pet godina u porastu. Procjenjuje se da 2019. \u010dak dvije milijarde ljudi na svijetu nije imalo redovit pristup dovoljnoj koli\u010dini zdravstveno ispravne i nutritivno vrijedne hrane. Ako se trenutni trendovi nastave, broj ljudi pogo\u0111enih gla\u0111u prema\u0161it \u0107e 840 milijuna do 2030., a to je oko deset posto svjetske populacije. Ako \u017eelimo nahraniti vi\u0161e od 690 milijuna ljudi koji su danas gladni \u2013 i dodatne dvije milijarde ljudi koje \u0107e svijet imati do 2050., a da istovremeno drasti\u010dno smanjimo emisije stakleni\u010dkih plinova iz tog sektora i zaustavimo devastaciju biosfere – potrebna je duboka promjena globalnog prehrambenog i poljoprivrednog sustava. Reorganizacija je nu\u017ena u tri klju\u010dna aspekta: promjena na\u010dina proizvodnje i distribucije hrane, smanjenje koli\u010dine ba\u010dene hrane, promjena obrazaca prehrane u razvijenim industrijskim zemljama.<\/p>\n

Kakvi su problemi s obrascima prehrane u bogati(ji)m zemljama svijeta?<\/strong><\/p>\n

U tzv. razvijenim zemljama imamo epidemiju pretilosti i kroni\u010dnih nezaraznih bolesti kao \u0161to su kardiovaskularne bolesti i dijabetes koje su vode\u0107i uzrok smrtnosti i direktna posljedica prekomjernog unosa hrane i zapadnja\u010dkih obrazaca prehrane. Jedemo previ\u0161e \u0161e\u0107era i rafiniranih \u017eitarica, previ\u0161e mesa i previ\u0161e masti, a premalo povr\u0107a, vo\u0107a, leguminoza i integralnih \u017eitarica. Obrasci unosa masti su nam krivi, prehrana je jednoli\u010dna, temeljena na visokoprera\u0111enim namirnicama, kalorijski bogata, a nutritivno siroma\u0161na. Hrvatska je jedan od lo\u0161ih primjera. Vode\u0107a smo zemlja po broju stanovnika s prekomjernom tjelesnom masom i pretilo\u0161\u0107u, \u010dak i u dje\u010djoj dobi. Ukratko, proizvodimo previ\u0161e hrane nau\u0161trb klime, bioraznolikosti i zdravlja okoli\u0161a, 30 posto te hrane bacimo, milijuni ljudi gladuju, milijarde \u017eive u oskudici hrane, milijarde drugih ljudi su pretili i obolijevaju zbog previ\u0161e hrane i krivih obrazaca prehrane. Sustav je apsolutno poreme\u0107en.<\/p>\n

Dotaknimo se i Jadranskog mora, ribljeg fonda i op\u0107enito morske bioraznolikosti. Kakvo je njegovo stanje danas?<\/strong><\/p>\n

Nije dobro. Rekla bih da se prema Jadranu, kojim se ponosimo i kojeg volimo, odnosimo poprili\u010dno ma\u0107ehinski. Mu\u010de ga sli\u010dni problemi kao i sva ostala svjetska mora, me\u0111utim ono je plitko i poluzatvoreno pa su flora i fauna u nekim segmentima jo\u0161 osjetljivije na promjene u okoli\u0161u, nego \u0161to je to slu\u010daj u ve\u0107im i dubljim morima. Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da je najve\u0107i problem prelov. U Jadranu je u zadnjih deset do 20 godina riblji fond prepolovljen \u010dime je iz normalnog ekolo\u0161kog sustava pretvoren u iscrpljeni sustav s \u010destim cvjetanjima mora, sve u\u010destalijim eksplozijama populacija meduza i velikom mikrobnom aktivno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Problem je i turizam?<\/strong><\/p>\n

Pretjerana urbanizacija obalnih podru\u010dja, nekontrolirana turisti\u010dka izgradnja i masovna uzurpacija pomorskog dobra tako\u0111er uni\u0161tavaju priobalne morske sustave, osobito naselja posidonije te fotofilnih algi, stani\u0161ta organizama koji su klju\u010dni za bioraznolikost mora. Kako tretiramo obalu ne reflektira se samo na morski svijet, nego i na zdravlje ljudi \u2013 imamo situaciju da u 21. stolje\u0107u na pla\u017eama pitoresknih mjesta u Dalmaciji nekontrolirano ni\u010du ugostiteljski objekti ispred kojih se tijekom zimskih mjeseci pod okriljem no\u0107i grade septi\u010dke jame, udaljene od mora desetak metara. I onda tijekom svake turisti\u010dke sezone imate epidemije impetiga me\u0111u djecom pod normalno. I nikome ni\u0161ta.<\/p>\n

