{"id":4943,"date":"2024-05-30T11:37:14","date_gmt":"2024-05-30T09:37:14","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/"},"modified":"2024-05-30T14:32:41","modified_gmt":"2024-05-30T12:32:41","slug":"podcinjene-i-fatalne","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/","title":{"rendered":"Pod\u010dinjene i fatalne"},"content":{"rendered":"<p>Sada su u knji\u017eevnosti primetnije feministi\u010dke teme, insistira se \u010desto na \u017eensko\u2013\u017eenskim prijateljstvima, kao vidu osna\u017eivanja \u017eenske solidarnosti, govore za Nadu studentice doktorskih studija Univerziteta u Novom Sadu <strong>Nina Stoki\u0107<\/strong> i <strong>Emilija Popovi\u0107<\/strong> o \u017eenskim likovima u knji\u017eevnosti.<\/p>\n<p>Emilija Popovi\u0107, doktorantkinja je Univerziteta u Novom Sadu. Prema njenim re\u010dima jo\u0161 od vremena master akademskih studija istra\u017euje srpsku me\u0111uratnu dramu. Za svoj master rad &#8220;Motiv incesta u dramskom stvarala\u0161tvu Mom\u010dila Nastasijevi\u0107a&#8221; dobila je prvu Brankovu nagradu Matice srpske. Na doktorskim studijama nastavila je da istra\u017euje srpsku me\u0111uratnu dramu i njena mitsko-religijska, ali i simboli\u010dka zna\u010denja.<\/p>\n<p>&#8211; Iako se, na primer, avangardna, mogu re\u0107i i ekspresionisti\u010dka knji\u017eevnost, smatra modernom u smislu razbijanja tabua i borbe protiv dru\u0161tvene hipokrizije, mora se priznati da se u ekspresionisti\u010dkim delima uo\u010davaju predstave o \u017eenskoj slobodi i seksualnosti kao ne\u010demu demonskom i prete\u0107em. Ipak, to zavisi od pisca do pisca. Uze\u0107u za primer <strong>Todora Manojlovi\u0107a<\/strong> koji u svojim delima prikazuje mu\u0161ke likove \u010dije vizure odra\u017eavaju tradicionalne predstave o \u017eenskoj seksualnosti kao prete\u0107oj. Ali i razli\u010ditim stilskim postupcima, kao i vo\u0111enjem fabule na odre\u0111en na\u010din, pisac nastoji da takvu vizuru parodira. To je uo\u010dljivo npr. u njegovoj drami &#8220;Nahod Simeon&#8221;, koja je iznikla pod nesumnjivim uticajem na\u0161e epske tradicije. Manojlovi\u0107 od Nahoda pravi jednog modernog, &#8220;raspolu\u0107enog&#8221; junaka. Isti autor pi\u0161e i dramski dijalog &#8220;\u017dena i nova poezija&#8221; 1920. godine i govori o onome \u0161to se danas naziva \u017eenskim pismom \u2013 dodaje Emilija.<\/p>\n<p>Vidimo da je knji\u017eevnost u periodu izme\u0111u dva rata bila veoma moderna, a opet i tradicionalna u smislu vo\u0111enja stvarala\u010dkog dijaloga sa nasle\u0111em. Kroz vreme se menjao polo\u017eaj \u017eenskih likova u knji\u017eevnosti; iako je istina da su oni \u010desto, konkretno, u dramskoj knji\u017eevnosti bili neka vrsta dopune mu\u0161kim protagonistima. To se sada menja.<\/p>\n<p>Nina Stoki\u0107, tako\u0111e je studentkinja doktorskih akademskih studija srpske knji\u017eevnosti. Istra\u017euje savremenu srpsku dramu u kontekstu baroka, kao i knji\u017eevnost srpskog baroka. Posvetiti knji\u017eevnosti svoje akademsko i li\u010dno vreme su\u0161tinski smatra privilegijom i odlukom koja trajno odre\u0111uje do\u017eivljaj sveta. Nina navodi da ukoliko bismo \u017eeleli da knji\u017eevnost sagledamo iz malo za\u010dudnijeg ugla, videli bismo da je ona re\u010d \u017eenskog roda. U toj \u010dinjenici se krije njena tananost, ose\u0107ajnost i toplina, ali i istinska snaga, te dodaje da je interesantno svedo\u010danstvo o poziciji \u017eene u dijahronijskoj perspektivi u kontekstu knji\u017eevnosti, prvenstveno u usmenoj knji\u017eevnost.