Godine 1955. me\u0111u radnicima i radnicama “\u0110ure \u0110akovi\u0107a” provedena je anketa koja je otkrila da se tek nekolicina njih bavila nekim oblikom sporta. Iako su odbojka\u0161ka i stolnoteniska sekcija bile aktivne u tvornici, uo\u010deno je da vlada poprili\u010dna nezainteresiranost za sportske aktivnosti, kao i da fali stru\u010dnog kadra koji bi vodio sportske tvorni\u010dke sekcije.<\/p>\n
Kako pi\u0161e povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107<\/strong> u knjizi “Plave kute idu na more” (istra\u017eivanje svakodnevice “\u0110urinih” radnika tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a), u “\u0110uri” se tijekom 1960-ih krenulo u sustavnije razvijanje sportskih aktivnosti. Njegovala se ideja razvoja amaterskog sporta, cilj je bio da radnici iza\u0111u na zrak, da se takmi\u010de i zabavljaju, razvijaju zdrave navike.<\/p>\n Posebna je pa\u017enja od 1970-ih na razini sindikata posve\u0107ena sportskim aktivnostima, pa se tako Fakultet za fizi\u010dku kulturu povezao s poduze\u0107ima poput “\u0110ure \u0110akovi\u0107a” i sisa\u010dke \u017deljezare. S vremenom je u “\u0110uri” do\u0161lo i do osposobljavanja animatora za rekreaciju koji su me\u0111u ostalim vodili i razli\u010dite oblike tjelovje\u017ebe u tvornici. Kako bilje\u017ei Rajkovi\u0107 Peji\u0107, jedna od njih bila je devizna referentica Dubravka Martinovi\u0107<\/strong> koja je nakon zavr\u0161etka te\u010daja bila voditeljica sportske rekreacije, i ponekad je mijenjala nastavnika rekreativaca i odr\u017eavala sat rekreacije.<\/p>\n Sedamdesetih je u “\u0110uri” organizirana posebna rekreacija za \u017eene, koja se odvijala u \u0161kolskoj dvorani Mike Babi\u0107a<\/strong>, a najpopularniji je bio aerobik koji se odr\u017eavao dva puta tjedno. Radilo se o programu s doziranim intenzitetom vje\u017ebi uz obavezan lije\u010dni\u010dki pregled prije po\u010detka, ali i nakon zavr\u0161etka \u0161estomjese\u010dnog vje\u017ebanja. Kao razloge usmjerenosti takve rekreacije prema radnicama, navodilo se da je zaposlena \u017eena zbog kancelarijskog posla i zbog obavljanja svakodnevnih ku\u0107anskih poslova “suvi\u0161e optere\u0107ena, ne samo fizi\u010dki, nego i psihi\u010dki”.<\/p>\n Radnici su se sportski aktivirali i kroz radni\u010dko-sportske igre odr\u017eavane na razini Jugoslavije, na kojima su sudjelovali deseci tisu\u0107a radnika i radnica, a posebno su primamljiva bila zimska natjecanja koja su se organizirala u popularnim zimovali\u0161tima, poput Vla\u0161i\u0107a. Na saveznoj razini zna\u010dajna je bila Smotra proizvo\u0111a\u010da \u0161inskih vozila Jugoslavije Bratstvo i jedinstvo. Za “\u0110urine” radnike posebno su uspje\u0161ne bile smotre u Mariboru i Sarajevu krajem 1970-ih. U Mariboru su u ukupnom plasmanu osvojili \u010detvrto mjesto, a u Sarajevu \u010detiri zlatne medalje. Me\u0111u osvaja\u010dima zlata u Sarajevu bila je radnica Zlata Kola\u010d<\/strong>, igra\u010dica pikada. Godine 1981. “\u0110uro \u0110akovi\u0107” bio je doma\u0107in 11. smotre u Slavonskom Brodu, na kojoj je sudjelovalo vi\u0161e od 450 sudionika. Natjecanja su se odr\u017eavala na sportskim terenima diljem grada, a osim sportskih natjecanja organizirani su i sastanci dru\u0161tveno-politi\u010dkih aktivista na kojima su se razmjenjivala iskustva o radu dru\u0161tveno-politi\u010dkih organizacija.<\/p>\n Istra\u017euju\u0107i za knjigu, Rajkovi\u0107 Peji\u0107 je saznala da se na promicanju sporta radilo i internacionalno, u vanjskim pogonima poduze\u0107a. Tako je po\u010detkom 1980-ih u L\u00fcbecku osnovano Sportsko dru\u0161tvo “\u0110uro \u0110akovi\u0107”, a jedna od prvih aktivnosti dru\u0161tva bilo je organiziranje nogometnog turnira povodom Dana borca 4. jula. Osim nogometne, osnovana je i sekcija za stolni tenis koja je djelovala na razini Sportskog saveza Hamburga. “\u0110urini” radnici sportski su se organizirali i u Libiji. Na gradili\u0161tu termoelektrane u mediteranskoj luci Tobruku formirali su ekipe za igranje malog nogometa. Ekipe su nazivali po poznatim jugoslavenskim klubovima, a utakmice su se igrale svakog petka kad se radilo skra\u0107eno.<\/p>\n pi\u0161e Ivana Peri\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U “\u0110uri \u0110akovi\u0107u” se tijekom 1960-ih krenulo u sustavnije razvijanje sportskih aktivnosti. Njegovala se ideja razvoja amaterskog sporta, cilj je bio da radnici iza\u0111u na zrak, da se takmi\u010de i zabavljaju, razvijaju zdrave navike<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6072,"template":"","tags":[40],"atribut":[],"class_list":["post-6073","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-dvokorak-naprijed"],"acf":[],"yoast_head":"\n