{"id":6939,"date":"2025-09-14T08:31:22","date_gmt":"2025-09-14T06:31:22","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/"},"modified":"2025-09-28T08:35:58","modified_gmt":"2025-09-28T06:35:58","slug":"ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/","title":{"rendered":"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija"},"content":{"rendered":"

Ivana Mihaela \u017dimbrek<\/strong> zavr\u0161ila je studije povijesti umjetnosti i komparativne knji\u017eevnosti u Zagrebu te povijest na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti i Be\u010du. Na istom je sveu\u010dili\u0161tu i doktorirala na temu analize razvoja robnih ku\u0107a i modernizacije maloprodaje te urbanog prostora u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji od 1950-ih do 1970-ih. Trenutno u Be\u010du radi kao znanstvena asistentica na Institutu za dru\u0161tveno-povijesna istra\u017eivanja pri Radni\u010dkoj komori. Pisala je i jo\u0161 uvijek pi\u0161e za nekoliko portala (Voxfeminae.net, Muf.com.hr, Filmonaut), a najvi\u0161e se bavi temama umjetnosti, dizajna, filma, feminizma i popularne kulture. Na\u0161le smo se u Puli, gdje je gostovala u programu Kina Katarina na temu dvostruke optere\u0107enosti, pla\u0107enog i nepla\u0107enog \u017eenskog rada u Jugoslaviji.<\/p>\n

Za po\u010detak, kako je odrastanje u Zagrebu oblikovalo va\u0161e interese?<\/strong><\/p>\n

Moja motivacija za istra\u017eivanjem robnih ku\u0107a, \u010dime sam se bavila u diplomskim i doktorskom radu, sna\u017eno je definirana mojim odrastanjem u naselju Trnsko u Novom Zagrebu, a koje je u svojem sredi\u0161tu imalo Naminu robnu ku\u0107u. Dok sam bila mala, to je jo\u0161 uvijek bila Nama, sada je raspodijeljeno izme\u0111u Spara, DM-a i sli\u010dnih trgovina, kako se to \u010desto doga\u0111a sa (post)socijalisti\u010dkim robnim ku\u0107ama. Tada jo\u0161 nisam znala koji je zna\u010daj Name niti te robne ku\u0107e kao arhitektonskog djela koje je za\u0161ti\u0107eno kulturno dobro, ali mi je to uvijek bilo fascinantno i pitala sam se za\u0161to to moje naselje, koje je bilo udaljeno od centra i meni jako dosadno, uop\u0107e ima takav veliki trgova\u010dki prostor u sredi\u0161tu. Kada sam na fakultetu imala priliku smisliti temu za diplomski rad, to mi je prvo palo na pamet, pogotovo jer se jo\u0161 uvijek vrti pri\u010da o socijalizmu kao razdoblju u kojem potro\u0161nja prakti\u010dki ne postoji i ljudi nemaju \u0161to kupiti. To mi je zvu\u010dalo kontradiktorno s obzirom na robne ku\u0107e i istovremenu nostalgiju za jugoslavenskim proizvodima i potro\u0161a\u010dkom kulturom. Prvo sam se bavila arhitektonskom i kulturalnom povije\u0161\u0107u, ali sam na doktoratu vidjela da se istra\u017eivanjem dru\u0161tvene, ekonomske i radni\u010dke povijesti puno vi\u0161e mo\u017ee re\u0107i o drugoj strani robnih ku\u0107a, ne kao o prostoru potro\u0161nje, ve\u0107 trgovine i prodaje \u2013 tko su ljudi koji tamo rade, \u010dime se bave i na koji je na\u010din to osmi\u0161ljeno.<\/p>\n

\u0160to vas je privuklo nastavku studija u Budimpe\u0161ti, a potom i Be\u010du? Jeste li tamo imali vi\u0161e prostora za bavljenje spomenutom temom?<\/strong><\/p>\n

