{"id":6798,"date":"2025-07-13T12:33:24","date_gmt":"2025-07-13T10:33:24","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/"},"modified":"2025-07-27T11:15:41","modified_gmt":"2025-07-27T09:15:41","slug":"gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/","title":{"rendered":"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju"},"content":{"rendered":"

Gresa Hasa<\/strong> politologinja je i aktivistkinja, magistra jugoisto\u010dno-europskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu i Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du, gdje trenutno priprema i doktorat. Suosniva\u010dica je i urednica prvog albanskog feministi\u010dkog magazina Shota, a du\u017ee od desetlje\u0107a sudjeluje u organizaciji grassroots<\/em> pokreta te radi kao neovisna novinarka i istra\u017eiva\u010dica. U pisanju se bavi politikom, socijalnom pravedno\u0161\u0107u i kulturom, s fokusom na autoritarizam, nacionalizam i vanjsku politiku u jugoisto\u010dnoj Europi.<\/p>\n

Nakon odrastanja u Tirani te zavr\u0161etka preddiplomskog studija, na diplomski ste oti\u0161li u Austriju. Zbog \u010dega ste se odlu\u010dili za studij u inozemstvu i imate li se \u017eelju vratiti u Albaniju?<\/strong><\/p>\n

Iako su mi politolo\u0161ko obrazovanje i dugogodi\u0161nje iskustvo u aktivizmu na lokalnoj razini pru\u017eili prakti\u010dan uvid u Albaniju i sociopoliti\u010dke izazove regije, osjetila sam potrebu za vi\u0161e strukturiranom, komparativnom i interdisciplinarnom akademskom perspektivom. U Tirani sam duboko isprepletena s aktivizmom, po\u0161to sam bila dio Studentskog pokreta za Sveu\u010dili\u0161te pa se tijekom studija sve vrtjelo oko prosvjeda i otpora, nikada oko obi\u010dnog, mirnog i laganog studiranja. Nakon \u0161to sam stekla to iskustvo, osjetila sam potrebu za studiranjem u me\u0111unarodnom, a posebno u demokratskom akademskom okru\u017eenju kako bih pro\u0161irila i svoju kriti\u010dku perspektivu te metodolo\u0161ke alate za koje nisam imala osje\u0107aj da mi ih tiransko sveu\u010dili\u0161te pru\u017ea u mjeri u kojoj sam ih trebala ili \u017eeljela imati.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de mogu\u0107nosti povratka u Albaniju, pa, u mnogim aspektima, rekla bih da nikada nisam doista oti\u0161la, jer iako vi\u0161e ne \u017eivim tamo, i dalje sam aktivno anga\u017eirana u javnoj sferi kroz kriti\u010dke procjene aktualnih politi\u010dkih pitanja te ostajem u bliskom kontaktu s aktivisti\u010dkim skupinama i neovisnim novinarima u zemlji.<\/p>\n

Kada ste prvi put osjetili potrebu da o nekom dru\u0161tvenom problemu progovorite javno i kako se razvila va\u0161a politi\u010dka svijest?<\/strong><\/p>\n