<\/p>\n<p>&#8211; U okviru narodnih lirskih pesama osvedo\u010dena je tipska, idealna \u017eenska lepota i snaga \u017eenskog principa, \u0161to je naro\u010dito u razli\u010ditom klju\u010du vidljivo u okviru epskih pesama. Primera radi, narodna balada o Hasanaginici nam predo\u010dava svet \u017eene pot\u010dinjene strogim patrijarhalnim na\u010delima i \u010dija je slobodna volja ugu\u0161ena voljom drugih. Majka li\u0161ena dece, osetivi\u0161i nemerljivi stid, umire. U pojedinim varijantama ove balade, nailazimo na odsustvo tragi\u010dne krivice i slobodnu volju i inat Hasanaginice, \u0161to je slu\u010daj za zapisom iz Erlangenskog rukopisa, u kome su zapisane pesme na prostoru Vojne granice tokom osamnaestog veka. Dakle, pozicija \u017eenskog lika menjala se i spram prostora. Potom, u XX veku, nailazimo na dramsku transpoziciju balade u delu <strong>Ljubomira Simovi\u0107a<\/strong> iz 1974. godine, koja pro\u0161iruje i problematizuje nedore\u010denosti balade te pru\u017ea prostor dubljeg psiholo\u0161kog profilisanja junaka. Savremeni dramski tekst je ostao veran predlo\u0161ku i preneo njegovu su\u0161tinu u savremenoj jezi\u010dko-stilskoj formi. Dakle, stare pri\u010de zahvaljuju\u0107i razli\u010ditim i vremenu prilago\u0111enim knji\u017eevnim re\u0161enjima opstaju i komuniciraju sa nama \u2013 govori Nina.<\/p>\n<figure id=\"attachment_4939\" aria-describedby=\"caption-attachment-4939\" style=\"width: 433px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-4939 size-full\" src=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Korice-iz-tamnog-vilajeta.jpg\" alt=\"\" width=\"433\" height=\"640\" srcset=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Korice-iz-tamnog-vilajeta.jpg 433w, https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Korice-iz-tamnog-vilajeta-203x300.jpg 203w\" sizes=\"auto, (max-width: 433px) 100vw, 433px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-4939\" class=\"wp-caption-text\">Mom\u010dilo Nastasijevi\u0107, &#8220;Iz tamnog vilajeta&#8221;<\/figcaption><\/figure>\n<p>Istina je da su socio-ekonomski uslovi bili takvi da su u pro\u0161losti uglavnom mu\u0161karci bili pisci, stoga je logi\u010dno da su \u017eene prikazane iz mu\u0161ke vizure. Sa razvojem romanti\u010darske knji\u017eevnosti nastaje lik fatalne \u017eene \u2013 \u010darobnice, ubice, koja je, uz to, izuzetno privla\u010dna.<\/p>\n<p>&#8211; Svi smo \u010duli za <em>femme fatale<\/em>. Kada bismo pitali neku \u017eenu da li je u redu da se \u017eena prika\u017ee kao gotovo demonsko bi\u0107e samo jer je preokrenula te\u017ei\u0161te mo\u0107i u svoju korist, devedeset odsto \u017eena bi sigurno reklo da je takva predstava o \u017eeni duboko mizogina. Ali onda nastaje situacija u kojoj bismo cenzurisali vi\u0161e od pedeset odsto svetske knji\u017eevnosti. Da li je to u redu? Nije svakako. Izgubili bismo neke od najupe\u010datljivijih \u017eenskih likova. Zato je umetnost magi\u010dna, govori Emilija, te dodaje da u romanu &#8220;U registraturi&#8221; hrvatskog pisca <strong>Ante Kova\u010di\u0107a<\/strong> glavni \u017eenski lik Laura ima gotovo demonske osobine. Ona biva pogubljena, ali ne krvari, \u0161to unosi natprirodne, romanti\u010darske elemente u roman. To je ta &#8220;mu\u0161ka&#8221; vizura o kojoj govorim. Laura je \u017eena koja je znala \u0161ta \u017eeli, ali je upravo zbog toga <em>morala<\/em> posedovati demonske odlike. Lauri je