Jeste li znali da ve\u0107ina romskih tinejd\u017eera u Hrvatskoj ne ide u srednju \u0161kolu? Jedva 31 posto. Jo\u0161 i manje romskih djevojaka istog uzrasta dospije u \u0161kolske klupe. Preko 40 posto njih odlu\u010duje se rastati s obrazovanjem jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli. Iznimna je rijetkost da maloljetnica iz ve\u0107inske populacije napusti \u0161kolu zbog sklapanja braka, lo\u0161ih rezultata, trudno\u0107e i roditeljstva. Takvi incidenti zavr\u0161avaju u medijima. Ipak, javnost nije uzbu\u0111ena kada mlade Romkinje navode da ba\u0161 iz ovih razloga moraju okon\u010dati svoj obrazovni proces. Lak\u0161e je, valjda, krivicu svaliti na tzv. romski na\u010din \u017eivota ili sve to svesti na nekakvu tradiciju i obi\u010daje jedne etni\u010dke skupine. Nadalje, u ukupnoj populaciji Roma u Hrvatskoj, samo 0,8 posto osoba ima zavr\u0161enu trogodi\u0161nju vi\u0161u \u0161kolu ili je visoko obrazovano. Ve\u0107ina romske djece poha\u0111a segregirane razrede. Decenijama i generacijama ova crna statistika se ponavlja. Bilje\u017ee se minimalna, ali apsolutno nedovoljna pobolj\u0161anja. Ukorijenjena diskriminacija prema Romima tako opstaje udru\u017eeno s kapitalisti\u010dkom postavkom da je svatko tvorac svoje sre\u0107e i da pojedinac mo\u017ee napraviti puno samo ako vjeruje u sebe.<\/p>\n
Kampanja “Kvalitetna \u0161kola za sve”, koju zajedno provode Romska organizacija mladih Hrvatske (ROM HR) i Centar za kazali\u0161te potla\u010denih POKAZ, pokrenuta je upravo zbog \u0161iroko rasprostranjene dru\u0161tvene segregacije i sistemskog rasizma, ali i zbog djelovanja svakodnevnih predrasuda i stereotipa. Kako navode, nije pretjerano re\u0107i da uvjeti u kojima danas \u017eive Romi i Romkinje u Hrvatskoj za ogroman dio neromske populacije predstavljaju nepoznanicu. Zbog toga smatraju da je od vitalnog zna\u010daja raditi na podizanju svijesti o problemima, preprekama i izazovima s kojima se iz dana u dan suo\u010dava romska zajednica. Pokreta\u010di kampanje su uvjereni da je obrazovanje jedan od klju\u010dnih puteva za izlazak iz siroma\u0161tva.<\/p>\n
Sini\u0161a Senad Musi\u0107 iz Romske organizacije mladih smatra da je segregacija “rak-rana”, najve\u0107a prepreka za uklju\u010divanje Roma u hrvatsko dru\u0161tvo. Romi su u pravilu u svim aspektima svog \u017eivota izdvojeni od drugih. Po\u010dev\u0161i od rezidencijalne (stambene) segregacije u romskim naseljima pa do segregacije u obrazovanju. Musi\u0107 napominje da je te\u0161ko dokinuti razdvojenost romske djece u \u0161kolama ako ne postoji plan desegregacije romskih naselja. U romska naselja se ula\u017ee, govori, a negdje se \u010dak zagovara i pove\u0107anje takvih naselja. I potpuno je razumljivo da se na romske adrese mora isporu\u010diti osnova infrastruktura za \u017eivot u 21. stolje\u0107u. Me\u0111utim, ne radi se na planu izlaska Roma iz takvih stambenih zajednica.<\/p>\n
– Ministarstvo znanosti i obrazovanja zna da je stambena segregacija kompleksnija od one u obrazovanju. Postavlja se pitanje gdje po\u010deti. Rezidencijalna segregacija ne\u0107e jo\u0161 dugo biti rije\u0161ena. Tako gubimo generacije i generacije Roma. Nije segregacija u obrazovanju sama i jedina problemati\u010dna, i nije da samo to utje\u010de na obrazovne ishode. Ti rezultati su \u010desto katastrofalni. Ovom kampanjom \u017eelimo predlo\u017eiti mjere i prijedloge za pobolj\u0161anje obrazovnih ishoda Roma. Za segregaciju svi ka\u017eu da je lo\u0161a. A kada se postavi pitanje za\u0161to je lo\u0161a \u2013 odgovora nema. Romska djeca su socijalno isklju\u010dena. Pitanje njihovog obrazovanja je i pitanje njihovog socijalnog kapitala. Odrastaju u isklju\u010divo romskom naselju i poha\u0111aju isklju\u010divo romsku nastavu. Kakav im je obrazovni rezultat kada dospiju u srednju \u0161kolu s neromskom djecom? Romski civilni sektor je veoma slab. Fali nam grassroot<\/em> malih romskih organizacija koje rade u romskim naseljima na dizanju svijesti o va\u017enosti obrazovanja. \u010cesto se spominje da je kvaliteta obrazovanja u segregiranim razredima lo\u0161ija. Ne mo\u017eemo govoriti o svim razredima, ali rezultati koje imamo ukazuju na to – obja\u0161njava Musi\u0107.