Branko Dragi\u010devi\u0107 ro\u0111en je 1980. u Splitu. Muzi\u010dar je i (su)osniva\u010d bendova Kundyak Mezhie, Summy i Bummy, Fog Frog Dog, Valentino Bo\u0161kovi\u0107 i Gdinjko. Vi\u0161i je znanstveni suradnik laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.<\/p>\n
Krenimo otpo\u010detka \u2013 kada ste se po\u010deli baviti muzikom, kako su izgledali prvi koraci?<\/strong><\/p>\n Muzikom sam se krenuo baviti relativno kasno, sa sedamnaest godina, kada sam nagovorio roditelje da mi kupe gitaru. Ne dolazim iz muzi\u010dke obitelji, iako je baba imala dobar operni glas, a njoj je ba\u0161 najvi\u0161e smetalo kada sam doma vje\u017ebao jer nije mogla u miru gledati serije. Rodio sam se u ku\u0107i sa setom dobrih, maj\u010dinih plo\u010da \u2013 slu\u0161ala je Hendrixa<\/strong>, Dylana<\/strong>, Neila Younga<\/strong>, \u0161to je imalo utjecaj na moj muzi\u010dki ukus.<\/p>\n Po\u010detak sviranja vezan je za Ba\u0161ku Vodu. S osamnaest godina krenuo sam svirati s prijateljem Tonijem Juri\u0161i\u0107em<\/strong> na ljetnoj terasi. Po\u010detkom nultih nas par mulaca osnovalo je bend New Blues Power i zvali smo bubnjara Pecu Peteja<\/strong> da nam se pridru\u017ei. Tako smo krenuli svirati po Splitu i Dalmaciji. Nakon razila\u017eenja s Pecom, osnovali smo bend Southbound u kojem mi bubnjar postaje prijatelj s kojim i dan danas sviram, Sr\u0111an Jeli\u010di\u0107<\/strong>. U jednom smo se trenu, mislim 2004., odselili u Rude, malo mjesto pokraj Samobora, mislili smo da \u0107emo biti novi Allman Brothers Band, da \u0107emo \u017eivjeti od svirki, a skoro smo umrli od gladi (smijeh). Kada sam shvatio da ni\u0161ta od muzike, vratio sam se u Split i zavr\u0161io fakultet. No i dalje mi je bilo va\u017eno nastaviti se baviti glazbom.<\/p>\n I tako dolazimo do pomalo kultnog benda Kundyak Mezhie.<\/strong><\/p>\n Kundyak Mezhie je prvi bend s kojim nismo radili kavere, nego svoje stvari. Pjevao sam na engleskom jer mi je tad, u ranim dvadesetima, muzika na materinjem jeziku uglavnom i\u0161la na \u017eivce. U tim godinama si i malo pogubljen, ne zna\u0161 ba\u0161 za\u0161to radi\u0161 stvari koje radi\u0161.<\/p>\n A \u0161to zna\u010di ime?<\/strong><\/p>\n Ni\u0161ta. Sve od te to\u010dke kada smo krenuli stvarati vlastite pjesme je na\u0161a interna zajebancija, bez ikakvih aspiracija, nama je bilo va\u017eno samo svirati i dobro se zabaviti. Sviranje nam do\u0111e kao apaurin, na\u010din na koji guramo svakodnevicu.<\/p>\n Paralelno radite i solo projekt: kao Fog Frog Dog izdajete dva albuma, “Split” i “sdgvuigujheriptbnjieoang”. YouTube komentarijat vas je prozvao splitskim Beckom.<\/strong><\/p>\n Tra\u017eio sam neki svoj autorski glas, s\u00e2m sam sve i producirao, ali nisam se gnjavio ni sa kakvom promocijom. Iskreno, dra\u017ee mi je biti low-key<\/em>, to mi je i cilj, i uspjelo mi je osim s Valentinom Bo\u0161kovi\u0107em, on je Josipu i meni malo pobjegao.<\/p>\n Valentinota \u010duvamo za kraj \u2013 novi bend Gdinjko izbacio je tri singla, zadnji nedavno, u kolovozu. Opet se vra\u0107ate muzici na hrvatskom, pardon bra\u010dkom. Gdinjko pjeva o prekomjernom izlovu ribe, o El Shattu i dovo\u0111enju vode u oto\u010dko misto.