{"id":6420,"date":"2025-05-27T10:52:30","date_gmt":"2025-05-27T08:52:30","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/"},"modified":"2025-05-27T10:53:03","modified_gmt":"2025-05-27T08:53:03","slug":"dosta-je-bilo-rezanja","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/","title":{"rendered":"Dosta je bilo rezanja"},"content":{"rendered":"

“Samo da me ne re\u017eu”, mislila je 30-godi\u0161nja N.<\/strong> pred svoj prvi porod. Ista misao brine mnoge trudnice. Istra\u017eivanje o strahu od poroda koje je provedeno me\u0111u trudnicama na Sveu\u010dili\u0161nom klini\u010dkom centru u Ljubljani 2014. pokazalo je da je me\u0111u ispitanicama najizra\u017eeniji bio strah od epiziotomije, zatim strah od gubitka kontrole nad situacijom i strah od boli.<\/p>\n

Epiziotomija je kirur\u0161ki zahvat rezanja tkiva i mi\u0161i\u0107a izme\u0111u vagine i anusa \u2013 me\u0111ice \u2013 uglavnom u posljednjem stadiju poroda kako bi se pove\u0107ao vaginalni otvor. Navodi se kao jedan od naj\u010de\u0161\u0107e izvo\u0111enih kirur\u0161kih zahvata.<\/p>\n

N. se nije prepustila slu\u010daju. Informirala se, zavr\u0161ila te\u010daj Hrvatske udruge doula o ljudskim pravima u porodu, znala je koje intervencije nisu nu\u017ene ako sve bude u redu, koji su polo\u017eaji bolji. Zato je i htjela roditi u rije\u010dkom Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru, mada ne \u017eivi u Rijeci, ali tamo se me\u0111u rijetkim rodili\u0161tima u Hrvatskoj mo\u017ee roditi u kadi, \u0161to ima niz prednosti i za rodilju i za bebu. I u vodi je ne mogu rezati, ra\u010dunala je. Trudno\u0107a joj je bila uredna, beba nije bila naro\u010dito velika, porod je tekao dobro i vodila ga je mla\u0111a medicinska ekipa pa je ra\u010dunala da ne\u0107e po ve\u0107 zastarjeloj praksi rutinski posezati za zahvatima.<\/p>\n

Na kraju ni\u0161ta nije bilo onako kako je htjela. Nije rodila u kadi jer je imala malu temperaturu. To razumije. No nisu joj dali ni da ra\u0111a \u010detverono\u0161ke, za \u0161to je potreban isti krevet na kojem je le\u017eala, ni\u0161ta dodatno. Taj polo\u017eaj, me\u0111u ostalim, otvara kukove, smanjuje bol, olak\u0161ava rotaciju bebe i smanjuje rizik od pucanja me\u0111ice i epiziotomije. Morala je le\u017eati na le\u0111ima, u naj\u010de\u0161\u0107em, mada najlo\u0161ijem i najbolnijem polo\u017eaju za ra\u0111anje jer smanjuje gravitacijski u\u010dinak, ote\u017eava prolaz bebe, a i zbog pritiska \u010de\u0161\u0107e dolazi do spontanog pucanja me\u0111ice, kao i do epiziotomije \u2013 onog \u0161to je htjela izbje\u0107i.<\/p>\n

Bez ikakvih komplikacija je rodila potpuno zdravu bebu \u2013 ocjenjena je s maksimalnom ocjenom na Apgar testu koji se provodi nakon ro\u0111enja \u2013 te\u0161ku 3,610 kg, \u0161to je u okviru normalne te\u017eine. Tek kada su je nakon poroda dugo \u0161ivali \u2013 N. bi rekla 40-ak minuta \u2013 shvatila je da su je rezali, napravili epizitomiju. U bolnici su joj rekli da je najbolje da prvih nekoliko dana ni ne pogleda kako to izgleda. Lije\u010dnici je nisu pregledali prije nego \u0161to je otpu\u0161tena niti joj je re\u010deno ili napisano u otpusnom pismu, u kojem je navedena epiziotomija, koliko ima \u0161avova. Oporavak je bio dug i bolan, ka\u017ee. To zna\u010di da prvih 15 dana uop\u0107e nije mogla sjediti, a kasnije je sjedila uz pomo\u0107 jastu\u010di\u0107a za hemoroide, to je onaj s rupom u sredini. Bilo joj je te\u0161ko hodati, podizati i nositi bebu, namjestiti se za dojenje i bila je nesretna \u0161to se ne mo\u017ee brinuti za dijete onako kako je htjela. Danas, \u0161est mjeseci nakon poroda, jo\u0161 uvijek povremeno osjeti bol u podru\u010dju o\u017eiljka. Na seksualne odnose ni ne pomi\u0161lja zbog straha od boli.<\/p>\n