Rekla bih da je sve po\u010delo s bijesom, naravno. Bijesom potaknutim svjedo\u010denjem nepravdi i time \u0161to odgovorni nisu pretrpjeli nikakve posljedice. Sje\u0107am se da sam, prije vi\u0161e od deset godina, tri dana zaredom na vijestima \u010dula o tri razli\u010dite \u017eene koje su ubijene u \u010dinu femicida, a da pritom nije bilo nikakve javne reakcije. To me duboko pogodilo i razmi\u0161ljala sam: kakvo je ovo dru\u0161tvo u kojem se ubojstvo \u017eena do\u010dekuje \u0161utnjom i normalizira na takav na\u010din? Na Facebooku sam pozvala ljude da prosvjedujemo, \u0161to nikada prije nisam u\u010dinila i nisam znala \u0161to radim, ali bilo je aktivista iz LGBTQ+ zajednice koji su mi ponudili pomo\u0107, pa smo to zajedno organizirali. Na prosvjedu su se pojavile sve novinske ku\u0107e i ti zlo\u010dini su kona\u010dno postali tema javne rasprave, pa smo imale osje\u0107aj kao da smo ne\u0161to postigle, iako, naravno, ni\u0161ta ne mo\u017ee vratiti te \u017eene u \u017eivot.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de razvoja moje politi\u010dke svijesti, moram re\u0107i da je odrastanje za djevojke na Balkanu samo po sebi formativno iskustvo. Patrijarhat nije jedinstven za ovu regiju, ali posebno u nedemokratskim i konzervativnim dru\u0161tvima gdje je vladavina prava slaba, a ekonomsko iskori\u0161tavanje ra\u0161ireno, \u010desto poprima posebno agresivne i opresivne oblike. U takvim okru\u017eenjima rodna nejednakost je strukturno oja\u010dana, a kao \u017eena u dru\u0161tvu kojim dominiraju mu\u0161karci, rano shvatite da ono \u0161to se smatra normalnim \u010desto radi protiv vas, a ta spoznaja s vremenom postaje politi\u010dka. Ta spoznaja nas u\u010di da, ako \u017eelimo \u017eivjeti u slobodi i dostojanstvu, moramo izazvati i sru\u0161iti te norme, no stvarnost postaje jo\u0161 te\u017ea ako ste ujedno i pripadnik LGBTQ+ zajednice ili druge manjine, kao \u0161to su to u Albaniji romska i egipatska.<\/p>\n

Godine 2020. u devet gradova Albanije tra\u017eila se pravda za 14-godi\u0161nju \u017ertvu silovanja te se prosvjedovalo protiv sveprisutnog problema rodno uvjetovanog nasilja. Kao organizatorici, je li vam bilo te\u0161ko motivirati ljude da iza\u0111u na ulice i bore se za svoja prava, posebno s obzirom na patrijarhalni kontekst?<\/strong><\/p>\n

Rekla bih da u Albaniji povijesno naslje\u0111e jo\u0161 uvijek igra zna\u010dajnu ulogu. Zemlja je pretrpjela jednu od najsurovijih diktatura u Isto\u010dnom bloku, re\u017eim je gu\u0161io svaki prostor slobode, uklju\u010duju\u0107i i samu sposobnost zami\u0161ljanja otpora. Kao rezultat toga, mobiliziranje ljudi, \u010dak i danas, oko bilo kakvih, ne samo feministi\u010dkih ciljeva, ostaje vrlo te\u0161ko. I to nije samo zbog povijesnog naslje\u0111a jer su 2011. godine osobe iz ureda premijera u Tirani ubile \u010detiri mirna prosvjednika.<\/p>\n

Me\u0111utim, unutar feministi\u010dkog kolektiva u Albaniji uspjele smo u to vrijeme to\u010dno pogoditi \u017eivac slu\u010dajem 14-godi\u0161nje djevoj\u010dice. Odlu\u010dile smo zapo\u010deti prosvjed na periferiji jer je centralizirana dr\u017eava i dominantne elite redovito zanemaruju, marginaliziraju i ugnjetavaju. To je mjesto najakutnijih iskustava nepravde i siroma\u0161tva, ali i nasilja, a pokretanjem prosvjeda tamo smo \u017eeljele usmjeriti one \u010diji su glasovi obi\u010dno u\u0161utkani i osporiti temeljnu dinamiku koja odr\u017eava nejednakost. Ti prosvjedi su postali velika stvar, to je bio prvi put da je Albanija svjedo\u010dila feministi\u010dkim demonstracijama u takvim razmjerima, gdje su svi bili na ulicama, i \u017eene, i mu\u0161karci, i bake i djedovi, bila je to rijeka ljudi koji su zajedno tra\u017eili pravdu. Za Albaniju je to va\u017eno jer za razliku od drugih zemalja nikad nismo imali feministi\u010dku ili seksualnu revoluciju, a nismo imali ni toliko sloboda kao \u0161to su ih imali ljudi u Jugoslaviji.<\/p>\n

