{"id":4086,"date":"2024-02-13T10:22:16","date_gmt":"2024-02-13T09:22:16","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/"},"modified":"2024-02-25T11:09:55","modified_gmt":"2024-02-25T10:09:55","slug":"helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/","title":{"rendered":"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije"},"content":{"rendered":"

Izbjegli\u010dki logor na sinajskoj obali Sueskog kanala za vrijeme Drugog svjetskog rata dio je mnogih dalmatinskih obiteljskih predaja, pa i moje obitelji. Slu\u0161ala sam o te\u0161kim uvjetima u toj suroj pustinji i bolestima od kojih su umirala djeca, ali i o zavidnoj samoorganizaciji 30.000 jugoslavenskih izbjeglica unutar koje mi je baki pripala uloga \u0161kolske u\u010diteljice, \u0161to je i ina\u010de bila. Zbog toga me zainteresirala grafi\u010dka novela “El Shatt: fragmenti” Helene Klako\u010dar<\/strong>, objavljena pro\u0161le godine u izdanju Umjetni\u010dke organizacije Javni prostor, a ta me knjiga odvela dalje kroz njezin rad, prvenstveno unutar strip-novinarstva. Najpoznatija njezina grafi\u010dka novela je “Nemirno more” koja dnevni\u010dki bilje\u017ei \u017eivot na brodu u prvoj godini rata u Hrvatskoj. “Nemirno more” je prvo objavljeno 1999. u Belgiji i dobilo je godinu kasnije presti\u017enu nagradu za najbolji strani strip na najve\u0107em europskom festivalu stripa u Angoul\u00eameu. Poslije je u Srbiji u izdanju Fabrike knjiga iza\u0161ao i nastavak “Nemirno more 2”, a tek 2015. i 2016. obje su knjige na\u0161le i hrvatskog izdava\u010da, Vedis, koji je objavio, me\u0111u ostalim, i njezin “Zid Mediteran”, grafi\u010dku novelu o spa\u0161avanju izbjeglica na Mediteranskom moru.<\/p>\n

Da prvo razjasnimo: zovete li to \u0161to radite stripom ili grafi\u010dkom novelom? U va\u0161im knjiga se navode oba termina.<\/strong><\/p>\n

Grafi\u010dkom novelom, a kod nas bi se moglo zvati i grafi\u010dkim romanom, jer novel<\/em> na hrvatskom zna\u010di roman<\/em>. Mislim da je potrebno praviti razliku jer netko tko tra\u017ei Supermana i nai\u0111e na moju knjigu, bit \u0107e razo\u010daran. Kao i obrnuto. To i jesu romani, u smislu da kroz radnju prikazuju razvoj karaktera likova, to nisu superjunaci koji nepromijenjeni idu iz avanture u avanturu. A u zadnjih 25 godina mislim da su toj razlici pogodovali nakladnici jer se strip smatrao neozbiljnim, a oni su htjeli zainteresirati ozbiljniju publiku.<\/p>\n

Specifi\u010dan \u017eanr kojim se vi bavite ima razne nazive pa i strip-novinarstvo ili novinarski strip, grafi\u010dko novinarstvo itd., a vi ga nazivate vizualnim novinarstvom. Kod nas nema ba\u0161 prakti\u010dara tog \u017eanra, ali je u nekim zemljama prili\u010dno popularan, kao u Francuskoj, u kojoj se objavljuju i istra\u017eiva\u010dko-novinarske grafi\u010dke novele. \u0160to vam u tome dokumentaristi\u010dkom \u017eanru odgovara u odnosu na fikciju?<\/strong><\/p>\n

Nazivam to vizualnim novinarstvom ili vizualnom reporta\u017eom jer se bavim stvarnim doga\u0111ajima, kao da radim intervjue i fotografiram. Radim i fiktivne pri\u010de, ali mi se \u010dini da dokumentarne imaju ve\u0107e zna\u010denje zato \u0161to su stvarne, bave se aktualnim temama, a mo\u017eda se zbog toga i obra\u0107aju ve\u0107em broju ljudi. I tu ima vi\u0161e podvrsta, jer evo, prije par godina Udruga hrvatski autorski strip je izdala knjigu Domagoja Rap\u010daka<\/strong> “Mzungu Luka” o do\u017eivljajima jednog na\u0161eg volontera u Africi. Tu je i grafi\u010dka novela “Vojna” Gorana Duplan\u010di\u0107a<\/strong> i nakladnika Barbatus o sje\u0107anjima na dramati\u010dne dane u vojarni JNA u prvim danima rata.<\/p>\n