Za N. bi se moglo re\u0107i da spada u prosjek. Moglo je biti bolje, a i puno gore. Neke \u017eene zbog epiziotomije jako krvare. Dvije s kojima smo razgovarali toliko da su izgubile svijest na porodu. Neke mjesecima nisu mogle sjediti niti se najmanje godinu dana nakon poroda upustiti u seksualne odnose. Neke poslije epiziotomije budu analno inkontinentne. Neke ne mogu zadr\u017eati vjetrove. Nekima dugo treba da uspostave vezu s bebom, zna\u010dajno du\u017ee nego \u017eenama kojima nije napravljena epiziotomija. Neke imaju puno ve\u0107e psihi\u010dke posljedice.<\/p>\n

Epiziotomija je u medicinskoj literaturi opisana jo\u0161 prije dva i pol stolje\u0107a, no masovnije se po\u010dela primjenjivati od sredine 20. stolje\u0107a jer se smatralo da se time smanjuje rizik te\u0161kog, prirodnog puknu\u0107a me\u0111ice pa onda i te\u017eih o\u0161te\u0107enja, da je oporavak od kirur\u0161kog reza lak\u0161i nego od prirodnog pucanja te da se skra\u0107uje porod. To se sa\u017eima i u kratkim poja\u0161njenjima koje u rodili\u0161tima ka\u017eu rodiljama u vezi epizitomije, kako su nam rekle \u017eene s kojima smo razgovarali: “Ako sama popuca\u0161, bit \u0107e puno gore”, “Rez \u0107e biti ljep\u0161i nego da sama popuca\u0161”, “Bit \u0107emo br\u017ee gotovi”. To\u010dno je da se time porod ubrzava \u2013 a aktivistkinje koje se bave \u017eenskim reproduktivnim pravima smatraju da je to bio i glavni uzrok rutinske primjene epiziotomije, koji ide u prilog medicinskom osoblju, a ne rodiljama \u2013 no stru\u010dnim istra\u017eivanjima se od 80-ih osporavaju prednosti rutinske epiziotomije. Dapa\u010de, dokazuje se da se uslijed epiziotomije pove\u0107ava gubitak krvi, stopa infekcija, mogu\u0107nost inkontinencije, a i rizik od te\u017eeg o\u0161te\u0107enja me\u0111ice te da utje\u010de na bol prilikom spolnog odnosa. Istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta u Michiganu pokazalo je da \u017eene koje su bile podvrgnute epiziotomiji \u010desto imaju lo\u0161iju sliku o tijelu i manje zadovoljavaju\u0107i seksualni \u017eivot u usporedbi s \u017eenama kojima je me\u0111ica prirodno popucala. K tome, rodilje kod kojih je u\u010dinjena epiziotomija tijekom prvog vaginalnog poro\u0111aja imaju statisti\u010dki zna\u010dajno \u010de\u0161\u0107i rizik spontanog pucanja i povrede tkiva rodnice i me\u0111ice pri sljede\u0107em vaginalnom poro\u0111aju, objavljeno je u cijenjenom znanstvenom \u010dasopisu Obstetrics and Gynecology. Zbog svega toga u klini\u010dku praksu ulazi selektivni pristup temeljen na medicinskim indikacijama. To zna\u010di da bi epiziotomija trebala biti izvo\u0111ena samo u medicinski opravdanim slu\u010dajevima, a ne rutinski.<\/p>\n

\"\"
Stope epiziotomije u hrvatskim rodili\u0161tima 2023.<\/figcaption><\/figure>\n

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jo\u0161 je 1996. preporu\u010dila da stopa epiziotomija ne prelazi 10 posto svih vaginalnih poroda.<\/p>\n

