– Toliko je vedrine i spontanosti u tim dru\u017eenjima i povezivanju, kao i aktuelnih tema koje se razmatraju. Umre\u017eavanje bi trebalo biti kontinuirano i stalno afirmirano. Najbolja reklama ovakvih projekata koje provodi na primer SDF su same \u017eene, polaznice, koje \u0107e pozitivna iskustva prenijeti prije svega \u017eenama u svojim sredinama, ali i \u0161ire. Svakoj \u017eeni, bez obzira na godine, stepen obrazovanja ili bilo kakve druge individualne karakteristike, preporu\u010dila bih da se uklju\u010di u ovakve i sli\u010dne projekte i edukacije. Su\u0161tinski svaka \u017eena svoj polo\u017eaj u bilo kojoj, a naro\u010dito u manjinskoj zajednici, mo\u017ee unaprediti kroz svoje obrazovanje \u2013 govori Radmila Kuga.<\/p>\n
Radmila se prije 23 godine vratila iz Beograda u rodni Donji Lapac, a sada neumorno radi na pove\u0107anju kapaciteta i znanja, kako svojih, tako i ljudi u njenoj blizini. Tako se i “Kata” uklopila u njene interesne sfere. Smatra kako je biti jaka i ravnopravna \u017eena, pripadnica manjinske zajednice i stanovnica ruralnog kraja, “jednako te\u0161ko kao izmisliti struju”.<\/p>\n – \u017dene moraju raditi na svom samopouzdanju i svemu onom \u0161to mu koristi i doprinosi. Kad me neko diskrimini\u0161e po bilo kom osnovu, trudim se biti jo\u0161 bolja i jo\u0161 ja\u010da. Ne dozvolim da me to sputava ili frustrira previ\u0161e, instinktivno odgovaram na to ve\u0107im anga\u017emanom. Jasno mi je da je svako tko se prema drugom lo\u0161e pona\u0161a, zapravo kukavica. Zato je va\u017eno biti Kata, biti istrajna, te\u017eiti umre\u017eavanju sa ostalim \u017eenama, prihvatati razli\u010ditosti, ali i biti podr\u0161ka i motivacija onima kojima je u ovom trenutku najpotrebnija \u2013\u00a0 govori Radmila te dodaje da je za svakog \u010dlana zajednice va\u017eno da bude aktivan u mjeri u kojoj mo\u017ee biti, za \u017eene naro\u010dito.<\/p>\n Te\u017eina tereta organiziranog nasilja 1990-ih je naj\u010de\u0161\u0107e pre\u0161u\u0107ena, a \u010desto i negirana, osobito kada se radi o iskustvu rata iz manjinske perspektive. \u010ciji god da je taj teret, trebalo bi ga dijeliti na \u0161to ve\u0107i broj ljudi tako da ga bude sve manje po glavi stanovnice\/ka. Dijeljenje tog tereta dakako ne ide bez otvaranja sigurnog prostora unutar kojeg je mogu\u0107 razgovor o vlastitom iskustvu. Priliku da upozna polaznice “Kate” imala je i Aneta Vladimirov<\/strong> iz Odjela za kulturu Srpskog narodnog vije\u0107a, mirovna aktivistkinja i pjesnikinja koja je na jednom od modula zajedno sa Jasminom Mujki\u0107<\/strong> odr\u017eala radionicu na temu “Antiratno nasle\u0111e”.<\/p>\n – Iako se radi o bolnim mjestima, u koja naj\u010de\u0161\u0107e malo tko \u017eeli dirati, na “Kati” je taj re\u017eim sigurnosti i povjerenja dosegnut. I doista je za ve\u0107inu polaznica bilo va\u017eno da jedne drugima izgovaraju imena \u017eena koje su, kako u ratu tako i u miru, utabale put kojim one danas kora\u010daju. Kolegica Jasmina Mujki\u0107 i ja smo osje\u0107ale privilegiju tog dijeljenja i bile veoma zahvalne na mogu\u0107nosti da budemo dijelom tog sna\u017enog \u017eenskog kru\u017eoka \u2013 govori Aneta Vladimirov.<\/p>\n U 2023. godini SDF je zavr\u0161io sa organizacijom svoje prve “Kate”. U okviru \u0161est edukativnih modula, 30-ak \u017eena dobilo je uvid u va\u017ena dru\u0161tvena, politi\u010dka i feministi\u010dka pitanja. Ove godine odazvalo se 35 \u017eena, od kojih je 25 izabrano za polaznice druge generacije. Interesantno je da se polaznice prve i druge generacije imaju priliku \u010desto dru\u017eiti na zajedni\u010dkim modulima i predavanjima, jer je va\u017eno osna\u017eivati \u017eene iz manjinske zajednice.