Dok sam jo\u0161 bila na Filozofskom u Zagrebu, sudjelovala sam na studentskoj konferenciji u Beogradu na temu Jugoslavije, \u0161to mi je bila velika prekretnica \u2013 tada sam prvi put i\u0161la u Srbiju i upoznala kolegice i kolege iz drugih zemalja regije koji su se bavili Jugoslavijom. To je bio prostor susreta i razmjene iskustava i ideja, i vidjela sam koliko su stvari povezane, koliko bi za temu povijesti robnih ku\u0107a bilo zna\u010dajno da se ne bavim samo Zagrebom i Hrvatskom, nego ve\u0107im dijelom jugoslavenskog prostora. Takvo istra\u017eivanje zahtijeva i odre\u0111enu dozu financijske i institucionalne potpore, i u tom smislu sam CEU u Budimpe\u0161ti vidjela kao mjesto gdje bih mogla dobiti i intelektualnu potporu jer se oni fokusiraju na komparativnu i transnacionalnu povijest, ali i dostatnu financijsku potporu. Selidba u Be\u010d je vi\u0161e bila slu\u010dajna, jer zbog Orbanovog <\/strong>re\u017eima fakultetu vi\u0161e nije bio dozvoljen rad u Budimpe\u0161ti.<\/p>\n

U ste\u010daju se prodaju i posljednje dvije Name u Ilici i na Kvatri\u0107u. O Nami se \u010desto govori kao o simbolu Zagreba. Kako je do toga do\u0161lo i koji je dru\u0161tveni zna\u010daj te robne ku\u0107e?<\/strong><\/p>\n

Mislim da bi razli\u010diti ljudi u Zagrebu ili Hrvatskoj, a i \u0161ire, vjerojatno imali druga\u010dije odgovore. Ono \u0161to mo\u017eemo vidjeti barem po reakcijama ljudi na vijest da \u0107e se Nama prodati \u2013 a zanimljivo je to \u0161to je poduze\u0107e desetlje\u0107ima u ste\u010daju pa sam trenutak prodaje mo\u017eda ne bi trebalo biti iznena\u0111enje \u2013 jest te\u017enja da se taj prostor pod svaku cijenu za\u0161titi, iako mo\u017eda vi\u0161e nisu ni i\u0161li u Namu da ne\u0161to kupe.<\/p>\n

Ono \u0161to meni zna\u010di Nama jednim su dijelom ta sje\u0107anja iz djetinjstva, a drugim moja posve\u0107enost istra\u017eivanju koja sada traje ve\u0107 desetlje\u0107e. Ono \u0161to mi je bitno i \u0161to sam u doktoratu poku\u0161ala prikazati su svi ti razli\u010diti ljudi i procesi koji su stvorili i pokretali Namu, kao i dru\u0161tvene vrijednosti koje su bile va\u017ene, a koje izlaze iz samih okvira prodaje i potro\u0161nje prema tome da se stvori nekakav prostor u koji svi ljudi \u2013 bez obzira na klasnu pripadnost i socijalne razlike \u2013 mogu do\u0107i i imaju pravo na njegovo kori\u0161tenje. Op\u0107enito je zna\u010dajna ideja robne ku\u0107e kao nekog elementa koji mo\u017ee oplemeniti gradski prostor ili bilo koju zajednicu u kojoj se nalazi, uklju\u010duju\u0107i i socijalisti\u010dku.<\/p>\n

Ako postoji nostalgija za Namom, \u0161to ta nostalgija zapravo predstavlja \u2013 je li to sje\u0107anje na dru\u0161tvenu sigurnost, na jednostavnije odnose prema potro\u0161nji ili ne\u0161to sasvim drugo?<\/strong><\/p>\n

Pitanje nostalgije za Namom pokazuje kompleksnost tog fenomena, ali i otvara pitanje o kojem se vremenskom razdoblju razmi\u0161lja kada se razmi\u0161lja o nostalgiji prema Nami. Primjerice, sredi\u0161nja robna ku\u0107a koja se nalazi u Ilici prvotno je izgra\u0111ena krajem 19. stolje\u0107a i bila je robna ku\u0107a trgova\u010dkog lanca Kastner i \u00d6hler iz Graza. \u010cesto se povijest Name poistovje\u0107uje s povije\u0161\u0107u tog lanca, no to su dva potpuno razli\u010dita pouze\u0107a. U Hrvatskoj postoji tendencija romantiziranja Austro-Ugarske, a zna\u010dajan primjer toga je slu\u017ebena web stranica Name koja ima odjel “Nama kroz povijest”. Na njoj je najve\u0107i dio teksta posve\u0107en robnoj ku\u0107i Kastner i \u00d6hler, a najmanji tome \u0161to se doga\u0111a nakon 1945. kada Nama kao poduze\u0107e uop\u0107e nastaje. Mislim da se nostalgijom ka austrougarskom razdoblju poku\u0161ava prikazati da na\u0161 periferni polo\u017eaj nije bio toliko periferan i da smo dio srednje Europe itd. A to je tako\u0111er povezano i s negativnim osje\u0107ajima prema socijalisti\u010dkom naslije\u0111u koje se potiskuje i bri\u0161e.<\/p>\n

