![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Bacvice_Ivo-Cagalj-scaled.jpg\")
U sindikalnom izvje\u0161taju nadalje se navode podaci portala za nekretnine Idealista za svibanj 2024. po kojem cijena \u010detvornog metra stanarine u Malagi iznosi 14,2 eura, dok je nacionalni prosjek 13,2 eura, a andaluzijski 11,4 eura. Izvje\u0161taj sugerira da je Malaga, koju je lani posjetilo zamalo 14 milijuna turista, peti grad u \u0160panjolskoj i prvi u Andaluziji po skupo\u0107i stanarine. Ili, kao \u0161to poru\u010duju prosvjednici: tr\u017ei\u0161te najma izvor je osiroma\u0161enja, izvor dru\u0161tvene nejednakosti.<\/p>\n
– To nitko ne osporava. Taj prekomjerni turizam ima jako puno negativnih posljedica. A jedna od njih, koja nas najvi\u0161e smeta i koju je nate\u017ee rije\u0161iti, je upravo neravnote\u017ea na tr\u017ei\u0161tu nekretnina: prije svega porast cijena nekretnina, ali op\u0107enito porast tro\u0161kova \u017eivota. Pritisak na komunalnu i javnu infrastrukturu. Onda imate gentrifikacijske procese koji nisu uvijek negativni, ali kad govorimo o gentrifikaciji u turisti\u010dkom kontekstu onda je ona negativna i na neki na\u010din dovodi do promjene socio-demografske strukture stanovnika u starim gradskim jezgrama. Te stare gradske jezgre kod nas, poput Dubrovnika, Splita, Zadra i ostalih na\u0161ih popularnih turisti\u010dkih odredi\u0161ta, gube svoj identitet koji je stvaran stolje\u0107ima \u2013 ka\u017ee nam Damir Kre\u0161i\u0107<\/strong>, ravnatelj Instituta za turizam.<\/p>\n Kre\u0161i\u0107 dome\u0107e da se u jednoj mjeri to doga\u0111a, da nismo imuni na te procese, ali da nema razloga za o\u010dekivati scenarije poput prosvjeda lokalnog stanovni\u0161tva u dogledno vrijeme.<\/p>\n – Upravo zbog sezonalnosti koja nam omogu\u0107uje da se destinacija oporavi, ali i zbog toga \u0161to je hrvatsko gospodarstvo puno vi\u0161e ovisno o turizmu nego \u0161to je to primjerice \u0161panjolsko \u2013 poja\u0161njava Kre\u0161i\u0107.<\/p>\n Naznake hrvatskog “overturizma” razvidne su u rapidnom porastu broja ku\u0107a za odmor. Ministarstvo turizma i sporta u odgovoru na na\u0161 upit istaknulo je da je u 2023. godini, prema podacima iz sustava eVisitor, registrirano ukupno 2298 novih ku\u0107a za odmor na podru\u010dju “morskih \u017eupanija”: u odnosu na 2022. zabilje\u017een je njihov porast od 10,4 posto, u odnosu na 2021. za 20,8 posto, a u odnosu na 2020. \u010dak 34,3 posto. Na ovogodi\u0161njoj me\u0111unarodnoj konferenciji o industriji nekretnina u Hrvatskoj i regiji, direktorica tvrtke Hesa Grup Marina Franoli\u0107<\/strong> upozorila je da je u Hrvatskoj turizam danas ve\u0107inom nekretninski biznis koji nekontrolirano raste i zagu\u0161uje prostor. Nekretnine se ne koriste aktivno cijele godine, \u0161to nosi i porast cijena kvadrata te neravnote\u017eu u ponudi i potra\u017enji objekata za stanovanje.<\/p>\n “Cijene stambenih objekata pove\u0107ane su za 8,2 posto na moru, a u Zagrebu za 12,1 posto od travnja 2022. do o\u017eujka 2023. godine”, iznijela je Franoli\u0107 i ove brojke.<\/p>\n Vratimo se ponovno nakratko na \u0161panjolski slu\u010daj pa ga poku\u0161ajmo staviti u hrvatski kontekst: svatko tko ubudu\u0107e kani posjetiti Barcelonu morat \u0107e platiti regionalnu boravi\u0161nu pristojbu koja se napla\u0107uje po no\u0107enju i ovisno o vrsti smje\u0161taja koji se koristi. Licenca za platformu Airbnb za turisti\u010dki najam, prema najavama gradske vlasti, ne bi trebala biti dostupna od 2028., a sada zahtijeva dodatni izdatak od pribli\u017eno 2,25 eura za svako no\u0107enje.<\/p>\n Iva Mar\u010deti\u0107<\/strong>, autorica knjige “Stambene politike u slu\u017ebi dru\u0161tvenih i prostornih (ne)jednakosti” iz 2020. godine, pi\u0161e kako je, uslijed nedostatka priu\u0161tivog stambenog prostora u najmu, praksa pokazala da se kod nas stanovi u ponudi iznimno brzo iznajmljuju, a podstanari nerijetko nadme\u0107u s ostalim podstanarima za ulazak u najam. Ta praksa, poznata i drugdje u Europi, “u Zagrebu je postala izra\u017eena porastom turisti\u010dkog najma, odnosno proliferacijom servisa poput Airbnbja koji su s tr\u017ei\u0161ta dugoro\u010dnog najma skinuli veliki broj stanova i time smanjili ponudu i pove\u0107ali cijenu preostalih raspolo\u017eivih stanova”, pi\u0161e Mar\u010deti\u0107.