Imate li uzore, odnosno kako ste se u\u010dili tome pristupu?<\/strong><\/p>\n

Prije tridesetak godina sam bila na stipendiji u Londonu i tada sam kupila dvije knjige Arta Spiegelmana<\/strong> “Maus I” i “Maus II”. To mi je bilo veliko otkri\u0107e i jako je utjecalo na moj rad, kao i na rad mnogih drugih. Vidjela sam da se o velikoj temi kao \u0161to je holokaust mo\u017ee govoriti na takav na\u010din i u mediju kao \u0161to je karikaturalni strip. I ranije sam vi\u0111ala povijesne stripove, ali su bili obremenjeni s tisu\u0107e detalja. Holokaust u strip formi je na po\u010detku nailazio na mnoge otpore. Izdava\u010di su se bojali da bi se \u017didovi mogli uvrijediti zbog stripovskog ”nepo\u0161tivanja” njihove tragedije, Poljaci jer im je dodijelio likove svinja, Nijemci jer ih je nacrtao kao ma\u010dke. Spiegelman je tiskao tu pri\u010du kao podlistak u svom magazinu Raw, ali mu to nije bilo dovoljno pa ju je nudio raznim izdava\u010dima i osam godina su ga svi odbijali. Sve je opisano u knjizi “MetaMaus” koja je pou\u010dno \u0161tivo za svakog tko se bavi spojem umjetnosti i dokumentaristike. Ja sam nau\u010dila da ne treba biti obazriv ni s tako osjetljivim temama pa makar se moralo boriti protiv nekih ”za\u0161titnika sistema”.<\/p>\n

\"\"
Naslovnica grafi\u010dke novele “El Shatt: fragmenti”<\/figcaption><\/figure>\n

Kasnije su me moje grafi\u010dke novele dovele do poznanstava s nekima od najboljih u tom \u017eanru, recimo s Joeom Saccom<\/strong> i Marjane Satrapi<\/strong> koja mi je jedne no\u0107i na Finskom festivalu stripa rekla da joj je njezin prijatelj i izdava\u010d dao moju knjigu “Nemirno more” i rekao da napravi ne\u0161to sli\u010dno. To je bilo odmah nakon \u0161to je “Nemirno more” osvojilo nagradu na Festivalu stripa u Francuskoj 2000. Marjan je napravila “Persepolis” i godinu dana nakon moje nagrade “Persepolis” je tako\u0111er osvojio jednu od nagrada na istom festivalu i bio tiskan u \u010detiri nastavka, svake godine po jedan. Tako se zakotrljala njezina slava te je kulminirala u izvrsno napravljenom cjelove\u010dernjem animiranom filmu. Moj nakladnik je bila udruga strip umjetnika, zvala se tada Freon, danas Fremok, i otvoreno su mi rekli da najmanje \u010detiri godine ne\u0107e tiskati nastavak jer su se bojali komercijalizacije zbog koje bi mogli izgubiti fondacije koje su ih podr\u017eavale kao neprofitnu udrugu. Bilo mi je te\u0161ko saznanje koliko je va\u017eno imati mo\u0107nog nakladnika, koji te podr\u017eava, organizira promocije, intervjue, nastupe na festivalima.<\/p>\n

I “El Shatt: fragmenti” i “Nemirno more” tematiziraju rat i posljedi\u010dno izbjegli\u0161tvo, ali, kako pi\u0161ete u drugoj knjizi “Nemirnog mora”, va\u0161 strah zapravo nije bio od gubitka doma, ve\u0107 od toga da se negdje ne udoma\u0107ite?<\/strong><\/p>\n