One\u010di\u0161\u0107enju sve zna\u010dajnije pridonosi i nauti\u010dki turizam i sve ve\u0107i broj kruzera u Jadranu. Raznih vrsta otpada u moru je sve vi\u0161e. Neki su visoko akutno toksi\u010dni, drugi su perzistentni i akumuliraju se u hranidbenom lancu. Sve ve\u0107i problem je i plastika. Rezultati projekta DeFishGear pokazuju da je Jadransko more prema koli\u010dini plasti\u010dnog otpada tre\u0107e najone\u010di\u0161\u0107enije u Europi.<\/p>\n

\"\"
Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Kako vidite ulogu znanosti i znanstvenika u svemu ovome o \u010demu pri\u010damo?<\/strong><\/p>\n

To je \u0161iroko i op\u0107enito pitanje… Rekla bih na prvom mjestu da znanost mora biti eti\u010dna. Znanstvene spoznaje moraju biti dostupne svima, a znanstvena istra\u017eivanja treba primarno usmjeravati na pronala\u017eenje rje\u0161enja koja \u0107e doprinositi dobrobiti i kvaliteti \u017eivota ljudi na Zemlji. Znanstvenici moraju nau\u010diti komunicirati znanost na razumljiv na\u010din i biti aktivni u promociji znanstveno utemeljenih spoznaja. Konstantno smo bombardirani ogromnom koli\u010dinom informacija, bitnih i nebitnih, to\u010dnih i neto\u010dnih. Kratkotrajna zadovoljstva pronalazimo isklju\u010divo kao konzumenti, gubimo motivaciju i zainteresiranost za stvaran \u017eivot oko sebe, gubimo empatiju. Stvara se pasivno i apati\u010dno dru\u0161tvo koje niti \u017eeli niti misli da mo\u017ee i\u0161ta promijeniti. Zato znanstvenici moraju biti dru\u0161tveno aktivni, pozivati na raspravu i promjenu, educirati.<\/p>\n

Pro\u0161le su \u010detiri godine od uru\u010divanja Apela za sustavnu klimatsku akciju s potpisima 556 znanstvenika i znanstvenica iz Hrvatske politi\u010dkom vrhu. \u0160to se u me\u0111uvremenu doga\u0111alo, postoji li i kakva je suradnja izme\u0111u Znanstvenika za klimu i donositelja odluka na najvi\u0161im razinama?<\/strong><\/p>\n

Apel je bio spontana reakcija znanstvenika na negiranje i ignoriranje klimatske krize koja \u0107e obilje\u017eiti 21. stolje\u0107e. Ako u ovom trenutku odaberemo ne baviti se klimatskim promjenama, nema smisla baviti se i\u010dim drugim jer smo kao vrsta osu\u0111eni na propast. Da se razumijemo, \u010dak i ako dosegnemo net-zero<\/em> na vrijeme klima vi\u0161e ne\u0107e biti kao prije. Bit \u0107e toplije, vremenski ekstremi \u0107e se intenzivirati, razine mora \u0107e zna\u010dajno narasti. Ali Zemlja \u0107e ostati \u017eivljiva i naseljiva. Znanstvenici za klimu apeliraju na zna\u010dajnije uklju\u010divanje znanstvenika i stru\u010dnjaka u stvaranje i provedbu klimatskih strategija i akcijskih planova. Dodatan je problem \u0161to se postoje\u0107e strategije i akcijski planovi ne provode. Primjerice, 2019. donesen je Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan koji je izme\u0111u ostalog predvi\u0111ao kontinuirano smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova. U stvarnosti su se emisije stakleni\u010dkih plinova u Hrvatskoj u 2021. pove\u0107ale za dva posto u odnosu na 2020., unato\u010d ciljanom smanjenju.<\/p>\n

U radu sa studentima shvatili ste da mnogi nemaju osnovna znanja o klimatskim promjenama, \u0161to vas je potaknulo na uvo\u0111enje izbornog kolegija Klimatske promjene i zdravlje. Kakve su reakcije studenata na uvo\u0111enje kolegija?<\/strong><\/p>\n

