\u2014 Institut odr\u017eive mode promatram kao neki hibrid, bavim se proizvodnjom odr\u017eivih odjevnih predmeta, ali i edukacijom i \u0161irenjem ideje odr\u017eive mode \u2013 obja\u0161njava nam Bio\u010dina i dodaje da to nije tipi\u010dni modni brend, a ni institut u pravom smislu te rije\u010di.<\/p>\n
\u2014 Tako sam ga nazvala upravo zbog iskustva koje je raznoliko i da se odmah zna da nisam klasi\u010dni proizvo\u0111a\u010d, ve\u0107 da imam i druge ciljeve i namjere.<\/p>\n
Nakon ne\u0161to vi\u0161e od pola godine rada, Ivana Bio\u010dina ka\u017ee da je odu\u0161evljena pozitivnim reakcijama.<\/p>\n
\u2014 Sve to ukazuje na ono \u0161to sam vidjela i i\u0161\u010ditala ranije, a to je da je industrija u velikim problemima i da dolazi do promjene generacije, promjene razmi\u0161ljanja \u2013 dodaje ona.<\/p>\n
Prije \u0161est godina, dok je jo\u0161 pisala knjigu \u2018Tiranija mode\u2019, odr\u017eiva moda bila je tema s margine. Sada je, u neku ruku, to postalo i trend.<\/p>\n
Bio\u010dina je zagreba\u010dku vrevu zamijenila puno manjim gradom, Koprivnicom, a jedan od materijala koje koristi za izradu odje\u0107e je takozvani stoljetni podravski lan. Ostatak predmeta izra\u0111uje od \u2018najkvalitetnijeg organskog pamuka koji se mo\u017ee na\u0107i u Europi\u2019, pri \u010demu joj je va\u017eno ne samo da je proizvo\u0111a\u010d certificiran, nego i da zna gdje je sirovina proizvedena, tkana i bojadisana. Tu je i upcycling<\/i> ili prenamjena odjevnih predmeta. Trenutno je zadovoljna s odabirom materijala, ali upozorava da uvijek treba stremiti prema jo\u0161 ve\u0107oj odr\u017eivosti. Iako svaki odjevni predmet ima svoju pri\u010du, njene kupce posebno je zaintrigirala odje\u0107a \u017earkocrvene boje.<\/p>\n
\u2014 Ne\u0161to je u njoj, \u017eene su lude za tom crvenom. Mislim da bih mogla samo s crvenom raditi i to bi bilo unaprijed rasprodano, ali, naravno, to nije cilj \u2013 ka\u017ee ona i poja\u0161njava da se ne radi o tkanini koju sama radi niti o prirodnom bojadisanju, ve\u0107 o ekolo\u0161kom bojilu.<\/span><\/p>\n Savr\u0161ene, jake boje tkanine na kakve smo navikli mogu se zasad dobiti samo kroz kemijske procese, dok prirodne boje nisu jednoli\u010dne, mijenjaju se \u2018kroz no\u0161enje, u doticaju sa svjetlo\u0161\u0107u, sa zrakom, kroz \u017eivot\u2019, obja\u0161njava nam dizajnerica.<\/p>\n Povratak prirodi va\u017ean je dio pri\u010de Instituta za odr\u017eivu modu, ali Ivana Bio\u010dina isti\u010de jo\u0161 jednu va\u017enu crtu \u2013 osna\u017eivanje \u017eena, jer u tekstilnoj i modnoj industriji \u017eene sudjeluju i kao proizvo\u0111a\u010dice i kao potro\u0161a\u010dice. Ona stoga \u017eeli vratiti \u2018snagu i ljepotu toj industriji koju se neopravdano promatra kao ne\u0161to povr\u0161no i tmurno\u2019, upravo zbog na\u010dina proizvodnje dominantnog konkurenta odr\u017eivoj modi \u2013 industrije brze mode. Iako veliki modni brendovi imaju sna\u017ean utjecaj, Bio\u010dina isti\u010de da \u2018ljudi zaboravljaju da imaju veliku mo\u0107 i da kupovanjem predmeta danas odre\u0111uju kako \u0107e ta industrija izgledati sutra.