– Ono \u0161to mi budi nadu tako\u0111er je promjena koju vidim kod mla\u0111ih mu\u0161karaca. Veseli me zapravo kad vidim na ulici o\u010deve s malom djecom, u \u0161etnji ili igri, a kojih se prije u tolikoj mjeri nije moglo vidjeti \u2013 primje\u0107uje Jankovi\u0107.<\/p>\n
Diana Todorova<\/strong> istra\u017eiva\u010dica je u Documenti i urednica spomenutog podcasta od pet epizoda koje se mogu poslu\u0161ati na Spotify platformi i koje su nastale kao dio projekta “\u017denske perspektive u demokratizaciji”. Projekt su, pri\u010da Diana, realizirali s partnerima iz Bugarske, \u0160panjolske, Italije i Slovenije. Prilikom istra\u017eivanja, svatko od sudionika je uvidio da je rije\u010d o marginaliziranim pri\u010dama u svojoj zemlji, onima koje jo\u0161 uvijek nemaju dovoljno mjesta u \u0161kolskom kurikulumu u formalnom obrazovanju. U hrvatskom kontekstu, uo\u010di ovogodi\u0161njeg 8. marta, aktivistkinje i \u010dlanice razli\u010ditih \u017eenskih organizacija organizirale su edukativnu \u0161etnju iz koje su razgovori snimljeni i \u010diji sadr\u017eaj prikazuje nevidljivi sloj povijesti zagreba\u010dkog centra, i ne samo njega. Zastupljena je i Tre\u0161njevka, dio grada u kojem su \u017eenske organizacije bile jako aktivne i gdje \u0107emo se tako\u0111er u ovom razgovoru vra\u0107ati. Zapravo svaka epizoda predstavlja jednu lokaciju u centru Zagreba povezanu s djelovanjem organizacija i grupa za \u017eenska prava koje su djelovale devedesetih, poput ve\u0107 spomenutog ARK-a, o \u010dijem je radu pak epizoda snimljena na engleskom jeziku.<\/p>\n – To je pogled prema pro\u0161losti. Kad smo krenule s promocijom podcasta, napravile smo objavu na Fejsbuku kako bi sadr\u017eaj bio dostupan za \u0161to vi\u0161e ljudi. Bilo je i negativnih i pozitivnih komentara, uglavnom onih koji nisu ni poslu\u0161ali podcast. A u tim istim \u0161etnjama mo\u017ee se \u010duti pone\u0161to o pokretanju Centra za \u017eenske studije, Centru Rosa za \u017eene \u017ertve rata, CESI \u2013 Centru za edukaciju, savjetovanje i istra\u017eivanje te “\u017denske pomo\u0107i sada” \u2013 pri\u010da Diana.<\/p>\n Diana je u Zagrebu nastanjena ve\u0107 nekoliko godina kamo je doselila iz Bugarske gdje je radila kao novinarka na javnoj televiziji. Premda je ro\u0111ena u vrijeme kada su ratovi devedesetih tek otpo\u010dinjali, zanima nas njezino iskustvo “\u017eenskih perspektiva u demokratizaciji”. Pri\u010da nam da je u zadnje tri godine Bugarska nekoliko puta izlazila na izbore: destabilizacija politi\u010dkog sustava ondje je i dalje prisutna. Subjektivni osje\u0107aj pravne dr\u017eave, \u017eenskih i socijalnih prava nije zadovoljavaju\u0107i.<\/p>\n – Aktualna kampanja paneuropske civilne \u017eenske kampanje “My Voice, My Choice” za siguran i dostupan poba\u010daj sakupila je milijun potpisa na razini EU-a kako bi ta tema do\u0161la na dnevni red Europske komisije. U Hrvatskoj je do\u017eivjela ogroman uspjeh, dok u Bugarskoj to nije tema, ve\u0107 je nasilje nad \u017eenama top tema unato\u010d prosvjedima svaka dva tjedna protiv tog istog nasilja \u2013 ka\u017ee nam Diana, koja otkriva i da je podcast njezin zavr\u0161ni rad u sklopu obrazovnog programa Centra za \u017eenske studije koji je poha\u0111ala lani.<\/p>\n Nevenka Fiket<\/strong> veteranka je borbe za \u017eenska prava \u2013 najdugovje\u010dnija je volonterka i suosniva\u010dica SOS telefona za \u017eene \u017ertve nasilja, \u010diji se glas tako\u0111er pojavljuje u Documentinom podcastu. Jo\u0161 1988. osnovana je grupa Tre\u0161njevka pod \u010dijim suncem su se po\u010dele okupljati poetese ili \u017eene koje su svakako intelektualno djelovale. Nevenka ka\u017ee: “Sve su to bile jake \u017eene.”