Ipak se osje\u0107a i nostalgija prema socijalisti\u010dkom razdoblju, tada je mnogim ljudima koji su \u017eivjeli u Zagrebu Nama jako zna\u010dila, pogotovo jer su robne ku\u0107e bile izgra\u0111ene u puno razli\u010ditih naselja. Primjerice, sredinom 1960-ih Nama je izgra\u0111ena u Dubravi koja je tada bila potpuno radni\u010dko naselje, a koje se tek gradilo i \u0161irilo. Prije izgradnje Name na Tre\u0161njevci 1960. godine, koja je danas Konzum, tamo je bilo polje kukuruza. Taj veliki modernizacijski proces za takva naselja zasigurno je puno zna\u010dio, ne samo u smislu robnih ku\u0107a kao prostora trgovine, nego i svakodnevnog \u017eivota.<\/p>\n

\"\"
Ivana Mihaela \u017dimbrek (Foto: AK)<\/figcaption><\/figure>\n

Upravo sjedimo nedaleko od kultne Robne ku\u0107e Pula, otvorene 1978. godine. Zadnja trgovina zatvorena je 2017. i od tada zgrada propada, prodana je i ve\u0107 nekoliko godina \u010deka nedosanjanu obnovu. \u0160to nam sudbina ove, kao i ve\u0107ine drugih robnih ku\u0107a nastalih u SFRJ, govori o promjenama koje su nastupile u dru\u0161tvu nakon raspada Jugoslavije?<\/strong><\/p>\n

U ovom kontekstu postoje dva povezana procesa, jedan je globalni proces tzv. smrti robnih ku\u0107a, jer su one kao trgova\u010dki prostori ve\u0107 nakon Drugog svjetskog rata, a onda i nakon devedesetih, u konstantnom opadanju i \u010desto se, jo\u0161 uvijek, u svijetu zatvaraju veoma poznate ku\u0107e. To nije karakteristi\u010dno samo za nas i za tranzicijsko postsocijalisti\u010dko razdoblje, jer robne ku\u0107e kao na\u010din i model trgovanja jednostavno u kapitalisti\u010dkim procesima ne mogu imati istu funkciju kao ranije. U Hrvatskom kontekstu je ve\u0107i globalni proces definitivno ukorijenjen u tranzicijske procese privatizacije, eksploatacije i uni\u0161tavanja jugoslavenskih poduze\u0107a. Tu je va\u017ean aspekt robnih ku\u0107a kao poduze\u0107a koja su, kao i ona tvorni\u010dka, privatizirana i zatvorena ili jako dugo godina bila u ste\u010dajnim procesima i na kraju propala. Za razliku od tvornica, prostor robne ku\u0107e je bio otvoren i do\u017eivljen kao (polu)javni, zbog \u010dega postoji druga\u010diji tip privr\u017eenosti korisnika i te\u017enja da se sa\u010duva. Pitanje je i \u0161to se treba sa\u010duvati: zgrada kao takva ili i njezina trgova\u010dka funkcija.<\/p>\n