<\/strong><\/p>\n Dok smo svirali kao Kundyak Mezhie bili smo mladi, fokus je bio samo na muzici, pisao sam tekstove na engleskom jer smo morali imati tekstove. Nismo htjeli da tekst bude banalan, ali nam nije bio ni toliko bitan. Gdinjko nastaje sasvim slu\u010dajno \u2013 ranije spomenuti Srki je prije pet-\u0161est godina kupio staru ku\u0107u na Hvaru i zaljubio se u mjesto Gdinj. Po\u010deo je pisati pjesme o Gdinju, sviruckali smo ih kao duo, jo\u0161 jedan rukavac na\u0161ih suludih bendova s nejasnim imenima, Summy i Bummy (Sr\u0111an i Branko, jel) i tu se rodila ideja Gdinjka. Bili smo blizu \u010detrdesetima, rekli smo jedan drugome ajmo se vratiti tradiciji i na\u0161oj Dalmaciji, \u0161to \u0107emo ganjati iluzije i pjevati na engleskom. Zajedno s na\u0161im suputnikom iz Kundyak Mezhieja, Marijanom Kati\u0107em<\/strong>, po\u010deli smo svirati i pjevati o poskocima ispod broda, birali smo rudimentarne dalmatinske teme, ali obavijene zajebancijom. \u0160to se ti\u010de pjesme “Chile” u kojoj spominjemo El Shatt, nemamo mi osobne veze s El Shattom, nije se moja mater rodila tamo kao \u0161to pjesma ka\u017ee, ali to je tema koja je dosta va\u017ena za cijelu Dalmaciju. Ta pjesma na primjer nije zajebancija, nego posveta.<\/p>\n Nemogu\u0107e da nikada niste napisali nijednu ljubavnu pjesmu o prekidu?<\/strong><\/p>\n Jesam, kako nisam, u sklopu projekta Fog Frog Dog, ali sam i tu poku\u0161ao napraviti odmak. Uvijek sam se trudio da ne budem u nekoj \u0161abloni, da sviramo muziku koju ne mo\u017ee\u0161 utrpati u ladicu, jedan ko\u0161, jer meni to nije interesantno. Ne bih mogao ni opisati kakvu muziku stvaramo, osim da je pomalo apsurdna. Ako me \u017eeli\u0161 staviti u ko\u0161, ma radije me baci u ko\u0161 za \u0161kovace, nego u odre\u0111eni muzi\u010dki \u017eanr.<\/p>\n Kada Gdinjku izlazi prvi album?<\/strong><\/p>\n Nadam se idu\u0107e godine, zasad smo izbacili tri pjesme sa spotovima iz na\u0161e radinosti. Marijan je animator, radi 3D vizualizacije, pa je on napravio prva dva spota, za pjesme “\u010ca si \u0107apa” i “Chile”, ali kako mu to oduzima puno vremena, za tre\u0107i singl “U Gdinju je raj” ja sam doma snimao neki stari magnetofon. Ve\u0107ina muzi\u010dara ulo\u017ei brdo para u produkciju i spot, ali mi se zabavljamo u cijelom procesu i sve radimo sami.<\/p>\n Umjetnici nerijetko bje\u017ee od ikakve politi\u010dnosti i vole ponavljati da je umjetnost autonomna, \u010desto govore i da su apoliti\u010dni. Ali svi mi u poslu biramo teme kojima se bavimo, a te teme ne\u0161to govore o nama: Gdinjko pjeva o El Shattu, Valentino se pozdravlja s Predragom Luci\u0107em u pjesmi “Adio trafikonte”. Smeta li vam kad se va\u0161i stihovi analiziraju u politi\u010dkom klju\u010du?<\/strong><\/p>\n Ne smeta, ne sprdamo se mi s temama o kojima pi\u0161emo, samo pi\u0161emo o njima na pomalo apsurdisti\u010dki na\u010din i na tome je naglasak. Naravno da sam svjestan tema s kojima se bavimo, sama \u010dinjenica da ba\u0161 njih biramo ne\u0161to zna\u010di, a kada pjesmu objavi\u0161, zna\u010di da stoji\u0161 iza nje i njene poruke. Samo, te pjesme nisu produkt predumi\u0161ljaja i dugog mozganja, nego internog procesa, opu\u0161tenosti i zezancije. \u0160to se ti\u010de pjesme za Predraga<\/strong>, to je uglavnom Josipova pjesma, njemu je diplomski rad bio vezan za Feral i bilo mu je jako bitno da ne\u0161to takvo stvorimo. Naravno da sam prihvatio da je snimimo, a TBF joj je dao dodatnu svemirsku dimenziju.