No stopa epiziotomije jo\u0161 uvijek zna\u010dajno varira u europskim zemljama \u2013 od ispod pet posto u Danskoj do preko 70 posto na Cipru. Sli\u010dni su rasponi i unutar Hrvatske. Podaci od svih rodili\u0161ta u Hrvatskoj, osim Op\u0107e bolnice u Novoj Gradi\u0161ki koja nije odgovorila na upit, pokazuju da je najmanja stopa epiziotomije u 2023. godini bila u op\u0107im bolnicama u Pakracu (8,59 posto) i Puli (9,84). Najvi\u0161a je pak u KBC-u Rijeka (75,8) gdje je N. rodila, potom u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici u Vukovaru (66,57 – \u0161to je jako visoki postotak, a ipak zna\u010dajno ni\u017ei od 80,54 samo godinu ranije), a blizu je i KBC Split (64,59). Kao \u0161to su nam na upit odgovorili iz KBC-a Rijeka, klini\u010dki bolni\u010dki centri imaju puno vi\u0161e kompliciranih trudno\u0107a i poroda kod kojih je \u010de\u0161\u0107a potreba za epiziotomijom nego u op\u0107im bolnicama i stoga se ne mogu uspore\u0111ivati. No primjerice KBC Zagreb \u2013 rodili\u0161te u Petrovoj \u2013 iste te 2023. ima 11,04 posto epiziotomija na bitno ve\u0107em broju poroda od rije\u010dkog KBC-a, a KBC Osijek 23,42 posto. Pritom je KBC Osijek 2015. imao 43,6 posto epiziotomija pa smo ih pitali uslijed \u010dega se postotak znatno smanjio od tada. Dr. Sini\u0161a \u0160ijanovi\u0107<\/strong> nam je odgovorio da je to sukladno svjetskim trendovima te da se lije\u010dnici i primalje bolni\u010dkog Zavoda za fetalnu medicinu i opstetriciju kontinuirano educiraju u zemlji i inozemstvu. Takav smo odgovor dobili i od ravnateljstva pulske bolnice gdje je stopa epiziotomije u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije \u2013 9,84 posto. Samo godinu ranije, 2022., taj je postotak u pulskoj bolnici bio 19,71 posto pa nam je ravnateljstvo pojasnilo da je za smanjenje potrebna “dobra komunikacija izme\u0111u osoblja i rodilje te strpljivo pra\u0107enje poroda bez po\u017eurivanja” te da je potrebno “izvoditi epiziotomiju samo kada za to postoje jasne medicinske indikacije”. Pritom nagla\u0161avaju da primalje igraju klju\u010dnu ulogu. One su “\u010duvarice” me\u0111ice i mi\u0161i\u0107a zdjeli\u010dnog dna pa smo tako razgovarali sa \u017eenama kojima je primalja masirala me\u0111icu te nisu ni rezane niti su popucale.<\/p>\n

Upravo je na temu utjecaja razine obrazovanja primalja na smanjenje izvo\u0111enja epiziotomija Renata Huzani\u0107<\/strong> provela istra\u017eivanje u sklopu diplomskog rada 2024. na studiju primaljstva Fakulteta zdravstvenih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. Naime, naj\u010de\u0161\u0107e su primalje te koje rade epiziotomiju. Huzani\u0107 je uspore\u0111ivala u\u010destalost epiziotomije u Klinici za \u017eenske bolesti i porode KBC-a Zagreb u razdoblju kada su u ra\u0111aonici radile isklju\u010divo primalje srednje stru\u010dne spreme i kasnije kada su u jednakom omjeru radile prvostupnice primaljstva s primaljama srednje stru\u010dne spreme. Tako je utvrdila da je u KBC-u Zagreb od 2021. do 2023. udio epiziotomija kod prvorodilja smanjen na 25,13, a kod vi\u0161erodilja na 4,07 posto u odnosu na \u010dak 96,18 kod prvorodilja i 47,86 posto kod vi\u0161erodilja u razdoblju od 2006. do 2008. godine. Autorica zaklju\u010duje da je takva drasti\u010dna promjena u medicinskoj praksi povezana s pove\u0107anjem obrazovanja primalja, \u0161to potvr\u0111uju i inozemne studije.<\/p>\n