Koja je sve bila uloga robnih ku\u0107a u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji? \u0160to su to robne ku\u0107e pru\u017eale, a \u0161to nam fali u dana\u0161njim trgova\u010dkim centrima?<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to sam vidjela u istra\u017eivanju, a \u0161to je bilo va\u017eno za ljude koji su radili u robnim ku\u0107ama, bila je ta ideja robne ku\u0107e kao dru\u0161tvenog dobra i kao neke institucije koja pru\u017ea i javni prostor, a koji mogu koristiti i koji pobolj\u0161ava kvalitetu njihove svakodnevice te standard \u017eivota. To je bio dio cjelokupnog samoupravnog socijalisti\u010dkog sistema, pri \u010demu je ve\u0107 1958. u programu Saveza komunista Jugoslavije pisalo da je posjedovanje razli\u010ditih dobara osnovno pravo svih gra\u0111ana Jugoslavije. Naravno, to jesu komercijalni prostori, ali su imali i \u0161iru dru\u0161tvenu namjenu \u2013 ve\u0107e robne ku\u0107e imale su usluge poput frizerskih i kroja\u010dkih salona, kafi\u0107e, restorane\u2026 Arhitektonsko i prostorno oblikovanje robnih ku\u0107a u Jugoslaviji bilo je vo\u0111eno te\u017enjom humanizacije prostora, dok je oblikovanje trgova\u010dkih centara potpuno druk\u010dije, nemaju sredi\u0161nju poziciju i nalaze se na rubovima grada. Robne ku\u0107e namijenjene su pje\u0161acima i bile su za\u0161ti\u0107eni prostori u kojima ljudi mogu neometano hodati, boraviti i dru\u017eiti se.<\/p>\n

Koliko danas imamo uvida u \u017eivote radnica i radnika robnih ku\u0107a u SFRJ?<\/strong><\/p>\n

Svako poduze\u0107e imalo je svoje novine, a u novinama Name \u010desto su bili objavljivani intervjui s razli\u010ditim tipovima radnika i radnica, kao i poslovo\u0111ama. Tradicionalno su za Dan \u017eena objavljivani intervjui s radnicama u kojima se govorilo i o tome koja je njihova uloga u tom poduze\u0107u, ali i u \u0161irem jugoslavenskom dru\u0161tvu te na koji na\u010din one vide svoj rad. \u0160to se radnica Name ti\u010de, bile su jako kriti\u010dne prema svojoj poziciji i \u010desto su nagla\u0161avale da usprkos svim prednostima koje zaposlenje u robnoj ku\u0107i ima, a to se smatralo dosta presti\u017enom pozicijom, nisu bile u mogu\u0107nosti iskoristiti mogu\u0107nosti daljnjeg obrazovanja ili ve\u0107eg politi\u010dkog aktiviranja u sindikatu, radni\u010dkom vije\u0107u i sli\u010dno. Sve to zbog nemogu\u0107nosti i donekle nevoljkosti sustava da se nosi s pitanjem nepla\u0107enog ku\u0107anskog rada i brige o djeci i obitelji. Zbog manje mogu\u0107nosti obrazovanja nisu mogle napredovati na vi\u0161e pozicije, ve\u0107 bi uglavnom ostajale na onim prodava\u010dkim, tako da je socijalna mobilnost u tom slu\u010daju bila ograni\u010dena. S druge strane, modernizacija trgovina i trgova\u010dkih prostora bila je va\u017ena za te radnice jer je zna\u010dajno pobolj\u0161ala radne uvjete u samim robnim ku\u0107ama, pa je omogu\u0107eno i zaposlenje ve\u0107eg broja \u017eena, i u robnim ku\u0107ama i u trgova\u010dkom sektoru op\u0107enito.<\/p>\n

\"\"
Ivana Mihaela \u017dimbrek (Foto: AK)<\/figcaption><\/figure>\n

U tom se kontekstu name\u0107e pitanje o komunalizaciji, odnosno socijalizaciji ku\u0107nog rada, \u0161to je bilo va\u017eno kako bi se olak\u0161alo dvostruko optere\u0107enje koje su \u017eene nosile. Jesu li robne ku\u0107e uspjele ostvariti taj potencijal?<\/strong><\/p>\n