<\/p>\n Poruku Valentina Bo\u0161kovi\u0107a zemljanima prenosite vi i Josip Radi\u0107. Kako ste se povezali i kako biste opisali va\u0161 duo?<\/strong><\/p>\n Josip i ja smo dosta druga\u010diji, on je sociolog i etnolog, ja sam biolog. Mislim da u Valentinotu Josip vi\u0161e donosi dru\u0161tveni kontekst, ipak je on humanista, a mene je uvijek zanimao svemir pa pridonosim svemirskim temama. Takav je i Valentino, spoj svemira i zemlje i mislim da je taj spoj nekako kliknuo. Josipa znam dugo, svirao je i s Kundacima puno prije nastanka Valentinota, nalazili smo se u na\u0161em prostoru na splitskim Ba\u010dvicama, \u010dak smo zajedno svirali obrade Elvisa<\/strong> i Beatlesa u Trpnju. Jednom smo se tako na\u0161li u prostoru i bezveze po\u010deli smi\u0161ljati pjesmu o \u010dovjeku koji je do\u0161ao u Pu\u010di\u0161\u0107a i pobio mje\u0161tane mitraljezom, ja sam na kraju pjesme samo provalio: “Do\u0161a je Valentino Bo\u0161kovi\u0107!” Pjesmu nikada nismo izdali, a kada smo se na\u0161li idu\u0107i put, Josip je uzeo akusti\u010dnu gitaru, ja sam pjevao prvo \u0161to mi je palo na pamet i tako je nastala pjesma “Roketomobil”. Smiksao sam pjesmu, stavio je na YouTube i na\u0161e Facebook profile i ljudima se dosta svidjela. Uskoro smo otvorili Facebook stranicu Valentinotu, snimili drugu pjesmu i lajkovi i komentari su prerasli na\u0161e prijatelje i poznanike. Iskreno, ni sam ne znam objasniti kako se to to\u010dno dogodilo. Znam samo da smo tek nakon par godina platili po par dolara za promociju, ipak smo mi Bra\u010dani.<\/p>\n Valentino iza sebe ima tri studijska albuma, “VSSR”, “Marsovsku listinu” i “Veliku prasku”, koji su nastajali od 2014. do 2020., a ovo ste ljeto, nakon \u010detiri godine pauze, objavili novi singl “Kruzer u Postira”. U ime va\u0161e prili\u010dno aktivne fan baze \u2013 za\u0161to tolika pauza?<\/strong><\/p>\n \u017divim u Splitu, a Josip u Zagrebu i oboje imamo poslove i familije. Te\u0161ko je prona\u0107i dovoljno vremena. Prvi smo album snimili dijelom u Splitu, a dijelom smo radili onlajn ping-pong Split \u2013 Zagreb. Za “Veliku prasku” smo uspjeli iskombinirati nekoliko dana, u dva navrata iznajmiti ku\u0107e od para koje smo dobili od autorskih prava, jedna je bila u Lici, druga u Gorskom kotaru. Jedna je bila s bazenom koji nismo koristili, druga bez bazena, i snimili smo cijeli album daleko od grada. I, eto, nakon \u010detiri godine smo stigli izbaciti i novu stvar.<\/p>\n U spotovima za pjesme “Kruzer u Postira”, “Prilog semanti\u010dkoj motivaciji toponima otoka Bra\u010da” i jo\u0161 ponegdje pojavljuju se snimke mora i Bra\u010da snimanog iz broda iz kolovoza 1992. godine. Ne mogu objasniti za\u0161to, ali te VHS snimke mora su dirljive. Odakle snimke?<\/strong><\/p>\n Dobar dio sam ja snimao, a ostalo otac i ro\u0111ak s kojima sam i\u0161ao na \u0111ite malim brodom. Taj ro\u0111ak je Igor Kralj<\/strong>, odli\u010dan pjeva\u010d autohtone dalmatinske klapske glazbe. Ne vidim da bi danas svoju k\u0107er vodio po jugu do Bi\u0161eva u brodu od pet metara kojem je crkao motor, ali bilo nam je fenomenalno. Otac bi mi rekao: “Branko, uzmi kameru i snimi ovu stranu Bra\u010da, ja \u0107u ti re\u0107’ koja je koja uvala pa \u0107e\u0161 ti to ponoviti u kameru!”