Sporazum koji je trebao omogu\u0107iti slobodniju trgovinu izme\u0111u Meksika, Kanade i SAD-a doveo je do ote\u017eanja polo\u017eaja radnika, poljoprivrednika i domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva. Jeftini ameri\u010dki poljoprivredni proizvodi preplavili su meksi\u010dko tr\u017ei\u0161te, ostaviv\u0161i brojne seljake u ruralnim dijelovima bez posla, a potom i krova nad glavom kad je uslijedio ruralni egzodus.<\/p>\n
“Sada smo obavezni uvoziti i kupovati GMO kukuruz”, obja\u0161njava mi Victoria Libertad<\/strong>, meksi\u010dka prijateljica za \u010dije su ime zaslu\u017eni roditelji simpatizeri Zapatista.<\/p>\n “Meksiko se protiv toga borio, ali je izgubio pravnu bitku. Mi smo zemlja kukuruza koji \u0107e sada biti uni\u0161ten jer moramo kupovati njihov. Isto tako imamo naftu, ali je zbog zastarjele infrastrukture izvozimo i kupujemo prera\u0111enu, opet iz SAD-a. Pritom gubimo novac. Neke na\u0161e vlade su se poku\u0161ale suprotstaviti, sve dok u jednom trenutku nisu prestale. Politi\u010dari su po\u010deli dobivati svoj dio kola\u010da. El dinero corrompe<\/em>. Ne znam da li je mogu\u0107e i\u0161ta poduzeti protiv volje SAD-a”, ka\u017ee.<\/p>\n “Prosje\u010dnog Meksikanca maltretiraju ili njegova dr\u017eava i SAD ili karteli. Vi\u0161e ne mo\u017ee\u0161 saditi ni avokado, a da te kartel ne do\u0111e reketariti. Pa kad odlu\u010di\u0161 pobje\u0107i od svega, makar radio 12 sati na vru\u0107ini u polju kao imigrant, Amerikanci ti dignu zid jer se boje da si \u0161vercer droge. Ironi\u010dno, jer droga sti\u017ee zato \u0161to je oni \u017eele. Da nema njih, na\u0161a narko ekonomija bi presu\u0161ila”, mrmlja Carlos.<\/p>\n Negdje sam pro\u010ditala formulaciju da je “kokain dio ameri\u010dke kulture od 1970-ih” \u2013 bila bi smije\u0161na da nije tragi\u010dna. Sav taj hustle<\/em> i materijalizam gurnuli su jedne u kokain (asociran s uspjehom, novcem i stimulacijom), a druge u heroin (predaja, autodestrukcija, bijeg). Zemlje “pojasa koke” \u2013 Kolumbija, Peru, Bolivija i Meksiko koji proizvodi velik dio heroina i metamfetamina \u2013 imaju zna\u010dajno manji problem s konzumacijom droge od SAD-a. Pritom Meksiko sam po sebi nije toliko proizvo\u0111a\u010d narkotika koliko je “samo” najve\u0107a tranzitna zemlja kojom droga sti\u017ee u SAD. Karteli su uz Petroleos Mexicanos, Walmart i Telmex najve\u0107i poslodavci u dr\u017eavi. “\u010cak i predsjednik radi za njih”, frknut \u0107e Meksikanci.<\/p>\n SAD priti\u0161\u0107e Meksiko na rat protiv droge, kao i 2006. godine kada je predsjednik Calderon<\/strong> krenuo u obra\u010dun s kartelima u kojem je, procjenjuje se, do danas poginulo oko 300.000 ljudi. Sa svakih uhi\u0107enjem ili ubojstvom nekog od lokalnih narko \u0161efova nasilje bi samo poraslo jer bi do\u0161lo do borbi za vlast nad teritorijem ili kartelom. Pritom je masa oru\u017eja \u0161vercana upravo iz SAD-a gdje je do njega lak\u0161e do\u0107i nego u Meksiku. Meksiko inzistira da SAD provede istragu i potrudi se rije\u0161iti probleme sa svoje strane, no entuzijazam nije uzajaman. Ogromno krvoproli\u0107e navelo je doju\u010dera\u0161njeg predsjednika Obradora<\/strong> da usvoji politiku “zagrljaja, a ne metaka” i poru\u010di SAD-u kako ne planira biti njihov privatni policajac na usluzi u dvori\u0161tu \u2013 \u0161to je pak navelo ljude na zaklju\u010dak da je droga pobijedila.<\/p>\n “Oni na\u0161u koku \u0161mr\u010du, mi njihovu pijemo”, re\u0107i \u0107e mi s vragolastim osmijehom drugi amigo Marco<\/strong> s Yucatana dok u sebe ulijeva bocu Coca Cole.