kontrastiran lik Anice, koja je dobra, po\u0161tena, \u010destita, seoska devojka koju Laura ubija. Anica je martir u romanu i oslikava jedan model tradicionalne patrijarhalne supruge. Dakle, jasna je polarizacija \u2013 Anica je pozitivan lik, Laura je negativan. Nevinost biva &#8220;silovana&#8221; i ubijena. Pisac na kraju ubija i Lauru. Ali moramo shvatiti da knji\u017eevnost, iako je na primer realisti\u010dka, ne mo\u017ee biti isto \u0161to i empirijska stvarnost, ona ima zakonitosti koje su joj imanentne i u to ne treba dirati \u2013 govori Popovi\u0107.<\/p>\n<p>Knji\u017eevnost \u010desto obra\u0111uje stereotipe o \u017eenama i poma\u017ee u dekonstrukciji predrasuda. Autori mogu svesno igrati s o\u010dekivanjima \u010ditatelja kako bi istaknuli kompleksnost i raznolikost \u017eenskih likova. Emilija obja\u0161njava kako knji\u017eevnost mo\u017ee pru\u017eiti uvid u promjene u polo\u017eaju \u017eena tijekom vremena i razli\u010dite perspektive na \u017eensko iskustvo.<\/p>\n<p>&#8211; Knji\u017eevnost kao umetnost koja nastaje, izme\u0111u ostalog, pod uticajem kulturolo\u0161kih i dru\u0161tvenih promena, zavisna je od ekonomskih odnosa te je definitivno me\u0111u prvima koja opipava puls izmena u svetu. Pisci su kao proroci. Ovde bi trebalo pomenuti <strong>Dubravku Ugre\u0161i\u0107<\/strong> koja se u svojim esejima i romanima maestralno poigravala rodnim i drugim stereotipima. U Srbiji sada imamo veoma dobre pesnikinje koje pi\u0161u, hajde da tako ka\u017eem, o autenti\u010dnom \u017eenskom iskustvu, ali ne zato da bi se upodobljavale preovla\u0111uju\u0107em narativu, ve\u0107 zato \u0161to imaju potrebu da sebe objave svetu, \u0161to su, na sre\u0107u, uspele da preto\u010de u kvalitetnu poeziju \u2013 &#8220;pjesnici su \u010du\u0111enje u svijetu&#8221; \u2013 ka\u017ee Emilija.<\/p>\n<p>Dovoljno je kao primer istaknuti prozu srpskog realizma, ali i prozu u \u0161irem balkanskom podru\u010dju koja pripada epohi realizma. \u017denski likovi u pripovetkama i romanima u patrijarhalnim zajednicama su neutralni, pod\u010dinjeni ili nastoje da se odupru stegama kolektiva. Sa druge strane nailazimo na fatalne \u017eene, obrazovane dame iz gra\u0111anskog dru\u0161tva. Postepeno unose\u0107i psiholo\u0161ke elemente, pisci su uspevali da u sasvim druga\u010dijem svetlu prika\u017eu junakinje sme\u0161tene u druga\u010dije socijalne kontekste te da psiholo\u0161ki prodube njihovu prirodu i tako dekonstrui\u0161u predrasude. Sasvim sigurno da kroz istoriju knji\u017eevnosti mo\u017eemo pratiti promene percepcije \u017eene na pojedina\u010dnom i op\u0161tem planu.<\/p>\n<figure id=\"attachment_4941\" aria-describedby=\"caption-attachment-4941\" style=\"width: 417px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-4941 size-full\" src=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/U_registraturi.jpg\" alt=\"\" width=\"417\" height=\"516\" srcset=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/U_registraturi.jpg 417w, https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/U_registraturi-242x300.jpg 242w\" sizes=\"auto, (max-width: 417px) 100vw, 417px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-4941\" class=\"wp-caption-text\">Ante Kova\u010di\u0107, &#8220;U registraturi&#8221;<\/figcaption><\/figure>\n<p>Tradicionalne rodbinske uloge neretko su prikazane u kriti\u010dkom klju\u010du te knji\u017eevno delo nastoji da istakne njihove manjkavosti. Sa druge strane, nekonvencionalnost i ukidanje elementarnih