{"id":5385,"date":"2024-09-15T15:17:20","date_gmt":"2024-09-15T13:17:20","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/"},"modified":"2024-10-13T10:12:59","modified_gmt":"2024-10-13T08:12:59","slug":"dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/","title":{"rendered":"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke"},"content":{"rendered":"

Odrasla sam u Splitu 90-ih, u obitelji koja je i nakon raspada Jugoslavije zadr\u017eala svoja ljevi\u010darska uvjerenja, pi\u0161e Dunja Mati\u0107<\/strong> u jednom od poglavlja nedavno objavljene zbirke eseja “Previ\u0161e truda: Eseji o rodu, radu i rasporedima”. Zbirka je to u kojoj Mati\u0107, autorica koja iza sebe ima jo\u0161 jednu zbirku kratkih pri\u010da i dva romana, preispituje stavove koje nam usa\u0111uje dominantna kultura, ali i poziva na dijalog. Dunja Mati\u0107 \u017eivi u Rijeci gdje je diplomirala na Odsjeku za kulturalne studije na kojemu danas radi kao asistentica na trima kolegijima, a trenutno poha\u0111a Interdisciplinarni doktorski program humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti u Ljubljani.<\/p>\n

Kada ste tek po\u010deli predavati, govorili su vam da se previ\u0161e trudite. U novoj zbirci navodite da trud dobiva status nepotrebnog, pretjeranog i smije\u0161nog \u2013 “trud kao blesava predstava”. Trudite li se jo\u0161 uvijek “previ\u0161e” i za\u0161to trudu nerijetko pridajemo negativne konotacije?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee zvu\u010dati i pohvalno kada ka\u017eemo da se netko “previ\u0161e trudi” oko svog posla, ali sve ono \u010dega ima previ\u0161e ukazuje na probleme, rane i upale. Ponekad mi je te\u0161ko razlu\u010diti dobru radnu etiku i profesionalnu odgovornost od radoholi\u010darstva, nesigurnosti i nedostatka samopouzdanja. Moj rad je dugo bio, sigurno jo\u0161 uvijek je, svojevrsna \u0161taka, ako ne i eskapizam. Sigurno postoje uzbudljiviji eskapizmi od toga, ali ovaj je moj i borim se s njim, trudim se ne truditi previ\u0161e, jer to zna\u010di (samo)izrabljivanje, naru\u0161avanje psihi\u010dkog i fizi\u010dkog zdravlja i mo\u017ee imati kontraefekt. Jo\u0161 uvijek u\u010dim kako posti\u0107i zdrav balans.<\/p>\n

I ne bih rekla da se trudu pripisuju strogo negativne konotacije, iako je istina da se na ovim prostorima on \u010desto promatra s podsmjehom. Vidi budale koja jo\u0161 nije shvatila da se ni\u0161ta ne isplati. Tom sam fenomenu posvetila zna\u010dajan dio ove zbirke. Bavila sam se njime zato \u0161to me brine, rastu\u017euje, \u010ditam ga kao znak predaje. Vidim da \u017eivimo u svijetu koji doslovce gori, ekolo\u0161ki, ekonomski, politi\u010dki, du\u0161evno. Ali tim vi\u0161e osje\u0107am potrebu za djelovanjem, samo treba znati odabrati svoje bitke, procijeniti gdje i kako \u010dovjek mo\u017ee biti koristan. S tim u vezi je i trud. Nije pitanje samo koliko se trudimo, ve\u0107 kako se trudimo, kako raspola\u017eemo svojim znanjem, vremenom i energijom.<\/p>\n

Vje\u010dita je predrasuda da su filozofski fakulteti rasadnici nepotrebnog teoretiziranja neiskoristivog u praksi. Nakon \u0161to ste taj fakultet zavr\u0161ili, a prije no \u0161to ste na njemu po\u010deli predavati, radili ste i kao dadilja i ku\u0107na pomo\u0107nica o \u010demu pi\u0161ete kao periodu u kojemu se ne\u0161to u vama slomilo u odnosu ka kulturalnim studijima i akademiji. \u0160to se dogodilo i zbog \u010dega ste se ipak vratili akademiji?<\/strong><\/p>\n