O: Najve\u0107a inspiracija mi je moj \u017eivot, a mene su od po\u010detka obilje\u017eile migracije. Ro\u0111ena sam u Bosni gdje su moji roditelji oti\u0161li iz Hrvatske u potrazi za poslom, a onda u Sloveniju i na kraju sam studirala u Zagrebu, gdje sam nanovo u\u010dila hrvatski. Dugo sam mislila da je taj nomadski \u017eivot ba\u0161 dobar jer me bilo strah da se ne ukotvim negdje odakle se vi\u0161e ne\u0107u mo\u0107i izvu\u0107i. O tome pi\u0161em u “Nemirnom moru” u poglavlju pod naslovom “Strah od papu\u010da”. Proganjala me ideja da papu\u010de zna\u010de udomljavanje i ukro\u0107ivanje. Bilo je lako kao “prolaznik” \u017eivjeti godinu dana u Gr\u010dkoj, ali kad smo do\u0161li u Nizozemsku, pojavile su se dileme: Ostati ili se vratiti? Studirati ili se vratiti? Upisati djecu u \u0161kolu ili se ipak vratiti? Na kraju smo i moj suprug i ja studirali i zaposlili se, on kao veterinar, \u0161to je i u Hrvatskoj bio, a ja sam dvije godine studirala animirani film, ali nisam na\u0161la posao u struci, ve\u0107 sam kao art terapeut vodila kreativne radionice za djecu, \u017eene i mlade po azilantskim kampovima u Nizozemskoj. U principu mi je takvo slobodno zanimanje odgovaralo jer sam mogla puno putovati.<\/p>\n

Va\u0161a fikcionalna pri\u010da “Vlaga, Mraz i Sol” se tako\u0111er bavi izbjegli\u0161tvom, ali ima prili\u010dno optimisti\u010dan pogled na budu\u0107nost ljudske civilizacije. Je li va\u0161a utopijska fantazija svijet bez izbjegli\u0161tva?<\/strong><\/p>\n

“Vlaga, Mraz i Sol” je spekulativna fikcija i zapravo je temelj svega \u0161to radim: “Nemirno more”, “Zid Mediteran” i “El Shatt: fragmenti” su indirektno povezani s tom pri\u010dom. Tu su glavni junaci i sami stranci u nekoj sredini, ali se protive integraciji i osu\u0111uju prihva\u0107anje izbjeglica. To je, jasno, na prvi pogled desni\u010darski stav, ali oni shvate kako je njihov pravi zadatak iskorijeniti razloge izbjegli\u0161tva: ratove, klimatske promjene, nerazvijenost. Lucidno smisle kako \u0107e posti\u0107i da nitko vi\u0161e nije primoran napustiti svoj dom. To troje likova sa zagonetnim imenima Vlaga, Mraz i Sol su zapravo ja. To nije te\u0161ko doku\u010diti. \u017dena me\u0111u njima je optimist, jedan mladi\u0107 je cinik, a drugi je neodlu\u010dan jer se osje\u0107a malenim i nemo\u0107nim. No oni ipak uspje\u0161no promijene svijet i nema vi\u0161e ratova ni izbjeglica. To proizlazi iz mog nadanja da \u0107e za 50 godina dana\u0161nje izbjegli\u0161tvo biti jedna stra\u0161na povijest i da \u0107e se ljudi tada zgra\u017eati da su neki ljudi morali pje\u0161a\u010diti tisu\u0107ama kilometara ili ploviti u nesigurnim brodovima i tonuti na putu za Europu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"
Isje\u010dak iz grafi\u010dke novele “El Shatt: fragmenti”<\/figcaption><\/figure>\n

Kao da je krenuo val, mo\u017eda i zadnji, interesa za El Shatt: va\u0161 strip, dokumentarni film Ivana Ramljaka “El Shatt – nacrt za utopiju”, eksperimentalno-dokumentarni film “Dohvatiti sunce: El Shatt” Ane Bilankov. Kako to tuma\u010dite? Kao da je ostalo na potomcima zadnje generacije koja ga je pre\u017eivjela da kroz umjetnost govori o tome?<\/strong><\/p>\n