moralnih na\u010dela u kontekstu delovanja \u017eene unutar jednog dela mo\u017ee biti prikazano kao destruktivno po kolektiv i porodi\u010dne vrednosti te u tom kontekstu prirodno tradicionalne rodbinske uloge bivaju prikazane kao po\u017eeljne, govori Nina te dodaje da svedo\u010dimo kako dramatur\u0161ko-rediteljski koncepti neretko hiperbolizuju, dovode do krajnjih konsekvenci, pa ih i neretko banalizuju. Sla\u017ee se da pozori\u0161te mora da nas prodrma, ali na\u0161e iskustvo govori da se uspeh ne krije u agresivnom podvla\u010denju pi\u0161\u010deve re\u010di ve\u0107 njenom dubljem promi\u0161ljanju.<\/p>\n<p>Dana\u0161nja knji\u017eevna scena postaje sve vi\u0161e otvorena ka slobodnom i hrabrom narativu koji problematizuje rodne uloge, dru\u0161tvene nepravde i rodnu nejednakost. Knji\u017eevnost kao duboko humanisti\u010dka kategorija raspola\u017ee mogu\u0107no\u0161\u0107u promi\u0161ljanja \u010doveka u mno\u0161tvu njegovih nametnutih uloga, ali i \u017eeljenih, izma\u0161tanih. U toj \u0161irokoj lepezi, u istorijskoj perspektivi, \u017eenski likovi su reflektovali stvarnu poziciju \u017eene u okviru tradicionalne zajednice, kao i gra\u0111anske porodice. Poruke su vremenom, od tihih i subverzivnih postajale sve glasnije. \u010cini se da direktne poruke kada je re\u010d o osna\u017eivanju \u017eena i njihovih unikatnih identiteta kroz knji\u017eevnost ipak pripadaju na\u0161em vremenu.<\/p>\n<p>&#8211; Imamo veoma veliki broj pozori\u0161nih predstava u kojima se \u017eena obna\u017euje a da to nije potrebno za razvoj ili rasplet pri\u010de; imamo i primere gde je potrebno. Ali to su teme za debatu. Prisutan je veliki broj dramatizacija, pozori\u0161nih predstava, romana i filmova u kojima se feministi\u010dke teme nasilno guraju u pri\u010du, \u010dime umetnost dobija na tendencioznosti, ali gubi na umetnosti. Nedavno sam pro\u010ditala i roman <strong>Vesne Kapor<\/strong> &#8220;Ma\u0161a i medvedi&#8221; koji propituje ulogu spisateljice u globalisti\u010dkom dru\u0161tvu. Ona se susre\u0107e sa mnogim pote\u0161ko\u0107ama zato \u0161to je \u017eena, ali, \u010dini mi se, ne samo jer je \u017eena, i to je potrebno naglasiti \u2013 govori Nina Stoki\u0107.<\/p>\n<p>Nina i Emilija uskoro rade predstavu <strong>Frederika Garsije Lorke<\/strong> &#8220;Dom Bernarde Albe&#8221; u sklopu dramske sekcije Filozofskog fakulteta. Nina je koordinatorka dramske sekcije, dok \u0107e Emilija u\u010destvovati u re\u017eijskom procesu sa njom.<\/p>\n<p>&#8211; Neko se jednom na\u0161alio da u drami vlada matrijarhat, jer delo ne sadr\u017ei niti jednog mu\u0161kog lika. Iako u drami nema nijednog mu\u0161kog lika, svi va\u017eniji doga\u0111aji i dramski sukobi koncentrisani su upravo oko mu\u0161karca u kojeg su sestre zaljubljene. Majka sestara doima se kao stroga \u010duvarka patrijarhalnog poretka, koja to, budu\u0107i \u017eena, radi surovije od mnogih mu\u0161karaca. Istra\u017eivanje i rad na tako inspirativnom tekstu bi\u0107e zaista dragoceno iskustvo, govori Emilija Popovi\u0107, a Nina Stoki\u0107 zaklju\u010duje da ovaj dramski tekst, svojom nevinom poeti\u010dno\u0161\u0107u dodatno nagla\u0161ava postojanost ograni\u010denja koje opstaju unutar i izvan nas &#8220;bez upiranja prsta u publiku&#8221; i provokativnog tretmana konzervativnosti.