Studentski prosvjedi koje ste spomenuli, a koji su se odvili 2018. i 2019. godine, zaustavili su pove\u0107anje \u0161kolarina i doveli do ostavki u tada\u0161njoj vladi. Pratite studentske, a sada i masovne gra\u0111anske prosvjede koji se doga\u0111aju u Srbiji i napisali ste nekoliko \u010dlanaka o tome. \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti od studenata?<\/strong><\/p>\n

Mislim da se od studenata u Albaniji i Srbiji mo\u017ee mnogo nau\u010diti, od njihove beskompromisne borbe za pravdu, slobodu i dostojanstvo, njihovog strate\u0161kog i profesionalnog pristupa politi\u010dkom organiziranju i otporu unutar poluautoritarnih konteksta, od njihove uporne potrage za solidarno\u0161\u0107u i, mo\u017eda najva\u017enije, od njihove sposobnosti da zamisle druga\u010diji, bolji svijet. To je posebno klju\u010dno u na\u0161oj regiji koja se jo\u0161 uvijek nije suo\u010dila s mnogim problemima. Uvijek postoji prostor za rast i samokritiku unutar takvih pokreta, jer nisu homogeni: jasno mo\u017eemo vidjeti da \u0161to je pokret postao \u0161iri, to je vi\u0161e po\u010deo uklju\u010divati nacionalizam i pojedince povezane s ratnim zlo\u010dinima iz 1990-ih. Ne o\u010dekujem da \u0107e srpsko dru\u0161tvo promijeniti svoj stav o nacionalizmu u roku od nekoliko mjeseci, trebat \u0107e puno vi\u0161e vremena za to, ali vjerujem da je jedan od najsna\u017enijih ishoda ovih prosvjeda to \u0161to su otvorili prostor i za bitne regionalne razgovore. U tom smislu nam nova generacija mo\u017ee ponuditi nadu jer njihova politi\u010dka ma\u0161ta, hrabrost i odbijanje normalizacije nepravde pru\u017eaju najbolje jamstvo da se ti razgovori mogu dogoditi i da je promjena, ma koliko slo\u017eena bila, mogu\u0107a.<\/p>\n

\"\"
Gresa Hasa (Foto: Privatna arhiva)<\/figcaption><\/figure>\n

Zajedno s Liri Ku\u00e7i osnovali ste Shotu, prvi progresivni feministi\u010dki \u010dasopis u Albaniji. Kako se \u010dasopis razvijao od osnutka? Koja je uloga neovisnih feministi\u010dkih medija u izgradnji solidarnosti i svijesti, kako unutar Albanije tako i u regiji?<\/strong><\/p>\n

Dugo smo imale tu ideju, obje smo \u017eeljele pokrenuti feministi\u010dki \u010dasopis, ali nismo imale resurse. Originalno je sve po\u010delo kao feministi\u010dki grafiti razasuti po ulicama Tirane koje sam radila pod nadimkom Shota, a kasnije smo te po\u010detne skice pretvorile u svojevrsnu viziju feministi\u010dkog \u010dasopisa \u010diji je cilj prenijeti feministi\u010dke ideje i debate na albanski jezik te ih u\u010diniti dostupnima na\u0161oj zajednici. \u010casopis, koji je tako\u0111er dostupan online<\/em>, ima poseban prostor za teorijski rad koji prevodimo na albanski, ali i teorijski rad koji razvijaju albanske feministkinje. Pokriva niz tema kao \u0161to su radni\u010dka prava, seksualnost, ekolo\u0161ka pravda i sli\u010dno, a na\u0161 posljednji broj bavio se dekonstrukcijom rata iz feministi\u010dke perspektive, posebno rata u Ukrajini, ali i balkanskih ratova. Na\u017ealost su nakon objave uslijedili i drugi ratovi, genocid u Gazi i nedavni rat izme\u0111u Izraela, SAD-a i Irana. Svijet u kojem trenutno \u017eivimo vi\u0161e nalikuje distopijskoj stvarnosti: obilje\u017een je gomilanjem nuklearki, klimatskom krizom, porastom krajnje desni\u010darske retorike i autoritarnih re\u017eima, strahom i nesigurno\u0161\u0107u. Definitivno je daleko od feministi\u010dkog ideala svijeta kojem te\u017eimo.<\/p>\n