\u2019<\/span><\/p>\n Brzu modu karakterizira rapidno mijenjanje trendova i proizvodnja odje\u0107e koja opona\u0161a visoku modu vi\u0111enu na modnim pistama, uz znatno ni\u017ee cijene i lo\u0161iju kvalitetu. Tako su tekstilni giganti odustali od klasi\u010dnih kolekcija vezanih uz promjene godi\u0161njih doba jesen\/zima i prolje\u0107e\/ljeto, te se u du\u0107anima unutar ta dva perioda lansira jo\u0161 nekoliko kolekcija. Blje\u0161tave i \u0161arene krpice, me\u0111utim, pro\u0161ivene su te\u0161kim i debelo potpla\u0107enim radom tekstilnih radnica u zemljama tre\u0107eg svijeta. Sli\u010dne uvjete imaju i radnice na europskoj periferiji, primjerice u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji ili Ukrajini. Stoga ako na etiketi zamijetite oznaku Made in Europe<\/i>, ne trebate se previ\u0161e radovati \u010dinjenici da va\u0161u majicu nisu \u0161ivale eksploatirane radnice iz Banglade\u0161a.<\/span><\/p>\n Prema nekim procjenama, modna industrija \u010dini do deset posto globalnog one\u010di\u0161\u0107enja, stvaraju\u0107i 92 milijuna tona tekstilnog otpada i tro\u0161e\u0107i 1,5 bilijuna litara vode godi\u0161nje te doprinose\u0107i zaga\u0111enju oceana mikroplastikom s pribli\u017eno 190.000 tona.<\/p>\n Lea Vene, istra\u017eiva\u010dica pri Centru za istra\u017eivanje mode i odijevanja i predava\u010dica na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu, smatra da brzu modu ne mo\u017eemo gledati van kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje i da preko te industrije \u2018mo\u017eemo najbolje vidjeti koji je efekt kapitalizma u svakodnevici\u2019.<\/span><\/p>\n \u2014 Zaista nema osobe koja na neki na\u010din ne participira u tom procesu. Ono \u0161to brzu modu dodatno \u010dini problemati\u010dnom je upravo ideja dostupnosti, tj. svedostupnosti, na\u010din na koji ona cirkulira u svakodnevici, na\u010din na koji nas ona, takore\u0107i, zavodi. Tu dolazi do sprege kapitalisti\u010dkog mi\u0161ljenja i \u017eudnje. Ta \u017eudnja, koja je u osnovi modnog sistema, unutar tog sustava se dodatno podupire \u2013 ka\u017ee nam Vene.<\/p>\n Iako zamje\u0107uje trendove i odre\u0111ene korake prema odr\u017eivosti, napominje da se jo\u0161 nije dogodio ozbiljni pomak u pristupu modi, te da brendovi, uz koje se naj\u010de\u0161\u0107e i vezuje pojam brze mode, kao \u0161to su Zara, Mango, H&M, kroz odre\u0111ene strategije \u010dine neku vrstu greenwashinga<\/i>, odnosno uvjeravanja kupaca o vlastitoj ekolo\u0161koj odgovornosti. Primjerice, \u0161panjolski modni brend Zara 2019. uveo je Join life<\/i> etikete. Kako se navodi na njima, rije\u010d je o predmetima \u2018proizvedenima postupcima i sirovinama koji nam poma\u017eu u smanjenju na\u0161eg utjecaja na okoli\u0161\u2019. Cilj kompanije je da do sljede\u0107e godine 50 posto proizvoda bude u skladu s takvim standardima. Vene ka\u017ee da brendovi na takav na\u010din \u010desto peru vlastite ruke, \u2018a da mi momentalno imamo osje\u0107aj da se ne\u0161to radi po tom pitanju\u2019. Uo\u010dava i da mediji jo\u0161 uvijek uglavnom pogoduju velikim modnim brendovima te da se o onome \u0161to je u pozadini malo izvje\u0161tava. Savjet koji se nerijetko nudi obi\u010dnim ljudima u borbi protiv okrutne modne industrije je kupovina rabljene odje\u0107e ili second hand<\/i>. Me\u0111utim, Vene upozorava da ona ima svoje pozitivne i negativne strane.