Imala sam sre\u0107u da je na fakultetu prepoznata va\u017enost ove tematike i uva\u017een je prijedlog da se Klimatske promjene i zdravlje uvedu kao izborni kolegij na tre\u0107oj godini studija Farmacije i Medicinske biokemije. U okviru kolegija studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i procesima vezanim uz klimatske promjene i prepoznaju uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze me\u0111u njima. Stvaraju jasnu sliku o tome za\u0161to promjena koncentracije nekog plina u atmosferi ima veze s karakteristikama vremena na nekom podru\u010dju, pojavom vremenskih ekstrema, kako to utje\u010de na poljoprivredu, zdravlje, ekonomiju, migracije. Povezuju sami, zaklju\u010duju, imaju mogu\u0107nost rasprave i postavljanja pitanja. Posve\u0107eni smo direktnim i indirektnim u\u010dincima klimatskih promjena na zdravlje, projekcijama s obzirom na emisije u budu\u0107nosti, ugro\u017eenim skupinama, mjerama ubla\u017eavanja i prilagodbe. Puno govorimo i o ulozi zdravstvenih radnika, promoviramo klimatske politike i kao zdravstvene politike jer one to u svojoj sr\u017ei i jesu. Kolegij je vrlo konkretan i zanimljiv. Povratne informacije studenata su odli\u010dne.<\/p>\n

Uvijek na kraju pitamo ljude gdje nalaze nadu, tra\u017ee li je uop\u0107e, stvaraju li nadu aktivno. Kakav je va\u0161 odnos s nadom i nadanjem?<\/strong><\/p>\n

Ja ju stvaram aktivno. Nastojim vidjeti pozitivne stvari oko sebe. Usprkos svim izazovima 21. stolje\u0107a i neizvjesnoj budu\u0107nosti, osvijestila sam da \u017eivim u vremenu u kojem sam imala priliku obrazovati se, raditi posao koji volim, imam uvjete za normalan \u017eivot. To je puno, velik broj ljudi to nema. Na tome sam zahvalna i nastojim doprinijeti koliko god mogu nekim pozitivnim promjenama: \u017eivjeti odr\u017eivije, educirati, motivirati druge. Nitko ne zna \u0161to budu\u0107nost nosi, ali svatko od nas bira na koji \u0107e na\u010din pro\u017eivjeti svoj \u017eivot. Mene motivira akcija, ve\u0107a, manja, nebitno \u2013 sve je bolje od rezigniranosti i apatije. I obitelj i prijatelji su mi neprocjenjivi. Jako mi je va\u017eno i smijati se, ne shva\u0107ati sebe preozbiljno. I onda lagano naprijed, dan po dan.<\/p>\n

razgovor vodila Ivana Peri\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kratkotrajna zadovoljstva pronalazimo isklju\u010divo kao konzumenti, gubimo motivaciju i empatiju, stvara se pasivno i apati\u010dno dru\u0161tvo koje niti \u017eeli niti misli da mo\u017ee i\u0161ta promijeniti. Zato znanstvenici moraju biti dru\u0161tveno aktivni, pozivati na raspravu i promjenu <\/p>\n","protected":false},"featured_media":4000,"template":"","tags":[29,173],"atribut":[],"class_list":["post-4005","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nDubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Kratkotrajna zadovoljstva pronalazimo isklju\u010divo kao konzumenti, gubimo motivaciju i empatiju, stvara se pasivno i apati\u010dno dru\u0161tvo koje niti \u017eeli niti misli da mo\u017ee i\u0161ta promijeniti. Zato znanstvenici moraju biti dru\u0161tveno aktivni, pozivati na raspravu i promjenu\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-01-14T14:56:03+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"2139\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/\",\"name\":\"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/01\\\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2024-01-14T14:55:40+00:00\",\"dateModified\":\"2024-01-14T14:56:03+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/01\\\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/01\\\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":2139,\"caption\":\"Dubravka Vitali \u010cepo\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Kratkotrajna zadovoljstva pronalazimo isklju\u010divo kao konzumenti, gubimo motivaciju i empatiju, stvara se pasivno i apati\u010dno dru\u0161tvo koje niti \u017eeli niti misli da mo\u017ee i\u0161ta promijeniti. Zato znanstvenici moraju biti dru\u0161tveno aktivni, pozivati na raspravu i promjenu","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2024-01-14T14:56:03+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":2139,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/","name":"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","datePublished":"2024-01-14T14:55:40+00:00","dateModified":"2024-01-14T14:56:03+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Cepo1_Davor-Konjikusic-scaled.jpg","width":2560,"height":2139,"caption":"Dubravka Vitali \u010cepo"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dubravka-vitali-cepo-znanstvenici-moraju-biti-angazirani\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Dubravka Vitali \u010cepo: Znanstvenici moraju biti anga\u017eirani"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/4005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4005"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=4005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}