Pomogli ste u stvaranju Sht\u00ebpia Publike, sigurnog prostora u Tirani za aktiviste i marginalizirane skupine. Koliko su takvi fizi\u010dki prostori klju\u010dni upravo za intersekcionalni aktivizam?<\/strong><\/p>\n

Drago mi je da takvi prostori posljednjih godina rastu u Tirani i nekoliko drugih gradova u Albaniji, jer imaju posebnu va\u017enost, posebno kada su u pitanju marginaliziranije zajednice, poput LGBTQ+ osoba koje se suo\u010davaju s vi\u0161estrukim slojevima nasilja i isklju\u010denosti. Me\u0111utim, moram re\u0107i da se uz ove napore za stvaranje uklju\u010divih i sigurnih prostora Tirana smanjuje u smislu podru\u010dja za \u017eivljenje. Pronala\u017eenje pristupa\u010dnih prostora postalo je sve te\u017ee zbog gra\u0111evinskog buma, koji se doga\u0111a upravo sada, a koji zapravo poti\u010de pranje novca, i bliske isprepletenosti politi\u010dkih elita s organiziranim kriminalom. Neregulirane cijene najma samo pogor\u0161avaju problem, puno je te\u017ee zadr\u017eati prostor, pogotovo na dulje vrijeme.<\/p>\n

Povijesne zgrade i stare vile, poput one u kojoj se nekada nalazio na\u0161 dru\u0161tveni centar, ili postaju preskupe za odr\u017eavanje ili se ru\u0161e kako bi se napravilo mjesta za velike, bezdu\u0161ne razvojne projekte koji su ve\u0107ini ljudi nedostupni. Takva urbana transformacija Tirane prijeti ne samo fizi\u010dkim prostorima, ve\u0107 i dru\u0161tvenom tkivu, koje je klju\u010dno za zajednicu i otpor.<\/p>\n

Pisali ste o albanskoj LGBTQ+ zajednici koja se i dalje suo\u010dava s diskriminacijom unato\u010d odre\u0111enom napretku. Koliko su u promicanju prava u\u010dinkoviti me\u0111unarodni pritisak, europske integracije i financiranje iz inozemstva? I stvaraju li takvi procesi negativne reakcije i ovisnost?<\/strong><\/p>\n

Sve to igra zna\u010dajnu ulogu u promicanju LGBTQ+ prava u zemlji jer pru\u017ea resurse koji mogu osna\u017eiti lokalne aktiviste ili podr\u017eati pravne reforme, a istovremeno podi\u0107i svijest javnosti. Me\u0111utim, moram re\u0107i da se me\u0111unarodno okru\u017eenje prili\u010dno brzo mijenja, posebno u posljednje vrijeme. Na primjer, dolazak Donalda Trumpa<\/strong> na vlast izravno je utjecao na marginalizirane zajednice u Albaniji, jer je Trumpova administracija zna\u010dajno smanjila financiranje razvojne pomo\u0107i, tako da je utjecaj na lokalne zajednice opipljiv. Imamo situacije u kojima su mladi ljudi izba\u010deni iz vlastitih domova kada njihovi roditelji saznaju da su homoseksualci, biseksualci, lezbijke ili transrodni, a upravo nagla povla\u010denja financiranja mogu u ovakvim situacijama ostaviti ranjive skupine bez klju\u010dne pomo\u0107i. Veliko oslanjanje na vanjsko financiranje mo\u017ee stvoriti oblik ovisnosti, posebno u okru\u017eenjima gdje je korupcija ra\u0161irena, a vladine strukture slabe.<\/p>\n