Dogodilo se ono \u0161to se dogodi svim romanti\u010dnim odnosima: pro\u0161ao je medeni mjesec. \u017divot me izbacio iz studentske \u010dahurice, potaknuo da sagledam taj studiji iz druge perspektive i to je bilo va\u017eno za moj osobni i profesionalni razvoj. S tog drugog mjesta mogla sam vidjeti probleme i propuste, kao \u0161to su nepristupa\u010dnost akademskog jezika, mo\u017eda neosvije\u0161teni elitizam, nedostatak svjetonazorske fleksibilnosti, zastarjelost literature. Ljubav zbog tih problema nije pukla. Vratila sam se jer mi se pru\u017eila prilika, jer sam to jako \u017eeljela, jer vjerujem da su znanja koja se tamo nude vrijedna, i jo\u0161 uvijek sam sretna i zahvalna \u0161to na takvom mjestu mogu raditi. Nedostaje nam aktualnija i raznovrsnija literatura, vi\u0161e istra\u017eivanja, vi\u0161e prakse.<\/p>\n

Imamo li danas i\u0161ta od teorije bez prakse? Ipak su kulturalni studiji definirani svojim politi\u010dkim djelovanjem, zbog \u010dega pi\u0161ete da studentice i studenti trebaju, osim teoretiziranja, oti\u0107i u svijet, mo\u017eda \u010distiti ulice ili slagati stolice, ili barem razgovarati s ljudima koji to \u010dine\u2026<\/strong><\/p>\n

Teorija i praksa nisu me\u0111usobno isklju\u010dive kategorije. Upoznavanje s teorijskim radovima, napor koji je potreban da se ovlada zahtjevnim misaonim konstrukcijama, jezi\u010dnim formulacijama, idejama, sve to hrani i gradi um i, dugoro\u010dno gledamo, mo\u017ee imati prakti\u010dne posljedice. Na primjer, studenti i studentice kulturalnih studija, dobro potkovani teorijom, mogu osmi\u0161ljavati kvalitetne kulturno-umjetni\u010dke programe, raditi na razvoju boljih kulturnih politika. Vrijeme provedeno nad knjigom sve je samo ne ba\u010deno, \u010dak i ako posljedice tog rada ne vidimo odmah. A danas \u017eivimo u vremenu u kojem sve mora biti vidljivo odmah. Teorija je i u tom pogledu va\u017ena, jer nas u\u010di strpljenju i posve\u0107enosti. Me\u0111utim, ako zapnemo u tom “bablu”, ako smo izolirani od druga\u010dijih oblika \u017eivota i rada, ako izgubimo kontakt s konkretnim, prakti\u010dnim i svakodnevnim, ne\u0107emo znati kako to znanje podijeliti s drugima, primijeniti ga u praksi, zaboravit \u0107emo govoriti “obi\u010dnim” jezikom i malo tko \u0107e, osim nas samih, razumjeti “\u010demu slu\u017eimo”. Mi im, na\u017ealost, ne\u0107emo znati objasniti.<\/p>\n

S teorijom treba biti oprezna i u jednom drugom pogledu. Naime, mnogi su kanonski tekstovi koji se obra\u0111uju na kulturalnim studijima nastali u specifi\u010dnom vremenu i prostoru, u odre\u0111enim dru\u0161tvenim okolnostima koje su druga\u010dije od na\u0161ih. Na primjer, za tu je struku va\u017eno znati kako su pripadnici Frankfurtske \u0161kole prou\u010davali i pisali o popularnoj kulturi svog vremena, ali te\u0161ko \u0107emo tu analizu mo\u0107i potpuno preslikati na dana\u0161nje vrijeme i dana\u0161nju popularnu kulturu. Ili na tehnologiju, ili na rad ili na bilo koji drugi fenomen. Pre\u010desto stvarnost koju promatramo poku\u0161avamo ugurati u ve\u0107 postoje\u0107e teorijske okvire, umjesto da prou\u010davamo ono \u0161to se u toj stvarnosti zbiva kako bismo na temelju toga o njoj razvijali teorije. Zbog toga, nije problem u teoriji kao takvoj, nego u tome kako je koristimo i razvijamo, osvje\u017eavamo li je dovoljno, izlazimo li na teren, istra\u017eujemo li ono \u0161to se doga\u0111a ovdje i sada. I kako to komuniciramo.<\/p>\n