Na upit Ministarstvu zdravstva zbog \u010dega su tako velike razlike u stopi epiziotomije u hrvatskim rodili\u0161tima te zbog \u010dega nema nacionalnih smjernica o skrbi za vrijeme poro\u0111aja u Hrvatskoj, pa tako i o epiziotomiji, dobili smo odgovor da se primjenjuju stru\u010dne smjernice i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije \u2013 koje se sude\u0107i po brojkama ipak ne primjenjuju \u2013 a da su razlike me\u0111u rodili\u0161tima mogu\u0107e “zbog klini\u010dke prosudbe zdravstvenih djelatnika u konkretnim situacijama”.<\/p>\n

Primjer razli\u010dite prosudbe zdravstvenih djelatnika je S.<\/strong>, koja je rodila dvaput na Svetom Duhu. Prvi put 2022., uz i drip i epiziotomiju bez najave i poja\u0161njenja. Drugi put 2024., puno ve\u0107u bebu, no uz primalju koja joj je masirala me\u0111icu i rukama \u0161irila vaginalni otvor kod izgona tako da nije ni rezana niti je popucala.<\/p>\n

N. najvi\u0161e mu\u010di \u0161to joj je napravljena epiziotomija, a da je o tome nisu informirali.<\/p>\n

– Iza\u0161la sam iz bolnice, a da ne znam ni za\u0161to je bila potrebna epiziotomija ni koliko imam vanjskih i unutarnjih \u0161avova. Lak\u0161e bi mi palo kada bih znala da taj o\u017eiljak imam s razlogom, a ne da razmi\u0161ljam je li mi napravljena epizitomija zato \u0161to im se u bolnici \u017eurilo \u2013 ka\u017ee.<\/p>\n

Ni u tome nije usamljena. Nizu \u017eena s kojima smo razgovarali obavljena je epiziotomija bez najave, naj\u010de\u0161\u0107e i bez anestetika, u trudu, tako da od jedne boli slabije osjete drugu.<\/p>\n

Za epiziotomiju su naj\u010de\u0161\u0107e saznale kada su \u010dule da ih treba za\u0161iti, ba\u0161 kao i N., ili bi shvatile zbog boli kod \u0161ivanja na\u017eivo. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom izvje\u0161\u0107u za pro\u0161lu godinu tako\u0111er navodi pritu\u017ebu rodilje zbog povrede prava na informiranost i samostalno odlu\u010divanje upravo po pitanju izvo\u0111enja epiziotomija bez suglasnosti.<\/p>\n

– Na porod sam do\u0161la spremna i znala \u0161to ne \u017eelim. Mu\u017e je bio prisutan i tako\u0111er je znao da to ne \u017eelim \u2013 govori L. <\/strong>koja je u prosincu rodila u KBC-u Split i izri\u010dito rekla da ne\u0107e epiziotomiju, ve\u0107 da bi radije popucala prirodno ako do toga do\u0111e. Porod je tekao dobro, relativno brzo i lagano, no nakon poroda su joj rekli da su je “malo zarezali”.<\/p>\n

U radu objavljenom u stru\u010dnom \u010dasopisu Hrvatske komore primalja 2020. objavljeni su rezultati internetske ankete u kojoj je sudjelovalo 769 ispitanica u dobi od 18 do 49 godina koje su ra\u0111ale u svim rodili\u0161tima u Hrvatskoj. \u010cak 71,4 posto njih su izjavile da im je napravljena epiziotomija. Samo 28,3 posto \u017eena su navele da im je prije zahvata medicinsko osoblje objasnilo \u0161to je epiziotomija i kako se izvodi, a tek je od njih 13,2 posto tra\u017eeno dopu\u0161tenje, odnosno informirani pristanak.<\/p>\n

I kvalitativna analiza svjedo\u010danstava iz kampanje #Prekinimo\u0161utnju iz 2020., koju je napravila udruga Roda, donosi primjere \u017eena koje su do\u017eivjele epiziotomiju bez upozorenja, bez obja\u0161njenja i bez anestezije.<\/p>\n