<\/p>\n Jo\u0161 jedna bizarnost. Dok karteli uni\u0161tavaju Amerikance drogom, ameri\u010dke korporacije uni\u0161tavaju Meksikance dijabetesom. Meksikanci godi\u0161nje popiju gotovo duplo vi\u0161e Coca Cole od Amerikanaca, a u ruralnim dijelovima zemlje Cola je dostupnija \u2013 navodno i jeftinija \u2013 od \u010diste i pitke vode (u Meksiku se op\u0107enito ne pije voda iz pipe, ve\u0107 je potrebno kupovati fla\u0161iranu). Sve je po\u010delo 1960-ih kada se Cola po\u010dela probijati na susjedno tr\u017ei\u0161te: u tome je veliku ulogu odigrao budu\u0107i meksi\u010dki predsjednik Vicente Fox<\/strong> koji se od voza\u010da dostavnog kamiona popeo do funkcije CEO-a Coca Cole Meksiko, koja \u0107e potom financirati njegovu predsjedni\u010dku kampanju, Mexico City olimpijadu 1968. i Svjetsko nogometno prvenstvo 1970. godine. Coca Cola je osvojila meksi\u010dka srca i fri\u017eidere. Ubrzo su svi postali navu\u010deni kao da jo\u0161 uvijek stavljaju kokain u nju.<\/p>\n Posljednjih godina iza\u0161la je hrpa \u010dlanaka i dokumentaraca o meksi\u010dkoj opsesiji \u0161e\u0107ernim napicima, najvi\u0161e Colom \u2013 i najvi\u0161e u Chiapasu, najsiroma\u0161nijoj saveznoj dr\u017eavi Meksika. Da! U istom onom Chiapasu, kolijevci Zapatista, ljudi u prosjeku piju dvije litre Coca Cole dnevno. Kriti\u010dari i aktivisti isti\u010du kako tamo\u0161nja tvornica Coca Cole zahvaljuju\u0107i koncesiji iskori\u0161tava ogromne koli\u010dine vode i pritom zaga\u0111uje lokalne izvore. Agresivan marketing, zaga\u0111enje okoli\u0161a, kr\u0161enje radni\u010dkih prava i nasilje nad sindikalnim vo\u0111ama, monopol i politi\u010dko lobiranje protiv ve\u0107ih poreza na \u0161e\u0107erna pi\u0107a samo su neki od argumenata za bojkot korporacije. No desetljetna kampanja i dominacija na tr\u017ei\u0161tu u\u010dinili su svoje \u2013 \u0161e\u0107erni napitci doveli su do ozbiljnih ovisnosti, a potom i eksplozije stopa sr\u010danih udara i dijabetesa. Siroma\u0161ni meksi\u010dki radnici \u010desto \u017eive na kruhu i Coca Coli jer im je to najjeftiniji na\u010din da se napucaju kalorijama i energijom potrebnima za cjelodnevni fizi\u010dki rad. Neki se tje\u0161e time da se meksi\u010dka Cola ne radi od kukuruznog sirupa kao ameri\u010dka ve\u0107 od \u0161e\u0107erne trske, ali i dalje su u samom vrhu svijeta po pretilosti odraslih. Tre\u0107ina odraslih u Meksiku je pretila, skoro kao i u SAD-u.<\/p>\n Lo\u0161e i nedostupno zdravstvo, nekvalitetna prehrana, kriminal i nesigurnost, poskupljenja i sve te\u017ee spajanje kraja s krajem natjerali su mnoge da sre\u0107u potra\u017ee s druge strane zida koji dijeli Meksiko i SAD. U Meksiku je, naro\u010dito od pandemije koronavirusa, sre\u0107u potra\u017eilo skoro milijun i pol Amerikanaca koji trenutno ovdje borave i rade \u2013 a taj broj raste. “Na Floridu ide\u0161 umrijeti, ali u Meksiko ide\u0161 \u017eivjeti”, rekli bi. Podru\u010dja “najpogo\u0111enija” Amerikancima su Mexico City, jezero Chapala, San Miguel de Allende, Tulum, Playa del Carmen\u2026 S njima je do\u0161lo sve ono \u0161to dolazi s gentrifikacijom: poskupjele su nekretnine i usluge, doma\u0107i se iseljavaju, novogradnja optere\u0107uje infrastrukturu i okoli\u0161, rastu dru\u0161tvene podjele na “nas” i “njih”, kao i strah da meksi\u010dke gradove \u010deka sudbina Kostarike.<\/p>\n Pro\u0161le godine u obalnom i turisti\u010dkom gradu Mazatlan gosti hotela pobunili su se protiv tradicionalne banda glazbe lokalnih svira\u010da na pla\u017eama. Kada su vlasnici hotela i apartmana pritisnuli lokalne vlasti da glazbu zabrane ili ograni\u010de, svira\u010di su organizirali velik glazbeni prosvjed na kojem su probili u\u0161i svima koji ne po\u0161tuju lokalnu kulturu. To je izazvalo zezanciju me\u0111u Meksikancima da je Trumpov<\/strong> zid ipak dobar jer dr\u017ei Gringose dalje od njih. U Mexico Cityju je osvanuo kip nove svetice: Santa Mari la Juaricua, za\u0161titnica od gentrifikacije. Kip koji su postavili lokalni umjetnici postao je miljenik onih koji vjeruju u pravo na dostupno stanovanje, koji su za progres, ali ne i za korupciju i aroganciju. Molitva ka\u017ee: “Sveta Mari de la Juaricua, za\u0161tititi nas od gospode, njihovih voza\u010da i za\u0161titara. Za\u0161titi nas od preseljenja, delo\u017eacija, porasta cijena rente i poreza na nekretninu. Spasi nas od gentrifikacije. Amen.”