Svatko od nas je paralelno radio na toj temi, ne znaju\u0107i jedni za druge, a onda smo se uspjeli povezati. Ramljak<\/strong> i ja smo se dogovorili da ne\u0107emo imati iste sugovornike. Usporedili smo popise i nisu se poklapali. Jo\u0161 sam 2006. po\u010dela ozbiljnije razgovarati s mamom o tom periodu, ali se ona bojala da \u0107e mi to na\u0161tetiti jer su do\u0161la “druga vremena”. Zanimljiva su ta razna \u010ditanja El Shatta. U na\u0161im \u0161kolskim programima se govorilo o ratnim bitkama i uspjesima, a ne o zbjegu, \u010dak sam prona\u0161la na internetu da se pogrdno znalo re\u0107i: “\u0160to je, branio si domovinu iz El Shatta?” No tokom vremena je objavljeno dosta svjedo\u010danstava i televizijskih emisija, Povijesni muzej je napravio veliku izlo\u017ebu o El Shattu, a sociolog Mateo Bratani\u0107<\/strong> je objavio doktorat “Hrvatski zbjegovi u Egipat 1943.-1946.”, koji je meni bio va\u017ean izvor informacija.<\/p>\n

Doma\u0107i bend Gdinjko objavio je pro\u0161le godine singl “Chile” o El Shattu koji po\u010dinje s: “Ako ne\u0107e\u0161 po\u0107 u El Shatt, \u010dekat \u0107e te \u010dete za rat.” Va\u0161 je djed, prema knjizi, imao tridesetak godina kada je i\u0161ao u El Shatt, moj je tako\u0111er s obitelji izbjegao u dobrim godinama za ratovanje. No ne sje\u0107am se da je to bio obavijeno stigmom dezerterstva. Kako se to prenosilo u va\u0161oj obitelji?<\/strong><\/p>\n

Ne, nije bilo stigme, djed je bio zamjenik starje\u0161ine sela koji nije do\u017eivio evakuaciju i moj je djed preuzeo tu ulogu. U El Shattu je bio u “partizanskoj stra\u017ei”, \u0161to zna\u010di da je no\u0107u \u010duvao kamp i pazio da se nitko ne u\u0161ulja, pogotovo iz obli\u017enjeg mu\u0161kog logora u kojem su bili ruski zarobljenici, a na\u0161 je logor bio pun lijepih, mladih djevojaka. Djed je bio visok, ozbiljan \u010dovjek, ali se znao i na\u0161aliti. Jednom je prona\u0161ao jednu na\u0161u curu s ruskim vojnim dezerterom, koji se branio “Ja san Dalmatinac!”, ali je moj djed tra\u017eio da otpjeva “Marjane, Marjane” pa je pobjegao. Mislim da su bili dobrodo\u0161li mu\u0161karci koji su mogli pripomo\u0107i u organizaciji i kontroli reda u kampu, koji se sastojao uglavnom od staraca, \u017eena i djece. Kamp nije mogao funkcionirati bez njih.<\/p>\n

Pi\u0161ete u pogovoru knjige da ste odrastali s pogre\u0161nim predod\u017ebama o El Shattu temeljenima na maj\u010dinim pri\u010dama. Kakvim?<\/strong><\/p>\n

Moja mama nije voljela El Shatt. Tamo je bila izme\u0111u svoje 12. i 14. godine i jedva je \u010dekala da se vrati. Govorila nam je o pijesku koji ulazi u usta i o\u010di kada pu\u0161e vjetar, kako je hrana bila masna. A mom ujaku, njezinom bratu, koji je bio godinu i pol mla\u0111i od mame, tamo je bilo odli\u010dno. Zaljubio se, igrao se, do\u017eivljavao razne avanture. On mi je bio velika pomo\u0107, zapravo glavni konzultant dok sam radila na knjizi. Tako\u0111er, mislila sam da su ve\u0107 u Podgori znali da idu u Egipat, da su se spakirali i krenuli, ali ne, pokret je bio tajan, i\u0161lo se na Hvar, no\u0107u, malim brodovima po oluji. Mislili su da idu na desetak dana. Tako\u0111er, putovanje brodom od Visa do Egipta je bilo jako opasno, no\u0107u su plovili s uga\u0161enim svjetlima. Zami\u0161ljala sam to kao jednu spasila\u010dku misiju koja je bila na sigurnom \u010dim je iza\u0161la iz Jadrana ali, nije tako bilo sve do Egipta. U tih pet dana plovidbe je postojala mogu\u0107nost da ih napadnu njema\u010dke podmornice ili avioni.<\/p>\n