. Volim koristiti te stare snimke. Sli\u010dne snimke ima i “Uspavanka za Valentinota” koja je objavljena u sklopu nizozemskog ESNS festivala 2021. godine.<\/p>\n Pjevate na ponekad i Spli\u0107anima te\u0161ko razumljivom bra\u010dkom dijalektu, a slu\u0161a vas cijela biv\u0161a Juga. Ka\u017ee jedan komentar: “Me\u0161avina jednostavnosti, lako\u0107e u izrazu i univerzalnosti u podtekstu, koju nam Valentino isporu\u010duje, naprosto su fascinantni! Ro\u0111en sam i \u017eivim u Novom Sadu. Vojvo\u0111anin sam mentalitetom i ose\u0107anjem sveta. Vi\u0161e od pola teksta i ove pesme apsolutno ne razumem. A opet, imam ose\u0107aj da ta tri minuta dru\u017eenja sa Valentinom uvek probude najlep\u0161e u meni.”<\/strong><\/p>\n Na dnevnoj bazi primamo poruke, zovu nas da sviramo svugdje, dosta se ljudi javlja iz Beograda. Iskreno ne znam kako se to dogodilo, ali je lijepo. Komentari ba\u0161 zra\u010de peace and love<\/em> atmosferom i to nam je jako drago.<\/p>\n Na Facebook eventu koncerta Valentina Bo\u0161kovi\u0107a “Vozi son se roketon”, koji \u0107e se odr\u017eati na Valentinovo na Vidovoj gori 2046. godine, 4900 ljudi kliknulo je da dolazi, a njih jo\u0161 3595 da je zainteresirano. Za\u0161to moramo \u010dekati jo\u0161 dvadeset i dvije godine na va\u0161u prvu svirku?<\/strong><\/p>\n Jer nam je prekomplicirano \u2013 vidimo se par puta godi\u0161nje, i Josip i ja sviramo hrpu instrumenata na albumima i trenutno nam je to potpuno neizvedivo organizirati iz logisti\u010dkih razloga. A pinku smo i lijeni.<\/p>\n Stvorila se poprili\u010dna fama oko toga \u0161to ne nastupate.<\/strong><\/p>\n A \u0161ta \u0107emo. 2046. godina je tu ne samo zbog 400. godi\u0161njice Valentinotovog lansiranja u svemir, nego jer \u0107emo onda biti u penziji i imati vremena.<\/p>\n A sada ne\u0161to sasvim druga\u010dije: zaposleni ste na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Pribli\u017eite nam svoj posao, \u0161to radi jedan znanstvenik ihtiolog? Raste li porastom temperature mora interes javnosti za va\u0161 rad?<\/strong><\/p>\n Po struci sam morski biolog, a bavim se primarno ihtiologijom, \u0161to zna\u010di da prou\u010davam ribe. Mislim da raste interes za morske teme, \u010de\u0161\u0107e novinari zovu za izjave, na primjer u zadnje vrijeme vezano za vatrenja\u010du, invazivnu vrstu ribe o kojoj se ovo ljeto dosta pisalo. Pro\u0161le smo godine kolega Jakov Dul\u010di\u0107<\/strong> i ja izdali i priru\u010dnik na engleskom o novim vrstama riba i rakova u Jadranu, koji je namijenjen dijelu znanstvene zajednice koji se ne bavi primarno ovom temom. Situacija u moru se jako brzo mijenja \u2013 morski ekosustav jako je dinami\u010dan i svaka godina je druga\u010dija, ali brzina promjene uzrokovana klimatskim promjenama je sve ve\u0107a. Svaka tema vezana za more zahtijeva jedan ovakav intervju: od uni\u0161tavanja stani\u0161ta, ugro\u017eenih vrsta, preko mikroplastike i otpada do utjecaja ribarstva, zaga\u0111enja, turizma… Pritisak na more od strane \u010dovjeka je enorman, uostalom kao i na cijeli planet.<\/p>\n Uredski dio znanstvenog rada i nepregledne tablice mo\u017eemo zamisliti, ali kako izgleda jedan va\u0161 teren?