<\/p>\n \u2014 To je isto biznis. Roba koja bi zapravo trebala funkcionirati kao donacija u nekom trenu prelazi u robu koja ima odre\u0111enu vrijednost, po\u010dinje se s njom trgovati na kile \u2013 ka\u017ee, ali dodaje da je pozitivna odlika kupovine rabljene robe produ\u017eenje \u017eivotnog vijeka odjevnog predmeta.<\/p>\n Unazad desetak godina tr\u017ei\u0161te second handa<\/i> procvjetalo je i kod nas, no Lea Vene zamje\u0107uje da to nije nu\u017eno odraz trenda, ve\u0107 da treba uzeti u obzir i druge razloge, primjerice socio-ekonomske. A kad ve\u0107 govorimo o financijskoj mo\u0107i potro\u0161a\u010da, odr\u017eiva moda nije uvijek pristupa\u010dna svima.<\/p>\n \u2014 Sustav nije takav da si svatko mo\u017ee priu\u0161titi odr\u017eiv na\u010din \u017eivota. Na\u017ealost, odr\u017eiva moda i dalje nije financijski prihvatljiva za 90 posto stanovni\u0161tva \u2013 obja\u0161njava ona i zaklju\u010duje da brza moda nije toliko dugo prisutna u povijesti odijevanja, te da ne\u0107e ni tako skoro postati stvar pro\u0161losti.<\/p>\n \u2014 Me\u0111utim, mo\u017eemo se okrenuti mikropraksama. Mo\u017eda zvu\u010di malo nostalgi\u010dno, ali samo da se vratimo na princip odr\u017eavanja odjevnih predmeta, da s njima stvaramo neku vrstu veze koja nije samo \u2018Ah, ovo mi treba za ovaj outfit<\/i>\u2019, nego da postoji neka vrsta bliskosti, da oni imaju neko zna\u010denje i da se dr\u017eimo praksi krpanja, popravljanja, \u010duvanja odje\u0107e \u2013 savjetuje Vene.<\/p>\n Prije nego \u0161to su krenuli u proizvodnju ekolo\u0161kih tenisica, bra\u0107a Domagoj <\/span>i Hrvoje Boljar<\/span> iz Duge Rese su na vlastite o\u010di vidjeli \u0161to se doga\u0111a iza pozornice brze mode. Kao rezultat takvog osvje\u0161\u0107ivanja, prije dvije godine osnovali su brend miret<\/span>, s ciljem stvaranja eko tenisica izra\u0111enih od 97 posto prirodnih materijala. Glavni materijali za izradu miret<\/span> tenisica su konoplja i novozelandska vuna certificirana strogim ekolo\u0161kim certifikatima. Usto se u tenisicama nalaze kenaf, pluto, drvo, kukuruz, juta, eukaliptus i kau\u010duk. Domagoj Boljar nam ka\u017ee da je u cijelom procesu nabava materijala bila najzahtjevnija. Uz financijski teret, trebalo je prona\u0107i odgovaraju\u0107e dobavlja\u010de i pritom izbje\u0107i greenwashing<\/i>.<\/p>\n \u2014 Zbog nedostatka standarda je vrlo te\u0161ko otkriti tko govori istinu i kako uop\u0107e utvrditi \u0161to odr\u017eivost jest. Je li to visoka kvaliteta, jesu to prirodni materijali, je li to uglji\u010dna neutralnost, je li to regionalna potro\u0161nja i proizvodnja\u2026 \u2013 obja\u0161njava.