\"\"
Isje\u010dak iz grafi\u010dke novele “El Shatt: fragmenti”<\/figcaption><\/figure>\n

Kao da svako izbjegli\u0161tvo po\u010dinje s tim odlaskom na desetak dana “dok se ne smiri”. Pa tako i vama u ljeto 1991. kada ste isplovili iz \u0160ibenika na malom katamaranu sa suprugom i djetetom i potom neplanirano proveli godinu dana u Gr\u010dkoj \u010dekaju\u0107i da rat pro\u0111e, o \u010demu je prvi dio “Nemirnog mora”. Crte\u017ei su i nastajali u Gr\u010dkoj kao dnevni\u010dki zapisi?<\/strong><\/p>\n

Krenuli smo na ljetovanje prije samog rata. Sve to nas je zateklo i svi su nas savjetovali da ostanemo u Gr\u010dkoj dok se ”situacija ne smiri”. Grci su bili jako zabrinuti i organizirali su u svim gradovima i selima demonstracije pod geslom “Makedonija je Gr\u010dka”. Mislili su da \u0107e se i njihova Makedonija priklju\u010diti ”na\u0161oj” Makedoniji i tra\u017eiti odcjepljenje od Gr\u010dke. Mi smo mogli samo pratiti strane \u010dasopise i CNN, zbog kojeg smo i ostali u Prevezi na sjeveru Gr\u010dke. Tamo je blizu bila ameri\u010dka vojna baza pa se hvatao CNN. U tim dugim zimskim danima sam crtala strip dnevnik jer mi se \u010dinilo da je to \u0161to do\u017eivljavamo posebno i neobi\u010dno. Svakodnevno smo zami\u0161ljali razne scenarije i smi\u0161ljali \u0161to bi bilo najpametnije u\u010diniti: \u010dekati ili se vratiti u Hrvatsku.<\/p>\n

Jurica Pavi\u010di\u0107 naziva logor u El Shattu socijalisti\u010dkim kibucom. \u010cini mi se dosta to\u010dnim taj opis, \u0161to mislite?<\/strong><\/p>\n

Da, sla\u017eem se, barem odgovara mojoj predod\u017ebi o kibucima. Odgovornost i po\u0161tivanje bli\u017enjega su bili potrebni da takva zajednica funkcionira. Tamo su \u017eivjeli ideje jednakosti i jedva su \u010dekali da bratstvo naroda prenesu u domovinu. Osim toga, mnogi, kao moji iz Podgore, tamo su se prvi put susreli s filmom, kazali\u0161nim predstavama, koncertima pa i s nogometnom utakmicom. Zajedni\u0161tvo u neima\u0161tini ih je promijenilo i oplemenilo pa su srda\u010dnost i toleranciju ponijeli domovima. Mislim da je to za\u017eivjelo i u detaljima o kojima su mi pri\u010dali. Kada su se vratili, nailazili bi na rastvorena vrata i prazne ku\u0107e i krenuli bi po susjedstvu tra\u017eiti svoj namje\u0161taj. Kad bi na\u0161li svoju stolicu, stol ili ormar, sjeli bi kod doma\u0107ina, popili koju bevandu i prije nego \u0161to bi oti\u0161li ku\u0107i bi zahvalili susjedu \u0161to su \u010duvali njihovo i ponijeli bi taj komad namje\u0161taja.<\/p>\n

Svi\u0111a mi se va\u0161a serija crte\u017ea kojom ste pratili odr\u017eavanje “Seminara za prohujala vremena (i bolje sutra)”, objavljena na Kulturpunktu. Ti su digitalni crte\u017ei prili\u010dno druga\u010diji od onih u knjigama?<\/strong><\/p>\n