Branka Mrzi\u0107 Jagati\u0107<\/strong> iz udruge Roda govori o rutinskoj epiziotomiji, kao i o tzv. \u0161avu za mu\u017ea, kao o obliku saka\u0107enju \u017eenskih spolnih organa jer se ubrajaju u ozlje\u0111ivanje spolnih organa bez medicinskih indikacija, koje mo\u017ee ostaviti posljedice na \u017eenino fizi\u010dko i mentalno zdravlje te smanjiti kvalitetu \u017eivota. \u0160av za mu\u017ea ili tatin \u0161av je naziv za praksu u kojoj se prilikom \u0161ivanja me\u0111ice napravi dodatni \u0161av ili vi\u0161e njih kako bi rodnica bila u\u017ea nego \u0161to je bila prije poroda. Jedan od najutjecajnijih opstetri\u010dara 20. stolje\u0107a, Joseph Bolivar DeLee<\/strong>, u svojim je radovima pisao o tome da \u0161ivanjem epiziotomije lije\u010dnik mo\u017ee “vratiti vaginu u izvorno djevi\u010dansko stanje”. To je, kako Mrzi\u0107 Jagati\u0107 ka\u017ee, produkt patrijarhata. Me\u0111u \u017eenama s kojima smo razgovarali nismo nai\u0161li ni na koga kome je re\u010deno da im se \u0161iva \u0161av za mu\u017ea, \u0161to je neko\u0107 znala biti praksa, no jesmo na \u017eene koje osje\u0107aju da imaju \u0161av vi\u0161ka, odnosno da im je vagina zategnuta i da ih seksualni odnosi bole godinama nakon \u0161ivanja na porodu.<\/p>\n

N. jo\u0161 ne razmi\u0161lja o drugom djetetu. No ako se odlu\u010di, zna da ne\u0107e roditi u hrvatskim rodili\u0161tima. Plan je ili Slovenija ili ku\u0107ni porod.<\/p>\n

pi\u0161e Barbara Matej\u010di\u0107<\/em><\/p>\n

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mi\u0161ljenja su stavovi i mi\u0161ljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mi\u0161ljenjima Europske unije ili Europske izvr\u0161ne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tek kada su je nakon poroda dugo \u0161ivali, N. je shvatila da su je rezali. Mnoge hrvatske bolnice i dalje rutinski rade epiziotomiju \u2013 rezanje me\u0111ice \u2013 iako rodilje trpe brojne \u0161tetne posljedice. Dok Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje stopu tog zahvata do 10 posto, u Splitu je ona 64,59, a u Rijeci \u010dak 75,8 posto<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6416,"template":"","tags":[181],"atribut":[],"class_list":["post-6420","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-istrazivanje-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nDosta je bilo rezanja - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dosta je bilo rezanja - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Tek kada su je nakon poroda dugo \u0161ivali, N. je shvatila da su je rezali. Mnoge hrvatske bolnice i dalje rutinski rade epiziotomiju \u2013 rezanje me\u0111ice \u2013 iako rodilje trpe brojne \u0161tetne posljedice. Dok Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje stopu tog zahvata do 10 posto, u Splitu je ona 64,59, a u Rijeci \u010dak 75,8 posto\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-05-27T08:53:03+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1707\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/\",\"name\":\"Dosta je bilo rezanja - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/05\\\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2025-05-27T08:52:30+00:00\",\"dateModified\":\"2025-05-27T08:53:03+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/05\\\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/05\\\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1707,\"caption\":\"Splitsko rodili\u0161te \u2013 Rijeka, Vukovar i Split bilje\u017ee najvi\u0161e stope (Foto: Milan \u0160abi\u0107\\\/PIXSELL)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/dosta-je-bilo-rezanja\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Dosta je bilo rezanja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dosta je bilo rezanja - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dosta je bilo rezanja - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Tek kada su je nakon poroda dugo \u0161ivali, N. je shvatila da su je rezali. Mnoge hrvatske bolnice i dalje rutinski rade epiziotomiju \u2013 rezanje me\u0111ice \u2013 iako rodilje trpe brojne \u0161tetne posljedice. Dok Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje stopu tog zahvata do 10 posto, u Splitu je ona 64,59, a u Rijeci \u010dak 75,8 posto","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2025-05-27T08:53:03+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1707,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/","name":"Dosta je bilo rezanja - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg","datePublished":"2025-05-27T08:52:30+00:00","dateModified":"2025-05-27T08:53:03+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Splitsko-rodiliste_Milan-Sabic-scaled.jpg","width":2560,"height":1707,"caption":"Splitsko rodili\u0161te \u2013 Rijeka, Vukovar i Split bilje\u017ee najvi\u0161e stope (Foto: Milan \u0160abi\u0107\/PIXSELL)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/dosta-je-bilo-rezanja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Dosta je bilo rezanja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/6420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6416"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6420"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=6420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}