<\/strong><\/p>\n Evo, na primjer \u2013 uskoro \u0107emo kolege i ja sjesti u auto, oti\u0107i na u\u0161\u0107e Neretve, baciti vr\u0161e i loviti plavog raka, invazivnu vrstu u Jadranu. Plavi rak je unesen u Sredozemno more \u010detrdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Populacija mu je u Mediteranu eksplodirala zadnjih dvadesetak godina, a u\u0161\u0107a rijeka su mu pogodna stani\u0161ta. Kada se neka vrsta naseli, a nema predatora, to je formula za eksploziju \u2013 u morskom ekosustavu zapravo nije mogu\u0107e raditi eradikaciju (osim u jako lokaliziranim slu\u010dajevima), ne mo\u017eemo se invazivnih vrsta tek tako rije\u0161iti, jedini na\u010din je da se prilagodimo i da ih iskori\u0161tavamo te tako kontroliramo populaciju. Neki tereni su potpuno druga\u010dijeg tipa, ronimo i bilje\u017eimo sastav ribljih populacija.<\/p>\n U moru zabrinjavaju\u0107ih, ponekad se pojavi i neka lijepa vijest \u2013 primjerice, ovoga su ljeta u blizini Zadra vi\u0111eni sklatovi, iznimno ugro\u017eeni morski psi.<\/strong><\/p>\n Jako su me obradovale snimke sklatova koje je snimio ribar Nikola Kosanovi\u0107<\/strong> s kojim sura\u0111ujem, a ka\u0161ete s njegovog broda nalaze se na omotu albuma “VSSR”. Sklatovima se tako\u0111er bavim te sura\u0111ujem s kolegama u istra\u017eivanju i na podizanju svijesti o ugro\u017eenim vrstama. Va\u017eno je ljudima pokazati da briga donosi rezultate te da mo\u017eemo stvari okrenuti nabolje ako se potrudimo. Naravno, jedan od zadataka znanstvenika je upozoriti na negativne procese, ali i, kada je mogu\u0107e, ponuditi neka rje\u0161enja. Ne mo\u017eemo \u017eivjeti bez optimizma i nade da rje\u0161enja postoje. No ta rje\u0161enja \u010desto tra\u017ee odricanje ili dodatni napor. Primjerice, svako klimatsko rje\u0161enje zahtjeva neki vid odricanja na koji mnogi nisu spremni. Kako \u0107emo se nositi s posljedicama na\u0161eg djelovanja bit \u0107e pravi test civilizacijske zrelosti.<\/p>\n I za kraj, \u0161to jednom muzi\u010daru i ihtiologu budi nadu? Osim, naravno, ideja da \u0107e Valentino s Marsa ipak prona\u0107i put ku\u0107i, na Bra\u010d.<\/strong><\/p>\n Mislim da nada nije ni\u0161ta drugo nego optimizam. Trudim se imati optimisti\u010dan pogled na svijet, tj. sagledati stvari realisti\u010dno, ali u nadi da \u0107e budu\u0107nost ipak biti bolja od onoga kakvom se trenutno \u010dini. A tje\u0161i me i \u010dinjenica da koliko god mi negativno utjecali na \u017eivotni prostor koji dijelimo s bezbroj drugih organizama, koliko god iscrpljivali ovaj tanki sloj biosfere u kojem postojimo, ipak apsolutno sve \u0161to mi ljudi mo\u017eemo napraviti, bilo to pozitivno ili negativno, nema u\u010dinka dalje od ove na\u0161e atmosfere. I zato, dragi vanzemaljci, ne bojte se, na sigurnom ste.<\/p>\n razgovor vodila Vedrana Bibi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uvijek sam se trudio da ne budem u nekoj \u0161abloni, da sviramo muziku koju ne mo\u017ee\u0161 utrpati u ladicu jer mi to nije interesantno. Ne bih mogao ni opisati kakvu muziku stvaramo, osim da je pomalo apsurdna. Ako me \u017eeli\u0161 staviti u ko\u0161, ma radije me baci u ko\u0161 za \u0161kovace<\/p>\n","protected":false},"featured_media":5415,"template":"","tags":[173],"atribut":[],"class_list":["post-5420","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Dragicevic2_Duska-Boban-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Dragicevic3_Duska-Boban-scaled.jpg\")