\"\"
Dunja Mati\u0107 (Foto: Tanja Kanazir)<\/figcaption><\/figure>\n

U epizodama iz djetinjstva dje\u010dake opisujete kao “opu\u0161tene”, isto kao i mu\u0161ke antijunake iz romana. Klimava vam je njihova marginalnost jer se pitate kakvo je to odstupanje od knji\u017eevne konvencije ako uvijek izgleda isto, kao pijani, razo\u010darani i pasivni mu\u0161karac…<\/strong><\/p>\n

“Dje\u010daci su opu\u0161teni” nije zaklju\u010dna teza nego po\u010detna predrasuda, osobni dojam koji sam poku\u0161ala istra\u017eiti. Istra\u017euju\u0107i tu predrasudu, ispod povr\u0161inskog sloja “opu\u0161tenosti” otkrivamo dru\u0161tvene i osobne pritiske, razo\u010daranja, otpor prema djelovanju. U tom prou\u010davanju pomogla mi je i knji\u017eevnost ovih prostora i njezini “luzeri” koji su \u010desto glavni likovi. To je zanimljiv paradoks: marginalac koji postaje mainstream<\/em>. Pritom, moj prigovor nije upu\u0107en antijuna\u0161tvu kao takvom. I moj prigovor nije prigovor koliko pitanje: mo\u017eemo li se s tim likom luzera malo poigrati? Mo\u017eemo li istra\u017eiti njegove dimenzije, razbucati postoje\u0107e predod\u017ebe? Misery porna<\/em> imamo dovoljno. Ne \u010deznem za superjunacima, samo za slo\u017eenijim i raznovrsnijim portretima ljudskog stanja.<\/p>\n

Isti\u010dete da knji\u017eevnost poznaje i pasivne \u017eene, no da njih ne\u0107emo zate\u0107i kako razvijaju filozofske teorije da obrane svoju pasivnost. Za\u0161to je tako?<\/strong><\/p>\n

Te\u0161ko mi je dati odgovor na ovo pitanje, ali ako bih morala odabrati neko obja\u0161njenje onda bi se ono ticalo razli\u010ditih \u017eivotnih uvjeta iz kojih proizlaze i razli\u010dite perspektive, kao i razli\u010dite umjetni\u010dke preokupacije, teme, motivi, likovi. Zami\u0161ljaju\u0107i prosje\u010dan \u017eenski \u017eivot, ne vidim puno prostora za kafansko filozofiranje, utapanje u vlastitim bezna\u0111ima. Jer ima\u0161 stare roditelje o kojima netko treba brinuti i vjerojatno \u0107e\u0161 to biti ti; jer ima\u0161 bebu koja te budi i ne zna\u0161 uvijek za\u0161to pla\u010de; jer dok ta beba pla\u010de ti se vra\u0107a\u0161 na posao; jer partner ne zna da i on mo\u017ee staviti su\u0111e u ma\u0161inu i oprati pod (pro\u010ditajte koje god istra\u017eivanje o raspodjeli ku\u0107anskih poslova); jer \u0107e netko drugi ne\u0161to napraviti sporo i pogre\u0161no, a ti \u0107e\u0161 br\u017ee i bolje; jer, da skratim, nema\u0161 vremena za vlastiti weltschmerz<\/em>. Mo\u017eda takav weltschmerz<\/em> nije u tvom “naslje\u0111u”. I kad smo kod naslje\u0111a, koliko takvih portreta \u017eenske patnje poznajete? Ima ih, trenutno mi pada na pamet o\u010dit primjer, “Moja godina odmora i opu\u0161tanja” Ottesse Moshfegh<\/strong>, ali takvih primjera je malo.<\/p>\n

S druge strane, zapadna je kultura od neutje\u0161no nesretnog, nerijetko pijanog ili drogiranog, iznimno inteligentnog, ali duboko izgubljenog, rastrojenog i razo\u010daranog mu\u0161karca umjetnika (pisca, pjesnika, slikara, glazbenika\u2026) napravila romanti\u010dnu figuru patnika, neku vrstu posrnulog seksi Isusa s kojim suosje\u0107amo, kojeg \u017eelimo, ali nikada ne uspijevamo spasiti. O tome za\u0161to bi trebalo raskrstiti s figurom izmu\u010denog umjetnika pisala sam u eseju “Sre\u0107a koja posramljuje”.<\/p>\n