<\/p>\n<p><em>pi\u0161e Jelena Miri\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Doktorantkinje knji\u017eevnosti Nina Stoki\u0107 i Emilija Popovi\u0107 istra\u017euju poziciju \u017eena u doma\u0107oj knji\u017eevnosti. \u017denski likovi u pripovetkama i romanima u patrijarhalnim zajednicama su neutralni, pod\u010dinjeni ili nastoje da se odupru stegama kolektiva. Sa druge strane nailazimo na fatalne \u017eene, obrazovane dame iz gra\u0111anskog dru\u0161tva<\/p>\n","protected":false},"featured_media":4938,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-4943","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.4 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Pod\u010dinjene i fatalne - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Pod\u010dinjene i fatalne - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Doktorantkinje knji\u017eevnosti Nina Stoki\u0107 i Emilija Popovi\u0107 istra\u017euju poziciju \u017eena u doma\u0107oj knji\u017eevnosti. \u017denski likovi u pripovetkama i romanima u patrijarhalnim zajednicama su neutralni, pod\u010dinjeni ili nastoje da se odupru stegama kolektiva. Sa druge strane nailazimo na fatalne \u017eene, obrazovane dame iz gra\u0111anskog dru\u0161tva\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-05-30T12:32:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1634\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1133\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/\",\"name\":\"Pod\u010dinjene i fatalne - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/05\\\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg\",\"datePublished\":\"2024-05-30T09:37:14+00:00\",\"dateModified\":\"2024-05-30T12:32:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/05\\\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/05\\\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg\",\"width\":1634,\"height\":1133,\"caption\":\"Emilija Popovi\u0107 i Nina Stoki\u0107\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/podcinjene-i-fatalne\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Pod\u010dinjene i fatalne\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Pod\u010dinjene i fatalne - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Pod\u010dinjene i fatalne - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Doktorantkinje knji\u017eevnosti Nina Stoki\u0107 i Emilija Popovi\u0107 istra\u017euju poziciju \u017eena u doma\u0107oj knji\u017eevnosti. \u017denski likovi u pripovetkama i romanima u patrijarhalnim zajednicama su neutralni, pod\u010dinjeni ili nastoje da se odupru stegama kolektiva. Sa druge strane nailazimo na fatalne \u017eene, obrazovane dame iz gra\u0111anskog dru\u0161tva","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2024-05-30T12:32:41+00:00","og_image":[{"width":1634,"height":1133,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/","name":"Pod\u010dinjene i fatalne - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg","datePublished":"2024-05-30T09:37:14+00:00","dateModified":"2024-05-30T12:32:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Emilija-Popovic-Privatna-arhiva.jpg","width":1634,"height":1133,"caption":"Emilija Popovi\u0107 i Nina Stoki\u0107"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/podcinjene-i-fatalne\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Pod\u010dinjene i fatalne"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/4943","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4943"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4943"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=4943"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}