Tako\u0111er, potrebe zajednice i ideje koje ima me\u0111unarodna organizacija se ne podudaraju uvijek, \u0161to je prili\u010dno problemati\u010dno. Izgledi za pristupanje Europskoj uniji slu\u017ee kao sna\u017ean katalizator za unapre\u0111enje prava i reformi, no mislim da bi EU trebala vi\u0161e sura\u0111ivati s akterima civilnog dru\u0161tva i graditi mostove s njima, umjesto da se dodvorava poluautoritarnom vo\u0111i poput Edija Rame<\/strong>. EU to \u010dini s Ramom, a \u010dini i s Aleksandrom Vu\u010di\u0107em<\/strong>. To zapravo otu\u0111uje ljude od borbe za demokraciju.<\/p>\n

Budu\u0107i da ste spomenuli Edija Ramu \u2013 upravo je osvojio \u010detvrti mandat zaredom, i to usred korupcijskih skandala. \u0160to to zna\u010di za albansku demokraciju i kakvo je stanje opozicije?<\/strong><\/p>\n

Trenutno se Albanija de facto<\/em> mo\u017ee smatrati jednopartijskom dr\u017eavom. Vladaju\u0107a Socijalisti\u010dka partija Albanije ima gotovo potpunu kontrolu nad dr\u017eavnim institucijama i politi\u010dkim procesima diljem zemlje. Nijedna stranka u Albaniji nije imala toliko mo\u0107i od 1991. godine. Tradicionalna oporba, koju predstavljaju Demokratska stranka Albanije i njezin dugogodi\u0161nji vo\u0111a Sali Berisha<\/strong> (koji je nedavno pu\u0161ten iz pritvora gdje je bio zbog optu\u017ebi za korupciju) oslabljena je od izbornog poraza 2013. godine i dodatno se pogor\u0161avala sa svakim sljede\u0107im parlamentarnim izborima. Njihovo odbijanje da provedu unutarnje reforme i distanciraju se od problemati\u010dnih osoba povezanih s kriminalom, poput Berishe, ozbiljno je naru\u0161ilo njihov kredibilitet i u\u010dinkovitost kao odr\u017eive alternative. Trenutno, kako bi zajam\u010dio svoj politi\u010dki opstanak, DP je oti\u0161ao toliko daleko da su prihvatili retoriku u Trumpovom stilu i uskladili se sa zapadnim krajnje desnim diskursom, iako politi\u010dke stranke u Albaniji op\u0107enito nemaju jasnu ideologiju i funkcioniraju vi\u0161e kao kartelske stranke.<\/p>\n

S druge strane, nove politi\u010dke stranke koje su proiza\u0161le iz pokreta na terenu, poput L\u00ebvizja Bashk\u00eb (Pokret Zajedno) i Nisma Thurje (Inicijativa s hashtagom), unato\u010d obe\u0107anju i ulasku u parlament prvi put nakon izbora 11. svibnja, ostaju slabe i ne sura\u0111uju jedna s drugom. U kombinaciji sa smanjenim gra\u0111anskim prostorom, takva fragmentacija potkopava njihovu sposobnost da se u\u010dinkovito suprotstave politi\u010dkom establi\u0161mentu.<\/p>\n

Unato\u010d nadama za uklju\u010divost i suradnju, na\u0161a regija se jo\u0161 uvijek bori s populizmom, nacionalizmom, patrijarhatom i demokratskim nazadovanjem. Koje su, prema va\u0161em iskustvu, najve\u0107e prepreke solidarnosti i kako ih mo\u017eemo prevladati?<\/strong><\/p>\n

Va\u017eno je imati na umu da nas vi\u0161e stvari povezuje nego \u0161to nas dijeli. Jedemo istu hranu, pijemo ista pi\u0107a i imamo gotovo istu kulturu. Ali poluautoritarne i nacionalisti\u010dke politi\u010dke elite \u017eele da vjerujemo u suprotno, jer zamislite \u0161to bi se dogodilo kada bismo komunicirali i gradili mostove jedni s drugima \u2013 na\u0161i napori i na\u0161a borba postali bi transnacionalni.<\/p>\n

