Do kraja pro\u0161log stolje\u0107a slonovi su na Tajlandu kori\u0161teni kao radna snaga u kr\u010denju \u0161uma, tj. uni\u0161tavanju vlastitog prirodnog stani\u0161ta. Prije 80 godina, vi\u0161e od 60 posto povr\u0161ine Tajlanda bilo je prekriveno \u0161umama, a do danas je taj postotak pao na 30. Broj slonova pao je s gotovo stotinu tisu\u0107a na manje od deset tisu\u0107a. Stoga je 1989. godine sje\u010da drve\u0107a gotovo potpuno ukinuta. Za posljedicu je povuklo to da su slonovi postali “tehnolo\u0161ki vi\u0161ak” zajedno sa svojim vlasnicima i na\u0161li se kao prosjaci na gradskim ulicama. Kada se ispostavilo da slonovi svojim trikovima i nastupima navla\u010de turiste da otvore nov\u010danike, pojavili su se i agencijski iznajmljiva\u010di slonova koji su omogu\u0107ili svakome da ih unajmi na dan i zara\u0111uje na njima.<\/p>\n Trebalo je zaraditi i da se prehrane ovi \u010detiri tone te\u0161ki biljo\u017ederi koji pojedu 200 \u2013 300 kilograma hrane dnevno. Za mnoge su njihovi “ljubimci” postali ono \u010dega je bijeli slon bio simbol kroz povijest. Ova rijetka vrsta slona se smatrala svetim simbolom kraljevstva na Tajlandu i biv\u0161oj Burmi te je zato slu\u017eila i kao diplomatski poklon. Ipak, kako je bila rije\u010d o ekstravagantnom poklonu, kroz 19. stolje\u0107e izraz “poklon bijelog slona” po\u010deo je ozna\u010davati poklon s kojim ne znate to\u010dno \u0161to biste i ne mo\u017eete si ga priu\u0161titi, a opet \u2013 ne mo\u017eete ga samo tako baciti. Postoji \u010dak i legenda-tra\u010d da su kraljevi namjerno poklanjali bijele slonove onima kojima su \u017eeljeli financijsku propast. Nije te\u0161ko pretpostaviti kako su tek onda tretirani “obi\u010dni” slonovi iskori\u0161tavani za prosja\u010denje i zaradu.<\/p>\n Zbog pritiska doma\u0107ih udruga za za\u0161titu \u017eivotinja, ali i sve ve\u0107eg broja stranaca koji su dokumentirali scene mu\u010denja slonova, doneseni su akti o za\u0161titi slonova i otvorena brojna uto\u010di\u0161ta koja omogu\u0107uju turistima da na humani na\u010din stupe u interakciju s ovim plemenitim \u017eivotinjama. Ipak, ni ovo nije pro\u0161lo bez kontroverzi. Brojna uto\u010di\u0161ta optu\u017eena su da profitiraju na slonovima i turistima pod krinkom eti\u010dnosti, dok u stvarnosti dozvoljavaju jahanje i kupanje sa slonovima te ih dr\u017ee u upitnim uvjetima. Bio je red da adresiramo slona u prostoriji. “Gledaj, neki \u0107e re\u0107i da jahanje slona optere\u0107uje njegovu kralje\u017enicu, drugi \u0107e vam re\u0107i da slon mo\u017ee nositi oko deset posto svoje te\u017eine i za\u0161to ne biste jahali slona ako ja\u0161ete konja\u2026”, obja\u0161njava Bon pomalo nesigurno. Djelovao je kao da ne \u017eeli biti osu\u0111en ako nekome dozvoli jahati slona kako bi zaradio. Kasnije sam saznala da mnogi treneri slonova to rade u suradnji s lokalnim vodi\u010dima i voza\u010dima, samo pod drugim imenom kako na dru\u0161tvenim mre\u017eama uto\u010di\u0161te ne bi dobilo lo\u0161e ocjene. I sama sam te\u0161ko nalazila na\u010din da izrazim suosje\u0107anje za tajlandsku sirotinju, a da ne zvu\u010di kao izlika za iskori\u0161tavanje \u017eivotinja.<\/p>\n Uz sve moralne budisti\u010dke upute i zakonske zabrane poput one o to\u010denju alkohola u satima oko ru\u010dka, pa \u010dak i prijetnje smrtnom kaznom za drogu, \u010dovjek ovdje mo\u017ee na istom \u0161tandu iznajmiti djevojku ili ladyboya<\/em>, kupiti kipi\u0107 Bude, travu i kokain, pala\u010dinke od kokosa, dildo\u2026 – sve ono zbog \u010dega je ameri\u010dki glumac i pisac Spalding Gray<\/strong> opisao Tajland kao zemlju u kojoj Buda vlada danju, a prostitutke no\u0107u. Vlasti i organi reda, svjesni da ljudi od ne\u010dega ipak moraju \u017eivjeti, \u010desto okre\u0107u pogled ili uzmu ne\u0161to ispod stola. \u0160to