\u017denske likove naveliko promovirane u knji\u017eevnosti i popularnoj kulturi, poput serije “The Queen’s Gambit” i filma “Blonde” karakterizira autodestruktivnost koja se feti\u0161izira. Feti\u0161izira li se na isti na\u010din i uspjeh kao rezultat patnje i iscrpnog truda?<\/strong><\/p>\n

Apsolutno. Samo \u0161to je feti\u0161izacija uspjeha \u010de\u0161\u0107e rezervirana za filmove i serije, pogotovo ameri\u010dke, oni su se izvje\u017ebali u tom pri\u010danju pri\u010da o naporu koji (se) nagra\u0111uje. Na na\u0161im podru\u010djima uspjeh se rijetko romansira, a nije bome ni filmi\u010dan. I tako se vra\u0107amo na po\u010detak ovog intervjua i jednu od va\u017enijih tema zbirke: prevlast pesimizma.<\/p>\n

Osim rodu i radu, posebnu pa\u017enju u ovoj zbirci pridajete i rasporedima, navodite kako u njih trpamo nove zadatke i govorimo: “Evo, samo jo\u0161 ovo.” \u010cini li vam se pak da svjesnost o burnoutu <\/em>polako mijenja tu sustavno usa\u0111enu obzirnost ka drugima zbog koje gubimo obzir ka sebi?<\/strong><\/p>\n

Da. Mora tako biti. To je funkcija razgovora o problemu, da se on u\u010dini vidljivim, prepozna i prihvati, a potom postepeno i raspetlja. Samo \u0161to to raspetljavanje dugo traje i pritom isprobavamo cijeli niz lo\u0161ih rje\u0161enja. Na primjer prebrzo odustajanje: od obaveza, odgovornosti, poslova, karijera, ambicija, snova.<\/p>\n

Kada govorimo o rasporedima, va\u0161 je dobrim dijelom ispunjen pisanjem doktorskog rada na temu uklju\u010divosti, odnosno inkluzivnosti kulture?<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 se puno istra\u017eivalo i pisalo o lo\u0161im radnim uvjetima u kulturi i umjetnosti, pogotovo u organizacijama civilnog dru\u0161tva. Taj je rad obilje\u017een projektnim, potpla\u0107enim i nestabilnim poslovima koji rezultiraju ekonomskom nestabilno\u0161\u0107u i burnoutovima<\/em>. Za\u0161to se onda na takve poslove odlu\u010dujemo? Iz ljubavi, vjere da je to \u0161to radimo va\u017eno, zato \u0161to \u017eelimo poticati dru\u0161tvene promjene, \u0161iriti pozitivne vrijednosti, raditi za zajednicu. Me\u0111utim, istra\u017eivanja tako\u0111er pokazuju da \u0161ira zajednica taj rad ne prepoznaje, da se na kulturnim i umjetni\u010dkim programima pojavljuju “uvijek isti ljudi”. Pa kako te pozitivne promjene mo\u017eemo \u0161iriti ako one cirkuliraju uvijek u istim krugovima? S druge strane, rije\u010d inkluzivnost postala je buzzword<\/em>, neizostavna stavka natje\u010daja na koje prijavljujemo svoje programe. Pa \u010dak i sada kada je inkluzivnost postala imperativ, nije ju lako posti\u0107i. Zato \u0161to se radi o promjenama koje se posti\u017eu postepeno. Zato \u0161to je rad u kulturi, iako debelo potpla\u0107en, i dalje obilje\u017een ekskluzivno\u0161\u0107u, uvjetovan ekonomskim, socijalnim i kulturnim kapitalom i nedostupan, kako odre\u0111enom dijelu publike, tako i odre\u0111enom dijelu potencijalnih radnica i radnika koji takvim interesima nisu imali pristup ili si ne mogu priu\u0161titi da prvih nekoliko godina prakse odra\u0111uju volonterski, dakle besplatno. Za to \u0161to i kada se \u017eelimo otvoriti, uklju\u010diti, promijeniti, za to nam i dalje nedostaju adekvatni uvjeti: vje\u0161tine, znanja, sredstva i vrijeme.<\/p>\n