<\/p>\n Autorica dalje navodi da je rast dobiti od Airbnbja u Zagrebu zadnjih nekoliko godina iznosio nevjerojatnih 30 posto, do\u010dim je obrnuto proporcionalna bila priu\u0161tivost stanovanja u najmu u Zagrebu, kao i gradovima na obali Hrvatske. I dok autorica knjige 2020. navodi da je prosje\u010dna cijena stambenog kvadrata u najmu koja se mo\u017ee prona\u0107i na najve\u0107im ogla\u0161iva\u010dkim platformama, kao \u0161to je Nju\u0161kalo.hr, za 2019. iznosila nevjerojatnih 9.47 eura, ona je po\u010detkom ove godine u prosjeku iznosila \u010dak 15 eura po kvadratu.<\/p>\n Na\u0161 sugovornik Damir Kre\u0161i\u0107 dr\u017ei da je veliki problem u Hrvatskoj \u010dinjenica da se u vi\u0161estambenim zgradama dozvolilo iznajmljivanje stanova u turisti\u010dke svrhe. Problem je, ka\u017ee, da u takvoj zgradi za bilo kakvu intervenciju koja mo\u017ee biti potpuno benigna, morate tra\u017eiti suglasnost 51 posto suvlasnika, dok s druge strane kada \u017eelite vlastiti stan kategorizirati i iznajmljivati u turisti\u010dke svrhe onda vam uop\u0107e ne treba ta suglasnost.<\/p>\n – Imamo situaciju da nam u one dijelove grada koji su prema planu kori\u0161tenja prostora, prema urbanisti\u010dkom planu namijenjeni za stanovanje, ulazi turizam \u2013 ka\u017ee Kre\u0161i\u0107.<\/p>\n Pitamo ga misli li da bi stoga trebalo ograni\u010diti broj stambenih novogradnji u turisti\u010dke svrhe.<\/p>\n – Apsolutno mislim da bi trebalo ograni\u010diti i da bi se trebala voditi politika vi\u0161e usmjerena na potrebe lokalnog stanovni\u0161tva i mislim da se u tom smjeru upravo i po\u010delo razmi\u0161ljati. Vrlo vjerojatno \u0107e u odre\u0111enom periodu biti puno te\u017ee staviti nove smje\u0161tajne jedinice koje su u vi\u0161estambenim zgradama na turisti\u010dko tr\u017ei\u0161te. S druge strane \u0107e se vjerojatno uvesti neki vidovi poreza na nekretnine. Dakle, ne\u0107e biti toliko jeftino imati vi\u0161e nekretnina koje su prazne ili neiskori\u0161tene, odnosno u kojima nitko ne stanuje, kao \u0161to sad imate tisu\u0107e i tisu\u0107e stanova, na primjer u Zagrebu ili u Makarskoj. Ti stanovi su kupljeni novcem vjerojatno iz turizma, neva\u017eno, dok se istovremeno lokalno stanovni\u0161tvo mu\u010di s rje\u0161avanjem stambenog pitanja \u2013 podvla\u010di Kre\u0161i\u0107.<\/p>\n Smatra da je interes javnosti trenutno na to jako usmjeren, kao i da je razina javne svijesti na visokoj razini pa se i o\u010dekuje rje\u0161avanje tih pitanja u brzom periodu. Tome bi trebao pridonijeti i skora\u0161nji prvi Nacionalni plan stambene politike, koji \u0107e pobli\u017ee definirati posebne ciljeve u podru\u010dju stanovanja. Iz Ministarstva turizma pak najavili su dono\u0161enje tri nova pravilnika, a temeljem novog Zakona o turizmu koji je na snazi od sije\u010dnja, destinacije koje imaju odre\u0111eni stupanj turisti\u010dke razvijenosti morat \u0107e napraviti procjenu turisti\u010dkog nosivog kapaciteta, procijeniti koliko turista mogu primiti u odnosu na raspolo\u017eive resurse, pla\u017eni prostor u odnosu na kapacitete za opskrbu vodom i elektri\u010dnom energijom i ostalo.<\/p>\n To konkretno zna\u010di, dome\u0107e Kre\u0161i\u0107, da bismo trebali razvijati turizam koji \u0107e biti ne\u0161kodljiv za svakodnevni \u017eivot lokalnog stanovni\u0161tva, odnosno koji ne\u0107e i\u0107i kontra njihovih interesa i ugro\u017eavati svakodnevnicu. Treba djelovati preventivno kako bi turizam bio usmjeren prema odr\u017eivom razvoju i ne\u0161kodljiv za svakodnevni \u017eivot lokalnog stanovni\u0161tva. Ne napravi li se ne\u0161to vrlo brzo po tom pitanju, tko mo\u017ee garantirati da se prosvjedi kakve sad gledamo na Mediteranu ne\u0107e preliti i kod nas?<\/p>\n pi\u0161e Dragan Grozdani\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Masovna upotreba nekretnina u turisti\u010dke svrhe doprinijela je razvoju stambene krize. U godinu dana cijene stambenih objekata pove\u0107ane su za 8,2 posto na moru, a u Zagrebu za 12,1 posto. Hrvatska je i prva u EU-u po porastu cijena najmova<\/p>\n","protected":false},"featured_media":5215,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-5220","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Mejasi_Ivo-Cagalj-scaled.jpg\")