<\/p>\n Miret<\/span> tenisice mogu se kupiti preko internetske trgovine, a prodaju se \u0161irom Europe. Boljar ka\u017ee da Hrvatska \u010dini jako velik udio u prodaji \u0161to je iznena\u0111uju\u0107e, dodaje, jer njihove tenisice nisu jeftine. Stavljaju\u0107i ekolo\u0161ki utjecaj na prvo mjesto, a nakon toga trajnost, jer \u2018da bi ne\u0161to bilo odr\u017eivo, mora biti barem jednako trajno kao ono \u0161to mijenjamo\u2019, ipak poku\u0161avaju ne zanemariti ni estetiku.<\/p>\n \u2014 Najve\u0107i izazov je dizajn jer nam materijali koje koristimo zadaju velika ograni\u010denja. U kona\u010dnici, ljudi kupuju odjevne predmete prvenstveno zbog udobnosti, trajnosti i estetike, a onda sekundarno zbog ekologije. Ono \u0161to smo htjeli pokazati je da odr\u017eivost mo\u017ee biti seksi i \u0161arena \u2013 nagla\u0161ava on.<\/p>\n Domagoj Boljar nam je objasnio da su od pokojnog oca naslijedili tvornicu obu\u0107e te su tako upoznali industriju, putovali po svijetu, posje\u0107ivali ko\u017eare i ostale proizvo\u0111a\u010de. Nau\u010dili su kako se obu\u0107a razvija i kako se stvara novi model, a pritom su sura\u0111ivali s globalnim, luksuznim brendovima.<\/p>\n \u2014 Bili smo duboko u industriji, ali vrlo rano je moj brat, koji je imao priliku posje\u0107ivati proizvo\u0111a\u010de materijala i vidjeti kako ta proizvodnja izgleda, uvidio da je rije\u010d o bran\u0161i u kojoj postoji stra\u0161an ekolo\u0161ki problem o kojem se uop\u0107e ne pri\u010da. Vidio je kako se ko\u017ea \u0161tavi te\u0161kim metalima koji imaju negativan utjecaj na ljude, prirodu, kako su gotovo svi materijali nastali od nafte \u2013 prisje\u0107a se Boljar.<\/span><\/p>\n S obzirom na to da se radilo o 2013., o odr\u017eivoj modi nije bilo puno govora, no bra\u0107a su sve intenzivnije razmi\u0161ljala o njoj. Godine 2018. dogodio im se veliki pad narud\u017ebi i broja klijenata, a Boljar ka\u017ee da je to u neku ruku bio skriveni blagoslov i dodatna motivacija za promjenu. U me\u0111uvremenu su ekologija i odr\u017eiva moda postale tema.<\/p>\n \u2014 Svijest o klimatskim promjenama i potrebi za redefiniranjem mode se naglo promijenila. Na\u0161 projekt je u startu, u momentu kad smo ga po\u010deli zami\u0161ljati, bio ispred svog vremena. Sad je jednostavno do\u0161ao taj trenutak u kojem je proradila i svijest ljudi \u2013 zaklju\u010duje Domagoj Boljar.<\/p>\n pi\u0161e Anja Vladisavljevi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S bu\u0111enjem svijesti o razornom utjecaju klimatskih promjena, oja\u010dao je kriti\u010dan stav prema industriji brze mode, koja uni\u0161tava okoli\u0161 i eksploatira radnice i radnike. Kao suprotnost, sve \u010de\u0161\u0107e se pojavljuju odr\u017eivi brendovi, koji odje\u0107u i obu\u00ad\u0107u proizvode u daleko boljim uvjetima i uz primjenu ekolo\u0161ki prihvatljivijih materijala<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3190,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-530","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Biocina-1.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Boljar-scaled.jpg\")