<\/p>\n Oni koji su se zatekli u novim “Gringo oazama” sada mogu na neki na\u010din re\u0107i ono \u0161to su govorili Meksikanci Kalifornije nakon \u0161to ju je osvojio SAD: “Nismo mi pre\u0161li granicu, nego je granica pre\u0161la nas!”<\/p>\n “Za\u0161to napu\u0161taju svoju ‘zemlju snova, zemlju slobodnih’?” pita Victoria.<\/p>\n “Jer po\u010dinju shva\u0107ati koliko je sj\u2026 njihov sistem. Ne mislim da je rje\u0161enje u tome da se svi vrate otkuda su do\u0161li, \u017eivimo u globaliziranom svijetu. No postoje razli\u010dite vrste migranata i migracija. Mi selimo iz nu\u017enosti, a oni imaju ekonomsku mo\u0107 biti u Meksiku \u2013 velika je praznina izme\u0111u onih koji imaju sve i onih koji nemaju ni\u0161ta. Od nas o\u010dekuju da se potpuno adaptiramo Americi, a kada oni do\u0111u u Meksiko, o\u010dekuju da sve bude just like in America<\/em>, samo ljep\u0161e, sun\u010danije i jeftinije. Gadi mi se \u0161to postoje restorani u kojima vi\u0161e ne postoji meni na \u0161panjolskom jer oni ne vide potrebu da ga bar malo nau\u010de. To govori kako nas do\u017eivljavaju: kao svoju koloniju. Ne znam kako \u0107emo mo\u0107i imati bolje odnose kada su zasnovani na bogata\u0161kom zlostavljanju. Tako je u cijelom svijetu”, dodaje.<\/p>\n Ovih dana Latinosi diljem svijeta odvaljuju na novi, politi\u010dniji-nego-ikad album Bad Bunnyja<\/strong>, glazbenika iz Puerto Rica. Album je na dru\u0161tvenim mre\u017eama osvojio i Slavene, naro\u010dito pjesmom “DtMF”. Pjesmu vizualno predstavljaju dvije plasti\u010dne dvori\u0161ne stolice na kojima su se diljem svijeta dru\u017eile obitelji i prijatelji. Mnogi od njih danas su razdijeljeni kilometrima, a refren “Trebao sam te vi\u0161e fotografirati, trebao sam te vi\u0161e ljubiti i grliti dok sam te imao” postao je nostalgi\u010dna himna raseljenih. No politi\u010dki su jo\u0161 zna\u010dajniji stihovi: “\u017dele uzeti moju rijeku i moju pla\u017eu, \u017eele uzeti moj kvart i da moja baka odseli \u2013 ali ja ne \u017eelim da rade tebi ono \u0161to su u\u010dinili Havajima”. Ina\u010de, Havaji danas zbog masovne izgradnje i naru\u0161avanja ekosustava nose titulu “prijestolnice izumiranja”. Problem nisu ni promjena, ni migracije, ni mije\u0161anje \u2013 problem je monokulturni imperijalizam:<\/p>\n “Vidio si samo ono \u0161to ti se najvi\u0161e svidjelo kod mene, a nisi vidio koliko patim.”<\/p>\n pi\u0161e Lidija \u010culo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prosje\u010dnog Meksikanca maltretiraju ili njegova dr\u017eava i SAD ili karteli. Vi\u0161e ne mo\u017ee\u0161 saditi ni avokado, a da te kartel ne do\u0111e reketariti. Pa kad odlu\u010di\u0161 pobje\u0107i od svega, makar radio 12 sati na vru\u0107ini u polju kao imigrant, Amerikanci ti dignu zid jer se boje da si \u0161vercer droge, mrmlja Carlos, moj amigo iz Mexico Cityja<\/p>\n","protected":false},"featured_media":5878,"template":"","tags":[131],"atribut":[],"class_list":["post-5883","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-reportaza"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Granica_Carlos-MorenoSIPA-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Zapatisticke-oci_Lidija-Culo-scaled.jpg\")