o\u010dekivati u zemlji u kojoj je policajac tu\u017eio \u0161efa jer ga ovaj nije promovirao nakon \u0161to je primio mito? Kao da je ponos Zemlje slobodnih, zemlje koja zahvaljuju\u0107i mudrim diplomatima i vladarima nikad nije kolonizirana, i\u0161ao ruku pod ruku s odnosom prema slonovima, a kada su ljudi i slonovi pod\u010dinjeni turizmo-dolarima, oti\u0161lo je i dostojanstvo, uprili\u010deno u pona\u0161anju aktualnog ekscentri\u010dnog Skype-kralja koji radije \u017eivi dekadentno u Europi nego na Tajlandu. I slonovi su od ponosa zemlje postali ugro\u017eena vrsta, a s nacionalne zastave preselili su na popularne lagane tajlandske hla\u010de koje se prodaju turistima za 10 eura.<\/p>\n Na Tajlandu ne zna\u0161 tko se vi\u0161e ubija od posla (u turizmu). Premda \u0107e im svakako do\u0107i bar 30 milijuna turista godi\u0161nje, ula\u017eu trud kakav je neshvatljiv iz perspektive nas koji molimo turiste da nam po\u0161alju novac i ostanu s druge strane granice. Nekima \u0107e biti nelagodno i htjet \u0107e usko\u010diti da pomognu kada vide da mr\u0161avi Tajlan\u0111anin sla\u017ee kofere te\u0161ke po 30 kila. A nekima \u0107e proraditi feudalni impuls. Jo\u0161 se oporavljam od prizora Tajlan\u0111ana koji je na 35 stupnjeva po pla\u017ei izme\u0111u stijena na le\u0111ima nosio Kineskinju triput te\u017eu od sebe, samo da ona ne smo\u010di haljinu tijekom Instagram foto sessiona<\/em>. Nije rijetkost da animatori na brodovima padnu u san \u010dim sjednu da malo odmore ili da iza hotela vidite djelatnike kako spavaju na betonu. Radnici na brodovima provode cijele dane udi\u0161u\u0107i dim iz motora, maloljetnice u donjem rublju na ulicama Bangkoka zara\u0111uju svojim obiteljima za \u017eivot u naru\u010dju starih Nijemaca.<\/p>\n Nije ovo bez razloga domovina originalnog Red Bulla. Premda je stvoren prije masovnog turizma (kao energetsko pi\u0107e Krating Daeng, dok ga na\u0161e gore list, Mate\u0161i\u0107<\/strong>, nije otkrio i poput Kolumba donio u Europu), i danas slu\u017ei kao gorivo milijunskoj radnoj snazi koja se slijeva sa svih strana Tajlanda u Bangkok da crn\u010di po vru\u0107im danima i no\u0107ima, dok od umora ne zaspe na plo\u010dniku ili u parku \u2013 kako bi Bangkok bio ono \u0161to mu tepaju: “Big Mango”, tropska verzija New Yorka, grada koji ne spava.<\/p>\n Prilikom posjete uto\u010di\u0161tu slonova i sjeveru Tajlanda, igrom slu\u010daja zavr\u0161ili smo u obli\u017enjoj bolnici. Dok smo po onoj vru\u0107ini sjedili u \u010dekaonici, gledali smo lokalne pacijente koji su dolazili i le\u017eali na nosilima. To nisu bili ljudi koji su i\u0161\u010da\u0161ili zglob ili slomili ruku ve\u0107 ljudi, ali i djeca koju su roditelji nosili u rukama, toliko pothranjeni da su se jedva samostalno kretali. Ko\u0161\u010dati, s rebrima koja su str\u0161ala, cjev\u010dicama u nosu, poluspu\u0161tenih kapaka, pogleda kao da su na izdahu. Ova druga strana Tajlanda se ba\u0161 i ne vidi na ulicama velikih gradova, gdje je na koncu \u010dak i prosja\u010denje zabranjeno \u2013 \u0161to zbog \u017eelje da se popravi imid\u017e dr\u017eave na ulicama, \u0161to zbog \u010dinjenice da su brojni prosjaci \u017ertve trgovine ljudima i mafije koja iskori\u0161tava invalide, psihi\u010dki oboljele osobe i kambod\u017eansku djecu. Pritom su s ulica uklonjeni i begpackeri<\/em>, privilegirani mladi Zapadnjaci u hla\u010dama na sloni\u0107e koji prosja\u010de o\u010dekuju\u0107i da im Tajlan\u0111ani financiraju putovanje \u017eivota.