Dvostruko optere\u0107enje se odnosi na to da se, pored pla\u0107enog rada, \u017eene smatraju glavnim osobama odgovornima za nepla\u0107eni reproduktivni rad, odnosno rad u ku\u0107anstvu, brigu o djeci, starijima\u2026 To je problem koji postaje puno vidljiviji i puno problemati\u010dniji \u0161to je vi\u0161e \u017eena zaposleno na puno radno vrijeme u pla\u0107enom radu, \u0161to je bio slu\u010daj u Jugoslaviji, ali i drugim europskim zemljama industrijaliziranima nakon Drugog svjetskog rata. Tada se \u017eenske organizacije u Jugoslaviji, dakle Savez \u017eenskih dru\u0161tava i Konferencija za dru\u0161tvenu aktivnost \u017eena, po\u010dinju intenzivno baviti tim problemom, a njihove glavne ideje su bile da se rad modernizira, naj\u010de\u0161\u0107e kroz neki tehnolo\u0161ki napredak, ali i da se on socijalizira. U ovom slu\u010daju socijalizacija zna\u010di, umjesto da se taj rad obavlja individualizirano u ku\u0107anstvu, da se on iznese izvan ku\u0107anstva i obavlja u \u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici kroz razli\u010dite institucije, servise i objekte koje dr\u017eava ili grad javno financiraju. To su praonice rublja, samoposlu\u017eni restorani, kroja\u010dki servisi, \u0161kolske kuhinje i vrti\u0107i, a dio toga bili su i sustavi samoposlu\u017eivanja. U viziji u kojoj je kupovina bila konceptualizirana kao ku\u0107anski rad \u2013 a \u017eene su uglavnom bile zadu\u017eene za kupovinu i one su primarni potro\u0161a\u010di \u2013 modernizacija trgovine zna\u010dila je i modernizaciju ku\u0107anskog rada. Kako su problemi u trgovini padali na teret \u017eenama, \u017eenske organizacije su zastupale mi\u0161ljenje da bi \u017eene trebale utjecati na ove probleme kroz dru\u0161tveno samoupravljanje pa su podr\u017eavale osnivanje centara za ekonomiku doma\u0107instva, kao i vije\u0107a potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Jesu li robne ku\u0107e bile percipirane kao “\u017eenski prostori”?<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to je primijetila povjesni\u010darka Diane P. Koenker<\/strong>, robne ku\u0107e su se mogle shvatiti kao \u017eenski prostori s obje strane tezge \u2013 i u ulozi prodava\u010dica i u ulozi potro\u0161a\u010dica. To je karakteristi\u010dno za njihovu povijest op\u0107enito, jer su krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a te trgova\u010dke ustanove postale sastavni dio rastu\u0107e kulture srednje klase. Upravo su robne ku\u0107e \u017eenama po prvi put pru\u017eile priliku da slobodno iza\u0111u iz ku\u0107anstava i odu u te javne, polu-javne prostore bez mu\u0161ke pratnje, \u0161to im je dalo odre\u0111enu razinu slobode. Istovremeno, taj je prostor bio povezan s njihovom percipiranom ulogom primarnih potro\u0161a\u010dica, odgovornih za obiteljsku potro\u0161nju. Iako su mu\u0161karci uglavnom dominirali na najvi\u0161im upravlja\u010dkim pozicijama, u europskim, ali i jugoslavenskim robnim ku\u0107ama bilo je \u017eena na ni\u017eim rukovode\u0107im pozicijama, ali je rukovodstvo bilo usredoto\u010deno na \u017eene kao potro\u0161a\u010dice i kreiralo inicijative za njih, \u010dime se u\u010dvrstilo konvencionalne ideje \u017eenstvenosti i potro\u0161nje kao \u017eenske prakse. Tako je ostalo do danas.<\/p>\n

S druge strane, robna ku\u0107a je \u017eenski prostor i zbog procesa feminizacije trgova\u010dkog sektora, gdje su \u017eene \u010dinile ve\u0107inu zaposlenih. U Jugoslaviji su sindikati podr\u017eavali taj trend, smatrali su trgovinu prihvatljivijim sektorom za zapo\u0161ljavanje \u017eena, kako bi se mu\u0161ke zaposlenike moglo preusmjeriti u industriju. Iako taj proces u Jugoslaviji nije dosegao razinu iz Sovjetskog Saveza, ali ni razinu zemalja srednje i zapadne Europe, u robnim ku\u0107ama su \u017eene \u010dinile vi\u0161e od 60 posto zaposlenika, \u0161to ih je u\u010dinilo svojevrsnim \u017eenskim radnim mjestima. To je posebice bio slu\u010daj jer je prodava\u010dko, odnosno najvidljivije osoblje, bilo \u017eensko.<\/p>\n