<\/p>\n – Te 1989. registrirale smo se kao Grupa Tre\u0161njevka. Jedna na\u0161a aktivistkinja, ina\u010de balerina, tada je oti\u0161la u Italiju. Kad se vratila, rekla je: “\u017dene u Italiji su mi rekle da ondje ve\u0107 postoje skloni\u0161ta za \u017eene i feministkinje. Idemo mi ne\u0161to u Zagrebu napraviti”. To smo objeru\u010dke prihvatile. Prisvojile smo feminizam, a to je borba za \u017eenska prava. Tako da smo jo\u0161 iste godine u Gajevoj 45 osnovale SOS telefon, a to je bilo pri tada\u0161njoj Gradskoj omladini Grada Zagreba \u2013 pri\u010da Nevenka.<\/p>\n – \u0160to vas je motiviralo za aktivizam sva ta desetlje\u0107a? \u2013 pitamo je.<\/p>\n – Motiviralo me je to da pomognem djeci koja su najranjivija skupina dru\u0161tva \u2013 odgovara.<\/p>\n Prvo skloni\u0161te za \u017eene \u017ertve nasilja bilo je u zagreba\u010dkoj Teslinoj ulici. Telefon je prvi put zazvonio 8. marta 1989. Bila je to Dragica Pavli\u0161ek<\/strong>, majka trogodi\u0161njeg sina, koju je partner vi\u0161e puta prije toga pretukao. U bolnici (Vinogradskoj) nisu mogli nikoga prijaviti jer je ona iznova govorila da se spotakla i da je pala. Idu\u0107i put nije pre\u017eivjela, umrla je, prisje\u0107a se Nevenka, “u 4 sata jednog jutra te godine.” Skloni\u0161te se nadalje vi\u0161e puta selilo, po\u010detkom rata u Masarikovu ulicu. SOS telefon bio je prvi \u017eenski pokret u Zagrebu koji se 1989. preimenovao u “SOS – \u017denska pomo\u0107 sada”.<\/p>\n – Te\u0161ko\u0107a u cijeloj pri\u010di bila je ta \u0161to su nam se \u017eene ustru\u010davale javiti zbog srama koji je jo\u0161 vladao u to vrijeme. Popustio bi tek kada bi voda do\u0161la do grla. Bio nam je prioritet prihvatiti \u017eenu i djecu. Bile smo korektor ovog dru\u0161tva \u2013 sumira Nevenka.<\/p>\n – Vi se niste poznavale iz toga doba? \u2013 pogledavamo Nevenku i Vesnu, jer nam takvo \u0161to daju naslutiti.<\/p>\n I bili smo u pravu, pa svjedo\u010dimo susretu i njihovom upoznavanju kroz razgovor, \u010dak i polemiku, toliko su \u017eiva sje\u0107anja kada govorimo o borbi za \u017eenska prava.<\/p>\n – Mo\u017ee se re\u0107i da je jedan od pomaka u \u017eenskoj borbi i taj \u0161to je dr\u017eava otvorila, \u0161to je i njezina du\u017enost, skloni\u0161ta za \u017eene kao jedan oblik socijalne pomo\u0107i. Obiteljsko nasilje je prepoznato kao problem \u2013 isti\u010de Vesna Jankovi\u0107.<\/p>\n Spominjemo nadalje da je upravo minuo Me\u0111unarodni dan ljudskih prava i kako je Hrvatska odbila azil i me\u0111unarodnu za\u0161titu za dr\u017eavljane Sirije do daljnjeg, odnosno do dogovora na razini Europske unije.<\/p>\n – \u017dalosti me to. Od po\u010detka rata u Ukrajini \u017eivim neki osobini deja vu<\/em> 1991. Za\u0161to? Budu\u0107i da sam radila u medijima osjetljivija sam prema medijskim reprezentacijama. U tom vremenu tako\u0111er na kolektivnom zapadu de\u0161ava ono \u0161to se prije 1991. de\u0161avalo na medijskoj sceni u biv\u0161oj Jugoslaviji, proratna, ratno-hu\u0161ka\u010dka retorika, jednostrani prikazi itd. Ple\u0161emo na rubu nuklearne katastrofe, a glasovi koji pozivaju na ja\u010de diplomatske napore i pregovore su potpuno marginalizirani \u2013 sumira Vesna Jankovi\u0107.<\/p>\n Slo\u017eili smo se da se ipak ne\u0161to pozitivno desilo oko Palestine, posebno mobilizacija gra\u0111ana i glas otpora kod nas. Vesna Jankovi\u0107 ka\u017ee da je za nju problemati\u010dna \u010dinjenica upravo pri\u010da o nametnutoj tranziciji po\u010detkom 1990-ih koja je, kako ka\u017ee, bila “taracanje” dru\u0161tvenih postignu\u0107a koja smo usvojili i imali do 1990. godine. S tim konceptom tranzicije sve zemlje koje su je prolazile, slikovito \u2013 stavljene su u dje\u010dji vrti\u0107 i \u0161kole kako bi nau\u010dile \u0161to to zna\u010di biti liberalna demokracija i tome sli\u010dno.<\/p>\n Pri\u010da o Antiratnoj kampanji Hrvatske ve\u0107 je u niz navrata ispri\u010dana, ipak, uvijek joj se sa sjetom vra\u0107amo, posebno u aktualnom trenutku globalne prijetnje ratom. Iz te mirovne organizacije, koja je ujedno bila i \u017eenski projekt, poteklo je niz pokreta, a jedna od inicijativa bila je promoviranje prava na prigovor savjesti.