“El Shatt” i “Zid Mediteran” su ve\u0107inom nacrtani tako\u0111er digitalno, samo \u0161to taj na\u010din crtanja vi\u0161e nalikuje na moj dokumentaristi\u010dki crte\u017e s kojim sam zapo\u010dela u “Nemirnom moru”. Dakle, crni tu\u0161 i sivi lavir. “Zid Mediteran” ima plavi ton, a u ostalim knjigama su samo jednostavne, sive sjene. U boji crtam samo neke fiktivne pri\u010de, na primjer, “Vlaga, Mraz i Sol” su u punom koloru. Tiskani su bili u Zarezu od 2002. do 2003., a kasnije i u knji\u017enom obliku pod naslovom “Revolt” nakladnika Vedis. “Seminar za prohujala vremena” mi se u\u010dinio isto kao ta spekulativna fikcija. Bila sam aktivna u\u010desnica 1980-ih u Zagrebu i vrlo dobro se sje\u0107am tih godina: studija Grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Ilici, Kinoteke, Studentskog centra, ITD-a, vodila sam u jednoj sezoni Galeriju SC, predstava Kugla glumi\u0161ta, koncerata na gradskim trgovima\u2026 Dakle, Zagreba kao \u017eivahnog grada punog pokreta i boja, a nadasve pamtim Bu\u0107anove <\/strong>\u017eivopisne plakate zbog kojih se izlazilo iz tramvaja da ih se bolje promotri. Kako da se ta vremena crtaju u crno-bijeloj tehnici pa makar su prohujala? Za mene to nije bio crno-bijeli svijet, mislim da nije ni za koga iz moje generacije.<\/p>\n

razgovor vodila Barbara Matej\u010di\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pri\u010da “Vlaga, Mraz i Sol” proiza\u0161la je iz mog nadanja da \u0107e za 50 godina dana\u0161nje izbjegli\u0161tvo biti stra\u0161na povijest i da \u0107e se ljudi tada zgra\u017eati \u0161to su neki morali pje\u0161a\u010diti tisu\u0107ama kilometara ili ploviti u nesigurnim brodovima i tonuti na putu za Europu<\/p>\n","protected":false},"featured_media":4085,"template":"","tags":[173],"atribut":[],"class_list":["post-4086","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nHelena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pri\u010da "Vlaga, Mraz i Sol" proiza\u0161la je iz mog nadanja da \u0107e za 50 godina dana\u0161nje izbjegli\u0161tvo biti stra\u0161na povijest i da \u0107e se ljudi tada zgra\u017eati \u0161to su neki morali pje\u0161a\u010diti tisu\u0107ama kilometara ili ploviti u nesigurnim brodovima i tonuti na putu za Europu\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-02-25T10:09:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2176\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"2206\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/\",\"name\":\"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/02\\\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg\",\"datePublished\":\"2024-02-13T09:22:16+00:00\",\"dateModified\":\"2024-02-25T10:09:55+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/02\\\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/02\\\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg\",\"width\":2176,\"height\":2206,\"caption\":\"Helena Klako\u010dar (Foto: Jana Vuk\u0161i\u0107)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Pri\u010da \"Vlaga, Mraz i Sol\" proiza\u0161la je iz mog nadanja da \u0107e za 50 godina dana\u0161nje izbjegli\u0161tvo biti stra\u0161na povijest i da \u0107e se ljudi tada zgra\u017eati \u0161to su neki morali pje\u0161a\u010diti tisu\u0107ama kilometara ili ploviti u nesigurnim brodovima i tonuti na putu za Europu","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2024-02-25T10:09:55+00:00","og_image":[{"width":2176,"height":2206,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/","name":"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg","datePublished":"2024-02-13T09:22:16+00:00","dateModified":"2024-02-25T10:09:55+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Klokocar_Jana-Vukusic.jpg","width":2176,"height":2206,"caption":"Helena Klako\u010dar (Foto: Jana Vuk\u0161i\u0107)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/helena-klakocar-od-pocetka-su-me-obiljezile-migracije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Helena Klako\u010dar: Od po\u010detka su me obilje\u017eile migracije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/4086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4085"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4086"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=4086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}