<\/p>\n Mnogima je i dalje vi\u0161e \u017eao \u017eivotinja, razumljivo. Ni krive ni du\u017ene. No okrutne i o\u010dajne okolnosti stvaraju okrutne i o\u010dajne ljude te zahtijevanje da se jedan problem rije\u0161i kao da nije “odrastao” s drugim, tako\u0111er razumljivo, iz perspektive dijela lokalaca izgleda kao u najbolju ruku naivnost, a u najgoru potpuna ignorantnost koja \u010desto ide ruku pod ruku s moraliziranjem Zapadnjaka koji dolaze na Tajland ostvariti Nirvanu i sveti dodir s Prirodom, slijepi za okolnosti koje bi naru\u0161ile sliku ovozemaljskog raja. Za gladnog \u010dovjeka prioritet je zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih \u017eivotnih potreba i dok to ne rije\u0161i te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e ga brinuti i\u0161ta drugo. Iskori\u0161tavanje mo\u017ee poprimiti neki drugi oblik, ali ne\u0107e biti iskorijenjeno.<\/p>\n Mo\u017eda bi ba\u0161 tu u rje\u0161avanju problema dobro do\u0161la budisti\u010dka pri\u010da zvana “Slijepci i slon”. Vrti se oko grupe slijepaca koji nikad prije nisu susreli slona i nemaju nikakvu ideju o tome \u0161to bi on mogao biti. Postavljeni pred njega, u\u010de i zami\u0161ljaju ga tako \u0161to ga dodiruju rukama. Svaki slijepac dodiruje jedan dio slona i potom opisuje drugima \u0161to je osjetio. Jedan je dodirivao rep i opisivao slona kao u\u017ee, drugi je dirao nogu i pri\u010dao o hrapavom stupu, tre\u0107i je dirao kljove, \u010detvrti surlu, peti slonovske lepeze od uha\u2026 Svaki je imao svoje vi\u0111enje \u017eivotinje, uvjeren da je on u pravu i da drugi la\u017eu. U jednoj od brojnih verzija pri\u010de, slijepce je oko slona okupio sam kralj \u2013 dovev\u0161i ih kao dvorske lude, hvataju\u0107i se za trbuh od smijeha dok slu\u0161a njihove poku\u0161aje da si me\u0111usobno opi\u0161u slona. “Oh, kako su zava\u0111eni oni koji vide samo svoju stranu pri\u010de!” zapisano je uz ovu pri\u010du u starim tekstovima.<\/p>\n “Slonovi su vrlo inteligentne, mudre i osje\u0107ajne \u017eivotinje”, govori Bon. “Poma\u017eu si me\u0111usobno, naro\u010dito u bolesti ili ozljedi. Poma\u017eu i drugima jer osjete kad je netko u opasnosti. Kad drugi slon umre, oni mogu provesti dane tuguju\u0107i nad njegovim tijelom i koristiti surle da ga pokopaju li\u0161\u0107em. Ako se dvoumi\u0161 kako je slon negdje tretiran, samo mu pogledaj u o\u010di i znat \u0107e\u0161. Mi budisti ih po\u0161tujemo jer su sna\u017eni, a nje\u017eni. Imaju snagu da vas mogu zdrobiti, ali su inteligentni i strpljivi. To je ono \u0161to bismo trebali nastojati posti\u0107i kao duhovna bi\u0107a. Danas se potiskuje i prikazuje kao slabost ta vrijednost, taj osje\u0107aj za druge”, ka\u017ee.<\/p>\n Na\u017ealost, slonovi zaista imaju jednu veliku slabost, koja se koristi \u010dak i u psihologiji pod imenom “sindrom bebe slona”. Slonovi u zato\u010deni\u0161tvu od malih nogu vezani su o u\u017ee i lance od kojih se ne mogu kretati i koji im nanose ozlijede ako se poku\u0161aju otrgnuti. Kada odrastu, oni vi\u0161e ni ne poku\u0161avaju pobje\u0107i jer su u sje\u0107anju ostali neuspjeh i bol kad god su poku\u0161ali. Provode ostatak \u017eivota predani sistemu, \u017eive\u0107i zarobljeni u svojevrsnom mentalnom kavezu, nesvjesni da su odrasli i da sada imaju snagu potrgati u\u017ee i lance te kona\u010dno postati slobodni.<\/p>\n pi\u0161e Lidija \u010culo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Turizam je unosan, ali i krvav posao u na\u0161oj zemlji, obja\u0161njava nam trener slonova Bon. On radi u jednom od brojnih uto\u010di\u0161ta koja su niknula posljednjih desetlje\u0107a, naro\u010dito na \u0161umovitom sjeveru Tajlanda. Pokazuje nam fotografije inficiranih rana i o\u017eiljaka od udaraca na ko\u017ei slonova<\/p>\n","protected":false},"featured_media":4123,"template":"","tags":[131],"atribut":[],"class_list":["post-4130","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-reportaza"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Patong-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Slonic2-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Radnik.jpg\")