Sejina kazivanja o pjesmama, politici, ljudima i \u017eivotu, kao aktivni sugovornik u knjizi bilje\u017ei poznati sarajevski novinar i osniva\u010d Media Centra Boro Konti\u0107<\/strong>, ina\u010de inicijator imena kultne emisije “Top lista nadrealista” i aktivni sudionik umjetni\u010dke scene s po\u010detka 1980-ih, poznate u Sarajevu i tada\u0161njoj Jugoslaviji kao Novi primitivizam. Tristotinjak stranica voze nas Boro i Sejo pripovijedaju\u0107i o pjesmama i albumima Zabranjenog pu\u0161enja, onog prijeratnog i ovog poslijeratnog, dok na tim stranicama skiciraju biografske pri\u010dice o ljudima iz oba vremena. Pritom Sejo kao pouzdani frontmen nekad i sad, ni u jednom trenutku ne bje\u017ei od politike, \u0161tovi\u0161e, njegov jasno profiliran klasni i politi\u010dki stav imponira dubljim i preciznim uvidom u ova na\u0161a posttranzicijska dru\u0161tva i njihove poreme\u0107ene vrijednosti.<\/p>\n Ove se godine navr\u0161ilo punih 40 godina od objavljivanja albuma “Das ist Walter”, kada su klinci s Ko\u0161eva svojim pankerskim stavom i tekstovima zainteresirali muzi\u010dku javnost. U tom sarajevskom kvartu sve je po\u010delo, s onodobnog kraja grada, gdje prema Sejinom kazivanju s jedne strane ulice “stanuju djevoj\u010dice kojima miri\u0161e ko\u017ea” (opjevane na drugom albumu benda), dok s druge strane ulice po\u010dinje selo. Govore\u0107i o glazbenim uzorima Sejo navodi uz Azru i pankere The Clash, zatim zbog politi\u010dke poetike Boba Marleya<\/strong>, Boba<\/strong> Dylana<\/strong> i Bruca Springsteena<\/strong>.<\/p>\n Zanimljiviji dio knjige razgovora \u2013 vo\u0111enih od septembra 2023. do marta 2024. \u2013 ti\u010de se i poznate afere u glazbenim krugovima “Crko Mar\u0161al”. Bend je dospio na no\u017e javnosti jer je Nele Karajli\u0107<\/strong>, pjeva\u010d Pu\u0161enja, na jednom koncertu u Rijeci uzviknuo upravo tako, aludiraju\u0107i na poja\u010dalo koje je otkazalo poslu\u0161nost. “Crko Mar\u0161al’, a mar\u0161al je mogao biti samo \u2013 Tito. “Pritom smo i mi na svom primjeru ‘slu\u010daja Mar\u0161al’ iskusili politi\u010dku opresiju i paranoju”, kazuje u knjizi Sejo.<\/p>\n Nakon toga otkazani su im svi koncerti, nitko ih nije zvao, mediji su ih anatemizirali. Premda su malo prije toga snimili i odli\u010dan drugi album “Dok \u010deka\u0161 sabah sa \u0161ejtanom” (1985.) on se nije reklamirao i tako se slabo prodavao. Pomogao im je u kriti\u010dnom trenutku redatelj Emir Kusturica<\/strong>, dobitnik Zlatne palme u Cannesu 1985. za film “Otac na slu\u017ebenom putu”. Postao je ni vi\u0161e ni manje nego basist Zabranjenog pu\u0161enja, pojavio se s njima na bini, “otopio led” oko grupe. Sejo pak u svojim razmi\u0161ljanjima o umjetnosti konstatira da “muzika i umjetnost, neprimjetno, malim koracima pomjeraju doga\u0111aje i ljude” i ka\u017ee da ne mo\u017ee vjerovati da “sva ta dobra muzika, filmovi, knjige, ne\u0107e barem malo civilizirati i uzdi\u0107i na\u0161a dru\u0161tva”.<\/p>\n Zapravo, pitanje je koliko je doista bilo tako. Drugi dio knjige odnosi se na poslijeratno djelovanje grupe gdje se tako\u0111er vodi razgovor o pjesmama, ali i vi\u0161e od toga. Saznaje se pone\u0161to i o Sejinim obiteljskim vezama, primjerice to da je njegov otac Ratimir<\/strong> tako\u0111er bio muzi\u010dar ili to da je nakon preseljenja u Zagreb upoznao suprugu, fotografkinju Sa\u0161u Mid\u017eor Su\u010di\u0107<\/strong>. \u010citamo filmsku pri\u010du o snimanju “Top liste nadrealista”, emisije koja je putem ske\u010da, gega, humora, upozorila na rat i raspad dr\u017eave, a snimala se i u opkoljenom Sarajevu u kojem je Sejo pro\u017eivio cijeli rat i \u010dak bio ranjen. “Top lista” ostaje zasebna literarna tema.<\/p>\n Fanove Zabranjenog pu\u0161enja zanimat \u0107e i odnos Seje s prijeratnim suborcem iz grupe, pjeva\u010dem i koautorom nekih pjesama Nenadom Jankovi\u0107em<\/strong> \u2013 Neletom koji je Sarajevo napustio uo\u010di rata 1992. Sejo je Neletu zamjerio \u0161to je prodao Televiziji Srbije njegove pjesme kao vlastito djelo. “Fonografska prava su prodana u Srbiji na Neletovo ime. To je bio kraj. Prevario je ljude koji su stvarali taj bend”, ka\u017ee u knjizi Sejo. “Uza sve to \u0161to mi se desilo, njegovi nastupi su bili krajnje negativni. Prema gradu, ljudima, pro\u0161losti, \u017ertvama”, zaklju\u010duje Sejo Sexon.<\/p>\n Lijepo je, idu\u0107i prema kraju, primijetiti na stranicama knjige toliko osjetljivosti za dru\u0161tvene teme i toliko nedvosmislene anga\u017eiranosti Seje koji je nedavno nastupio i na humanitarnom koncertu u Zagrebu za Gazu. Autorov stav, a Sejo je ovdje ipak glavni protagonist knjige, u zaklju\u010dku je sljede\u0107i: “Kad se malo promisli, sve se ovo moglo i o\u010dekivati. Sve se to vidjelo u ratu. I karijerizam, i profiterstvo, i negativna selekcija, i guranje ne\u0161kolovanih i nepismenih ljudi (…) Ja to vi\u0161e ne vidim samo kao plod politike i sistema. To je danas vi\u0161e produkt mentaliteta, i to svih naroda koji ovdje \u017eive. Jednostavno, predugo je trajalo to ispiranje mozga i obaranje kriterija. Utoliko je na\u0161 zadatak te\u017ei.”<\/p>\n pi\u0161e Dragan Grozdani\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kazivanja frontmena Zabranjenog pu\u0161enja Seje Sexona o pjesmama, politici, ljudima i \u017eivotu, kao aktivni sugovornik u knjizi “Pamtim to kao da je bilo danas” bilje\u017ei poznati sarajevski novinar Boro Konti\u0107<\/p>\n","protected":false},"featured_media":5503,"template":"","tags":[179],"atribut":[],"class_list":["post-5506","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-knjiga-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Sejo-i-Boro_Neva-Zganec-scaled.jpg\")