<\/p>\n – Tu su \u017eene bile aktivne. Bilo je to mjesto politi\u010dkog osna\u017eivanja \u017eena, ne na usko feministi\u010dke teme. U ARK-u je nastao i Centar za \u017eene \u017ertve rata koji je poslije postao samostalna organizacija. Iz ARK-a je proiza\u0161ao projekt Pakrac koji je bio pak klju\u010dan u nastanku Centra za mirovne studije, skupa s tim i Ku\u0107e ljudskih prava. Uz rad ARK -a usko se vezane i B.a.B.e., Documenta, CESI. Ima\u0161 i drugu liniju koja je i\u0161la preko ARKzina: Multimedijalni institut MAMA i Attack, organizaciju Suncokret koja je radila s izbjeglicama \u2013 nabraja Vesna s nevjerojatnom precizno\u0161\u0107u.<\/p>\n Po\u010detak 1990-ih bio je po\u010detak bujanja \u017eenskih organizacija: \u017eenske infoteke, Centra za \u017eenske studije i Centra za \u017eene \u017ertve rata, koji je nastao iz neposredne potrebe da se pomogne u trenutku kad se pojavljuju stra\u0161ne pri\u010de o silovanjima. \u017denske organizacije nastaju u Pore\u010du, Rijeci, Pakracu; na\u0161a sugovornica upu\u0107uje da se 1992. godine pokre\u0107e prva peticija za o\u010duvanje prava na abortus.<\/p>\n – Odakle toliki motiv za aktivizam \u017eenama u to vrijeme? \u2013 opet pitamo.<\/p>\n Tu na\u0161a sugovornica pomalo zastane, prebire po vremenu, plete niti doga\u0111aja i lica.<\/p>\n – Neki su u po\u010detku dolazili u ARK tra\u017ee\u0107i elementarnu pomo\u0107: vrijeme je to delo\u017eacija iz stanova, prve su se dogodile i vezane su upravo uz \u017eene \u2013 to su bile medicinske sestre iz tada Vojne bolnice u Dubravi kojima je prijetila delo\u017eacija. U ARKzinu su se okupili novinari koji su ili bili izba\u010deni iz svojih dotada\u0161njih reakcija ili vi\u0161e nisu htjeli pisati pod cenzurom. A moji osobni motivi su bili rad na dru\u0161tvenoj promjeni, medijske slobode, pomo\u0107 ljudima. Ali postojao je i moment erosa: u situaciji kada se gasi svjetlo onda nastaje kohezija \u2013 isti\u010de Vesna Jankovi\u0107.<\/p>\n – Rekli ste na po\u010detku da su onda bile jake \u017eene, a danas? \u2013 pitamo Nevenku Fiket.<\/p>\n – Danas su mlade \u017eene pod pritiskom materijalne egzistencije i to je dru\u0161tveni problem. Mi smo tada bile sve volonterke. Ja sam radila, brinula za djecu i volontirala. Sad su druga vremena, mi smo htjele ne\u0161to stvarati, a danas je zavladao materijalizam. Na\u0161 SOS telefon i dalje danas radi, ima skloni\u0161te, ali ne onakvim intenzitetom. Premda, potrebe su i dalje prisutne. Mi jesmo samostalne, ali dr\u017eava financira i mora\u0161 sve po njihovom raditi \u2013 isti\u010de Nevenka.<\/p>\n – Ova materijalna situacija, kao \u0161to ka\u017eete, jest problemati\u010dna, \u010dak i da ne pri\u010damo o nasilju. Ako sam \u017ertva nasilja kako \u0107u iza\u0107i iz te situacije, ili kako \u0107u bez te pla\u0107e volontirati. Jer svaki dana se mora\u0161 boriti da do\u0111e\u0161 do rije\u010di \u2013 nadovezala se Diana Todorova.<\/p>\n Vesna Jankovi\u0107 podsje\u0107a da je na prvu godi\u0161njicu rata u Ukrajini nekoliko njih napisalo zajedni\u010dku izjavu u javnosti, kao ad hoc<\/em> feministi\u010dka antiratna koalicija, koja se nije posve primila, ali je bila vrijedna. Borba se svakako nastavlja.<\/p>\n pi\u0161e Dragan Grozdani\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iz \u017eenskog aktivizma od po\u010detka 1990-ih nastali su i razvili se Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za \u017eene \u017ertve rata, projekt Pakrac, Centar za mirovne studije, Ku\u0107a ljudskih prava, B.a.B.e. i mnoge druge organizacije, o \u010demu pri\u010daju nekada\u0161nja urednica ARKzina Vesna Jankovi\u0107 i suosniva\u010dica SOS telefona Nevenka Fiket<\/p>\n","protected":false},"featured_media":5746,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-5749","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Pakrac_Keith-Michael-Holmes.jpg\")