\"\"
Dunja Mati\u0107 (Foto: Tanja Kanazir)<\/figcaption><\/figure>\n

Inkluzija, otvaranje prostora umjetnosti i kulture, nedvojbena je dru\u0161tvena vrijednost. Kultura i umjetnost oplemenjuju, odgajaju nas i obrazuju, \u0161ire vidike, mijenjaju perspektive, \u010dine nevidljivo vidljivim, postavljaju va\u017ena, a \u010desto previ\u0111ena pitanja, pru\u017eaju dobar osje\u0107aj i kao takve trebaju biti dostupne apsolutno svima. Poku\u0161aj da se to podru\u010dje djelovanja pro\u0161iri izrazito je pozitivan fenomen, ali i fenomen koji zahtjeva korjenite sistemske promjene. Nadam se da \u0107e istra\u017eivanje koje sam provela i doktorat koji tek trebam napisati biti koristan dokument, jo\u0161 jedan kota\u010di\u0107 u tom mehanizmu. Zbog toga ovom prilikom \u017eelim zahvaliti svim radnicima i radnicama koji su sa mnom razgovarali, podijelili svoja iskustva i znanja, misli, osje\u0107aje i vrijeme, a posebno sjajnom timu okupljenom oko inicijative Kultura svima, koji s nevjerojatnim entuzijazmom radi na ovim va\u017enim dru\u0161tvenim promjenama.<\/p>\n

Eto. Pa me i drugi put pitajte da vam ka\u017eem ne\u0161to o doktoratu\u2026<\/p>\n

Onaj stari sram zvan “\u0161to \u0107e selo re\u0107i” suprotstavljate egzibicionizmu, ogolijevanju u kojem pronalazite smisao jer nam mo\u017ee objasniti odakle polazimo i za\u0161to ne\u0161to do\u017eivljavamo ili osje\u0107amo. Zbog \u010dega se ne ogolijevate “refleksno”, na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ve\u0107 “refleksivno”, odnosno u djelima poput ove zbirke?<\/strong><\/p>\n

Prvo, zato \u0161to sam spora, a komunikacija na dru\u0161tvenim mre\u017eama je brza. Prva misao, reakcija, formulacija, nikada nije ona s kojom sam zadovoljna, volim da se stvari slegnu. Dok ja smislim \u0161to \u017eelim re\u0107i, pro\u0161’ o voz. Drugo, ne osje\u0107am se sigurno tamo. Dru\u0161tvene mre\u017ee donijele su neke na\u010delno OK promjene: mogu nam brzo prenijeti informacije (premda je pitanje koje i kakve), povezati nas, potaknuti \u017eive rasprave o temama koje bi mo\u017eda pro\u0161le ispod radara, mogu djelovati demokrati\u010dno i uklju\u010diti glasove onih koji nemaju drugi pristup javnom prostoru. Me\u0111utim, kao \u0161to znamo, imaju i puno lo\u0161ih obilje\u017eja. Na primjer, sigurni od izravnog susreta s drugima zaboravljamo biti obzirni, dopu\u0161tamo da u raspravama iz nas izbije ono najgore i ne vidimo posljedice svojih rije\u010di.<\/p>\n

U jednom od eseja doti\u010dete se Andreja Nikolaidisa i njegovog povezivanja inteligencije s pesimizmom. Iako je ta poveznica nedokazana, u folkloru je neoboriva \u2013 kako objasniti da biti optimisti\u010dan i nadati se nije manje inteligentno? I, naposljetku, \u0161to vama daje nadu?<\/strong><\/p>\n

