– Odr\u017eivo cvje\u0107arstvo u praksi je poprili\u010dno izazovno. U Hrvatskoj gotovo i ne postoji mre\u017ea uzgajiva\u010da cvije\u0107a, a mali broj onih koji opstaju uglavnom se bavi konvencionalnim uzgojem, bez svijesti o ekolo\u0161kim principima. Ideja ekolo\u0161kog cvije\u0107a zvu\u010di utopijski, daleko od stvarnosti i tr\u017ei\u0161ta kojim dominira uvozno cvije\u0107e, optere\u0107eno eksploatacijom tla, velikom potro\u0161njom vode, pesticidima, lo\u0161im radnim uvjetima i visokim uglji\u010dnim otiskom transporta \u2013 poja\u0161njava nam Maja, koja nakon studija dizajna bira cvjetni put i od 2021. godine razvija Samoniklu.<\/p>\n
– U praksi se odr\u017eivost temelji na biranju lokalnog i sezonskog bilja, vlastitom uzgoju, kompostiranju, kori\u0161tenju reciklirane ili biorazgradive ambala\u017ee, bez cvje\u0107arske spu\u017eve. Promovirati i graditi odr\u017eivost unutar tr\u017ei\u0161ne ekonomije zna\u010di svakodnevno balansirati izme\u0111u ideala i realnosti \u2013 nadodaje.<\/p>\n
Vanja odr\u017eivo cvje\u0107arstvo definira jednako, nagla\u0161avaju\u0107i kako \u0161iroko kori\u0161tena cvje\u0107arska spu\u017eva sadr\u017ei veliku koli\u010dinu mikroplastike, a u njegovom se cvjetnom studiju mo\u017ee kupiti isklju\u010divo suho cvije\u0107e, za koje ka\u017ee da predstavlja “dugoro\u010dnu alternativu koja produljuje vijek trajanja aran\u017emana”. Blumen je otvorio 2024. godine, nakon uspje\u0161ne marketin\u0161ke karijere, a o imenu brenda o\u010dito nije morao puno razmi\u0161ljati jer se s njim rodio.<\/p>\n
– Suho cvije\u0107e i bilje je bila i svjesna poslovno-prakti\u010dna odluka, tr\u017ei\u0161na ni\u0161a, ali i odluka “iz trbuha” \u2013 volim njegovu nenametljivu i ponekad zanemarenu ljepotu, nje\u017enu estetiku koja se suhim cvije\u0107em mo\u017ee posti\u0107i za najrazli\u010ditije prostore i prilike \u2013 govori nam Vanja.<\/p>\n Na pitanje po kojim kriterijima bira suradnike i kako zna je li netko s kim radi doista “zelen”, Maja odgovara:<\/p>\n – \u010cesto me kontaktiraju razni brendovi s upitima za suradnju, me\u0111utim, ve\u0107inu toga odbijem, osim ako nisam sigurna da je upit iskren i da kompanija nema veze s politi\u010dki problemati\u010dnim smjerovima ili da im je “odr\u017eivost” samo mjese\u010dni zadatak za ispunjavanje tema koje su trenuta\u010dno in<\/em>. \u0160to se ti\u010de cvje\u0107arstva, nitko od uzgajiva\u010da ne posjeduje ekolo\u0161ki certifikat, sve se svodi na povjerenje. U uvjetima nedovoljno reguliranog tr\u017ei\u0161ta kao \u0161to je na\u0161e, eti\u010dnost postaje pitanje osobne i kolektivne odgovornosti.<\/p>\n Vanju smo priupitali kako pristupa temama ekologije i odr\u017eivosti u privatnom \u017eivotu:<\/p>\n – Gotovo je nemogu\u0107e potpuno eliminirati vlastiti \u0161tetan utjecaj na okoli\u0161. Ne\u0107u se praviti da ne nosim ko\u017ene tenisice, jedem meso ili nikad ne kupujem grickalice u plasti\u010dnim vre\u0107icama, ali gdje god je mogu\u0107e poku\u0161avam taj utjecaj maksimalno smanjiti. Dosta je suludo da nam svima, i lokalno i globalno, ova tema nije klju\u010dna, nego se, \u010dini se, va\u017enije baviti usta\u0161ama i partizanima.<\/p>\n A gdje beru cvije\u0107e i kako njihov rad prati ritam godi\u0161njih doba? Vanja nam ka\u017ee:<\/p>\n – Berem posvuda, svi\u0111a mi se kako obi\u010dne trave i gran\u010dice mogu postati centar pa\u017enje. Pozitivna profesionalna deformacija je da sam postao perceptivniji i vi\u0161e pa\u017enje pridajem prirodi oko sebe pa se gotovo svaki izlet ili vo\u017enja biciklom \u010desto pretvore u “lov”.<\/p>\n Maja isti\u010de da po\u0161tivanje prirodnog ritma godi\u0161njih doba mo\u017ee kupcima poslu\u017eiti kao podsjetnik na promjenjivost i osjetljivost prirode.