<\/p>\n \u010cinjenica je da Hrvatska godinama prednja\u010di u politikama, raznim aktima i strategijama prema Romima, a to je potkrepljeno i financijama. I ba\u0161 u segmentu obrazovanja postoji veliki broj mjera: stipendije, romski asistenti, \u0111a\u010dki i studentski domovi, besplatni vrti\u0107i, financiranje van\u0161kolskih aktivnosti, ljetne \u0161kole i drugo. Musi\u0107 napominje da tu postoje najve\u0107i pomaci te da se ciljevi iz Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma uistinu ostvaraju.<\/p>\n Me\u0111utim, segregacija ne samo da opstaje, ve\u0107 ide unazad. Prema podacima resornog ministarstva za \u0161kolsku 2023.\/2024., sve tri odgojne skupine u pred\u0161kolskom odgoju u Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji su segregirane. Od takvih 20 odgojnih skupina koje su izdvojene, \u010dak 16 se nalazi u Me\u0111imurju. Od 5230 djece koja se nalaze u osnovnoj \u0161koli, njih 1178 poha\u0111a segregirana razredna odjeljenja. Prva\u0161i\u0107i iz Me\u0111imurja, njih 145 od ukupno 295 djece, stje\u010du znanje u ovakvim u\u010dionicama. Romski aktivisti stoga se s pravom pitaju \u0161to se zaista promijenilo od presude Europskog suda za ljudska prava “Or\u0161u\u0161 i drugi protiv Hrvatske”, kada je dr\u017eava bila optu\u017eena za segregaciju.<\/p>\n Odgovor, po svemu sude\u0107i, le\u017ei u tome da iskorjenjivanje segregacije u \u0161kolama ne prate nu\u017ene socioekonomske mjere. Na\u0161 sugovornik tvrdi da se obrazovni propisi u segregiranim razredima \u010desto kr\u0161e. Pitanje je, tako\u0111er, koliko su u\u010ditelji motivirani.<\/p>\n – Moramo biti svjesni da i roditelji igraju veliku ulogu. Obrazovni sustav ra\u010duna na njih, da rade ku\u0107i s djecom zada\u0107u, ali oni \u010desto nemaju dovoljno znanja za to. Pogotovo program za peti i \u0161esti razred. Uvijek se sjetim jednog prosvjeda u Zagrebu. Obitelj iz Plinarskog naselja je bila preseljena u Petru\u0161evac. Kad je bio prosvjed protiv pove\u0107anog broja Roma u naselju, jedna \u017eena je dr\u017eala zanimljiv transparent: “I na\u0161a djeca imaju pravo na jednako kvalitetno obrazovanje kao djeca iz centra grada.” Dakle, Hrvati iz Zagreba su primijetili da pove\u0107anjem broja romske djece u razredu, i to ne u segregiranom razredu, pada kvaliteta obrazovanja, stupanj prijenosa znanja s profesora na u\u010denika – govori Musi\u0107.<\/p>\n On i njegove suradnice predlo\u017eit \u0107e niz mjera donositeljima odluka. Mo\u017ee se pove\u0107ati broj profesora koji rade s djecom, a mogu se organizirati i manja odjeljenja. Ima jo\u0161 mnogo na\u010dina. Kao jedna od mjera se navodi i uvo\u0111enje interkulturnih elementa u sve kurikulume.<\/p>\n – Kroz svoj rad upoznao sam mnogo u\u010ditelja koji su radili i vi\u0161e od onog \u0161to im propisuje njihovo radno mjesto. Ako znamo da desegregacija u obrazovanju ne\u0107e i\u0107i glatko, da se ne\u0107e rije\u0161iti brzo, sustav prvo treba prepoznati da postoji smanjena kvaliteta obrazovanja, a onda, sukladno tome, napraviti odre\u0111ene politike i mjere kako tu kvalitetu podi\u0107i – zaklju\u010duje Sini\u0161a Senad Musi\u0107.<\/p>\n pi\u0161e Anja Ko\u017eul<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ve\u0107ina romske djece poha\u0111a segregirane razrede, jedva 31 posto ih ide u srednju \u0161kolu, a samo 0,8 posto Roma u Hrvatskoj ima zavr\u0161enu trogodi\u0161nju vi\u0161u \u0161kolu ili je visoko obrazovano. “Romska djeca su socijalno isklju\u010dena”, ka\u017ee Sini\u0161a Senad Musi\u0107<\/p>\n","protected":false},"featured_media":5651,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-5652","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n