<\/p>\n – U savremenom dru\u0161tvu uloga \u017eene, posebno one obrazovane i jake, postaje sve zna\u010dajnija, ne samo u urbanim sredinama, ve\u0107 i u ruralnim zajednicama gdje njihov doprinos mo\u017ee biti presudan za napredak zajednice. Ipak, postoje brojni izazovi s kojima se susre\u0107u ovakve \u017eene, posebno kada se njihova snaga i odlu\u010dnost do\u017eivljavaju kao prijetnja. Ovakvi stavovi naj\u010de\u0161\u0107e dolaze od strane onih koji se osje\u0107aju ugro\u017eeno, bilo iz li\u010dne nesigurnosti ili straha od promjena koje sna\u017ena \u017eenska figura mo\u017ee donijeti. U stvarnosti, upravo su jaki mu\u0161karci ti koji cijene i \u017eele uz sebe jaku \u017eenu, jer samo zajedno mogu prevazi\u0107i sve prepreke i uspje\u0161no graditi zajedni\u010dku budu\u0107nost \u2013 govori Radmila Kuga.<\/p>\n Svaka od nas ili ve\u0107ina nas nosi u sebi i socijalizacijske patrijarhalne modele upravljanja \u017eenskim tijelom i \u017eivotom, ali jednako tako i neumoljivu potrebu da propituje te modele i u solidarnoj zajednici “Kata” potra\u017ei mjeru ravnote\u017ee za sebe i svoj \u017eivot.<\/p>\n – Stravi\u010dne je prelome na svojoj ko\u017ei i ko\u017ei svoje djece Kata Pejnovi\u0107 iznova sastavljala razumijevaju\u0107i, najprije instinktivno, a potom i jasno politi\u010dki, da je solidarnost jedna od najva\u017enijih sastavnica otpora. Ku\u0161nje na kojima je ona kalila svoje srce su dakako povijesno specifi\u010dne i imaju svoje zakonitosti, ali u na\u010delu malo kojoj \u017eeni nije dostupna takva vrsta znanja o izdr\u017eljivosti. Na\u017ealost, \u010desto zaboravljamo da nema dugotrajnog otpora bez vlastite otpornosti, kao i to da su sre\u0107a, radost i odmor tako\u0111er dio paketa otpora spram otu\u0111enog sustava tr\u017ei\u0161nih mehanizama i starih kapitalisti\u010dkih struktura koje, izme\u0111u ostalog, \u017eene podmla\u0111uju bilo praksama \u017ertvovanja bilo pod\u010dinjavanjem teroru strogo definirane \u017eenske ljepote \u2013 govori Aneta Vladimirov te dodaje da na “Kati” \u017eene imaju priliku “u\u010diti jedne od drugih i same od sebe i na svim ovim poljima podsjetiti se \u0161to sve moraju u\u010diniti za sebe na tom dugom putu \u010dinjenja drugima”.<\/p>\n Komunikacija i javni nastup, predstavljanje srpskih organizacije u RH, manjinski aktivizam u lokalnoj zajednici, pisanje projekata, upotpunit \u0107e naredne module, a \u017eene sa podru\u010dja Jagodnjaka, Bjelovara, Erduta, Vukovara, Zagreba, Rijeke, Benkovca, Karina, Grabovca, Obrovca, Knina, Slatine, Novog Sada, Koprivnice, Donjeg Lapca, Topuskog i Pla\u0161kog biraju da znaju za\u0161to je va\u017eno biti Kata.<\/p>\n pi\u0161e Jelena Miri\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160kola za dru\u0161tveno-politi\u010dki razvoj \u017eena “Kata” dobila je ime po predsjednici AF\u017d-a Kati Pejnovi\u0107. “Va\u017eno je biti Kata, biti istrajna, te\u017eiti umre\u017eavanju sa ostalim \u017eenama i biti podr\u0161ka drugima”, ka\u017ee Radmila Kuga, jedna od aktualnih polaznica SDF-ove \u0161kole <\/p>\n","protected":false},"featured_media":5388,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-5393","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Radmila-Kuga.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Kata.jpg\")