Dok sve ovo istra\u017eujete i uspore\u0111ujete s dana\u0161njom situacijom, \u0161to vam daje nadu, poglavito u kontekstu \u017eenskih i radni\u010dkih prava?<\/strong><\/p>\n

Radnice Name su u svojim intervjuima eksplicitno govorile o svojim pravima i kako su ih stekle. Prema njihovom mi\u0161ljenju, ravnopravnost im nije bila dana, nego su se one za nju izborile. Zato su bile kriti\u010dki nastrojene prema tome \u0161to se jo\u0161 mo\u017ee u\u010diniti da se pobolj\u0161a njihov polo\u017eaj. Bez obzira na neuspjehe i neravnopravnosti, mislim da je ta razina svijesti i aktivne kritike, sudjelovanja, bila mogu\u0107a u dr\u017eavi i dru\u0161tvu koje je konstantno nagla\u0161avalo va\u017enost radni\u0161tva, ravnopravnosti i socijalne pravde za sve, \u0161to je naslje\u0111e Jugoslavije koje se do danas poku\u0161ava izbrisati. Kao povjesni\u010darki, ali i na osobnoj razini, nadu i inspiraciju mi pru\u017ea upravo razotkrivanje takvih pri\u010da i smatram da ih je va\u017eno ponovno u\u010dinim vidljivima kroz istra\u017eivanja, nastavu i druge javne aktivnosti. \u010cak i kada se mogu\u0107nosti \u010dine ograni\u010denima, mislim da je va\u017eno crpiti lekcije nau\u010dene iz pro\u0161losti i vidjeti koje od njih imaju emancipatorski potencijal za sada\u0161njost i budu\u0107nost, a po mome mi\u0161ljenju, Jugoslavija je riznica takvih praksi.<\/p>\n

razgovor vodila Katarina Bo\u0161njak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak i kada se mogu\u0107nosti \u010dine ograni\u010denima, va\u017eno je crpiti lekcije nau\u010dene iz pro\u0161losti i vidjeti koje od njih imaju emancipatorski potencijal za sada\u0161njost i budu\u0107nost. Po mome mi\u0161ljenju, Jugoslavija je riznica takvih praksi<\/p>\n","protected":false},"featured_media":6934,"template":"","tags":[173],"atribut":[],"class_list":["post-6939","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju-2-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nIvana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u010cak i kada se mogu\u0107nosti \u010dine ograni\u010denima, va\u017eno je crpiti lekcije nau\u010dene iz pro\u0161losti i vidjeti koje od njih imaju emancipatorski potencijal za sada\u0161njost i budu\u0107nost. Po mome mi\u0161ljenju, Jugoslavija je riznica takvih praksi\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-09-28T06:35:58+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Zimbrek1_AK.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2207\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1489\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/\",\"name\":\"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/09\\\/Zimbrek1_AK.jpg\",\"datePublished\":\"2025-09-14T06:31:22+00:00\",\"dateModified\":\"2025-09-28T06:35:58+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/09\\\/Zimbrek1_AK.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/09\\\/Zimbrek1_AK.jpg\",\"width\":2207,\"height\":1489,\"caption\":\"Ivana Mihaela \u017dimbrek (Foto: AK)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"\u010cak i kada se mogu\u0107nosti \u010dine ograni\u010denima, va\u017eno je crpiti lekcije nau\u010dene iz pro\u0161losti i vidjeti koje od njih imaju emancipatorski potencijal za sada\u0161njost i budu\u0107nost. Po mome mi\u0161ljenju, Jugoslavija je riznica takvih praksi","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2025-09-28T06:35:58+00:00","og_image":[{"width":2207,"height":1489,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Zimbrek1_AK.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/","name":"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Zimbrek1_AK.jpg","datePublished":"2025-09-14T06:31:22+00:00","dateModified":"2025-09-28T06:35:58+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Zimbrek1_AK.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Zimbrek1_AK.jpg","width":2207,"height":1489,"caption":"Ivana Mihaela \u017dimbrek (Foto: AK)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ivana-mihaela-zimbrek-jugoslavija-je-riznica-lekcija\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Ivana Mihaela \u017dimbrek: Jugoslavija je riznica lekcija"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/6939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6934"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6939"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=6939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}