Mnogo potencijala vidim u ekolo\u0161kim pokretima u regiji iz sljede\u0107eg razloga: ako imate zaga\u0111en zrak u Beogradu, imat \u0107ete zaga\u0111en zrak u Pri\u0161tini, imat \u0107ete zaga\u0111en zrak u Tirani. Zrak ne poznaje granice, utje\u010de na sve nas, a isto je i s vodama, \u0161umama i okoli\u0161em generalno. \u017divimo usred klimatske krize koja ne poznaje granice, a ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju jer je to zaista ne\u0161to zajedni\u010dko, posebno sada s u\u017easnim temperaturama u svim zemljama.<\/p>\n

Unato\u010d online<\/em> prijetnjama, uznemiravanju i diskriminaciji na poslu, ne\u010demu \u0161to na\u017ealost \u010desto vidimo kada se mlade \u017eene javno bore za ljudska prava, \u0161to vam daje nadu da nastavite istim putem?<\/strong><\/p>\n

Aktivisti u Albaniji suo\u010davaju se sa stalnim prijetnjama i pritiskom, ali ipak nastavljaju borbu. Snala\u017eenje u poluautoritarnom kontekstu u kojem su institucije i mediji zarobljeni daleko je od lakog, no ljudi ustraju. Kako? Zbog jednostavnog uvjerenja da je borba u kojoj sudjelujemo puno ve\u0107a od nas samih. Gubimo, padamo, ali se uvijek di\u017eemo jer se dr\u017eimo uvjerenja da je nagrada sloboda. A sloboda je rad u toku, ne doga\u0111a se preko no\u0107i. U takvim uvjetima je jaka zajednica bitna ne samo za odr\u017eavanje nade i zamaha, nego i za za\u0161titu vlastitog mentalnog zdravlja. Zajednice koje poti\u010du nadu zauzvrat postaju temelj otpornosti i dugoro\u010dnog otpora. Naposljetku, na\u0161a duga borba je ukorijenjena u ljubavi: ljubavi prema slobodi, prema demokraciji i prema dostojanstvenom \u017eivotu.<\/p>\n

razgovarala Katarina Bo\u0161njak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Va\u017eno je imati na umu da nas vi\u0161e stvari povezuje nego \u0161to nas dijeli. Ali nacionalisti\u010dke politi\u010dke elite \u017eele da vjerujemo u suprotno, jer zamislite \u0161to bi se dogodilo kada bismo gradili mostove jedni s drugima \u2013 na\u0161i napori i na\u0161a borba postali bi transnacionalni<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6795,"template":"","tags":[173],"atribut":[],"class_list":["post-6798","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nGresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Va\u017eno je imati na umu da nas vi\u0161e stvari povezuje nego \u0161to nas dijeli. Ali nacionalisti\u010dke politi\u010dke elite \u017eele da vjerujemo u suprotno, jer zamislite \u0161to bi se dogodilo kada bismo gradili mostove jedni s drugima \u2013 na\u0161i napori i na\u0161a borba postali bi transnacionalni\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-07-27T09:15:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Gresa1-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"2030\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/\",\"name\":\"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/07\\\/Gresa1-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2025-07-13T10:33:24+00:00\",\"dateModified\":\"2025-07-27T09:15:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/07\\\/Gresa1-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/07\\\/Gresa1-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":2030,\"caption\":\"Gresa Hasa (Foto: Privatna arhiva)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Va\u017eno je imati na umu da nas vi\u0161e stvari povezuje nego \u0161to nas dijeli. Ali nacionalisti\u010dke politi\u010dke elite \u017eele da vjerujemo u suprotno, jer zamislite \u0161to bi se dogodilo kada bismo gradili mostove jedni s drugima \u2013 na\u0161i napori i na\u0161a borba postali bi transnacionalni","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2025-07-27T09:15:41+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":2030,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Gresa1-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/","name":"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Gresa1-scaled.jpg","datePublished":"2025-07-13T10:33:24+00:00","dateModified":"2025-07-27T09:15:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Gresa1-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Gresa1-scaled.jpg","width":2560,"height":2030,"caption":"Gresa Hasa (Foto: Privatna arhiva)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/gresa-hasa-ekoloski-pokreti-mogu-ujediniti-regiju\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Gresa Hasa: Ekolo\u0161ki pokreti mogu ujediniti regiju"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/6798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6798"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=6798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}