<\/p>\n – Jesen mi je najdra\u017ee razdoblje jer donosi toplije, zagasite tonove s naglascima na \u017eutu, naran\u010dastu i crvenu, ali i bogatstvo tekstura koje se formira u zavr\u0161noj fazi cvjetnog ciklusa. Cvije\u0107e tada prelazi iz faze pune cvatnje u zrelost, a istovremeno se pojavljuju razni plodovi, sjemenke i bobice koje dodatno razigraju aran\u017emane \u2013 nadodaje.<\/p>\n S obzirom na to da je broj odr\u017eivih cvje\u0107ara u nas jo\u0161 relativno malen i ekologija nije prva stvar koja nekome padne na pamet kada ide kupiti cvije\u0107e, zanimalo nas je i kako se klijente mo\u017ee educirati.<\/p>\n – Ako u nekom trenutku nema tra\u017eenog cvije\u0107a jer mu nije sezona i nije lokalno dostupno \u2013 objasnimo za\u0161to, ponudimo alternativu. Tako vrijednosti pretvaramo iz fraze u praksu, a kupce iz pasivnih konzumenata u svjesne sudionike jedne \u0161ire promjene \u2013 poja\u0161njava nam Maja.<\/p>\n Samonikla i Blumen, dva cvjetna studija, cvje\u0107arnice, cvjetni ateljei, kako ih god \u017eelite nazvati \u2013 izgledaju kao filmski setovi, hipsterski raj (u dobrom smislu!) i scene iz omiljenog indie<\/em> filma, vizualno i mirisno privla\u010dni \u010dak i najneromanti\u010dnijim duhovima. Upitali smo na\u0161e profesionalce kakav bi buket izabrali za sebe. Vanja spremno odgovara:<\/p>\n – Ne\u0161to divlje, travnato i jednostavno. Iako sam u zadnje vrijeme dosta opsjednut palmama koje izazivaju instant ljetni ugo\u0111aj.<\/p>\n Maja ka\u017ee da, ironi\u010dno, zapravo nije pretjerani ljubitelj cvije\u0107a i nadodaje:<\/p>\n – Obo\u017eavam li\u0161\u0107e, zelene makove, plodove… Za vlastiti buket izabrala bih le\u017eeran, \u0161umski buket u kojem dominiraju \u0161umske jagode i listovi malina.<\/p>\n A koje su glavne lekcije koje su nau\u010dili rade\u0107i ovaj posao? Vanja ka\u017ee da je shvatio da ipak mo\u017ee biti strpljiv, a Maja da su najva\u017enije lekcije proiza\u0161le iz gre\u0161aka u poslovanju i konstantnog preispitivanja vlastite uloge na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n Cvije\u0107e nas prati u gotovo svim va\u017enim \u017eivotnim trenucima \u2013 u slavlju i borbi, tugovanju i sje\u0107anju, flertu i zdravici. Kako se u svakom dijelu \u017eivota moramo prilago\u0111avati svijetu koji smo sami skrojili, va\u017eno je promijeniti i na\u010din na koji konzumiramo cvije\u0107e. Kako Maja ka\u017ee:<\/p>\n – Odr\u017eivost nije sve ili ni\u0161ta; to je proces koji zahtijeva stalne promjene i u\u010denje.<\/p>\n A \u010demu se na\u0161i sugovornici nadaju? Vanja je istaknuo da nadu nalazi u samoj mogu\u0107nosti promjene, pa i promjene profesije.<\/p>\n – Postoje mnogi mogu\u0107i \u017eivoti. To je sloboda \u2013 ka\u017ee on.<\/p>\n Maja nadu pronalazi u sve ve\u0107em broj entuzijasta, amatera i profesionalnih cvje\u0107ara koji se okre\u0107u vlastitom uzgoju, lokalnim dobavlja\u010dima i sezonskom bilju.<\/p>\n \u010cini se da je upravo u toj kombinaciji \u2013 svakodnevnoj dosljednosti i otvorenosti prema promjeni \u2013 korijen odr\u017eivosti. I njezina nada.<\/p>\n pi\u0161e Vedrana Bibi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Samonikla i Blumen, dva cvjetna studija, cvje\u0107arnice, cvjetni ateljei, kako ih god \u017eelite nazvati \u2013 izgledaju kao filmski setovi. S njihovim vlasnicima Majom Suboti\u0107 i Vanjom Blumen\u0161ajnom razgovarali smo o odr\u017eivom cvje\u0107arstvu kojim se oboje bave<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6849,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-6854","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Samonikla_Jelena-Jankovic-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Blumen2_Lucija-Draca-scaled.jpg\")