Ne znam mo\u017ee li se to objasniti. Ta mi rasprava zvu\u010di kao razbacivanje statisti\u010dkim podacima o opadanju gladi, bolesti, ratova i nasilja na makro skali. Ali \u0161to zna\u010di ta makro skala \u010dovjeku koji pati u svom mikro svemiru? Ba\u0161 ni\u0161ta. Svijet \u0107e dati razloge za nadu i vjerojatno jo\u0161 vi\u0161e razloga za bezna\u0111e i taj raspored razloga nije ni ravnomjeran ni pravedan. Nada je kao i vjera: na\u0111e\u0161 je jer ti treba. Na osobnoj razini, nalazim je u povlasticama koje u\u017eivam i koje nastojim iskoristiti za ne\u0161to dobro. Nalazim je u izvorima u\u017eitka, kreativnosti i znanja, oni su mi sre\u0107om dostupni. Nalazim je u ljubavi.<\/p>\n

Na dru\u0161tvenoj razini, nadu mi daju napori ulo\u017eeni u izgradnju otvorenijeg, obzirnijeg i solidarnijeg dru\u0161tva. Nedavno sam u jednom \u010dlanku pro\u010ditala da 21. stolje\u0107e nije ni\u0161ta bolje ni empati\u010dnije prema ljudima i s tim se ne mogu slo\u017eiti. Idejama treba vremena da se razviju i za\u017eive, taj razvoj nije pravocrtan, patit \u0107e od propusta, nuditi nova rje\u0161enja koja \u0107e stvoriti i nove probleme. Ta ambivalentnost zbunjuje, nerijetko i frustrira. Vi\u0161e nego ikada inzistiramo na obzirnosti i nje\u017enosti, a jedan pogled na na\u0161u komunikaciju (pogotovo na dru\u0161tvenim mre\u017eama) otkriva nam strvinare, male krvo\u017eedne zvijeri koje su odvratne jedne prema drugima. Odjednom su nam puna usta empatije, a vidimo da svijet nije preko no\u0107i postao empati\u010dnije mjesto. Naravno da nije. Ali ja gledam u ta puna usta, slu\u0161am te razgovore i znam da je taj glasan razgovor po\u010detak djelovanja. Nadu pronalazim u svakoj prilici da u takvim promjenama sudjelujem.<\/p>\n

razgovor vodila Katarina Bo\u0161njak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017divimo u svijetu koji doslovce gori, ekolo\u0161ki, ekonomski, politi\u010dki, du\u0161evno. Ali tim vi\u0161e osje\u0107am potrebu za djelovanjem, samo treba znati procijeniti gdje i kako \u010dovjek mo\u017ee biti koristan. S tim u vezi je i trud. Nije pitanje samo koliko se trudimo, ve\u0107 kako se trudimo<\/p>\n","protected":false},"featured_media":5380,"template":"","tags":[173],"atribut":[],"class_list":["post-5385","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nDunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u017divimo u svijetu koji doslovce gori, ekolo\u0161ki, ekonomski, politi\u010dki, du\u0161evno. Ali tim vi\u0161e osje\u0107am potrebu za djelovanjem, samo treba znati procijeniti gdje i kako \u010dovjek mo\u017ee biti koristan. S tim u vezi je i trud. Nije pitanje samo koliko se trudimo, ve\u0107 kako se trudimo\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-10-13T08:12:59+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1707\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/\",\"name\":\"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/09\\\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2024-09-15T13:17:20+00:00\",\"dateModified\":\"2024-10-13T08:12:59+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/09\\\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/09\\\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1707,\"caption\":\"Dunja Mati\u0107 (Foto: Tanja Kanazir)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"\u017divimo u svijetu koji doslovce gori, ekolo\u0161ki, ekonomski, politi\u010dki, du\u0161evno. Ali tim vi\u0161e osje\u0107am potrebu za djelovanjem, samo treba znati procijeniti gdje i kako \u010dovjek mo\u017ee biti koristan. S tim u vezi je i trud. Nije pitanje samo koliko se trudimo, ve\u0107 kako se trudimo","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2024-10-13T08:12:59+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1707,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/","name":"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg","datePublished":"2024-09-15T13:17:20+00:00","dateModified":"2024-10-13T08:12:59+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Matic1_Tanja-Kanazir-scaled.jpg","width":2560,"height":1707,"caption":"Dunja Mati\u0107 (Foto: Tanja Kanazir)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dunja-matic-treba-znati-odabrati-svoje-bitke\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Dunja Mati\u0107: Treba znati odabrati svoje bitke"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/5385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5385"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=5385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}