Moranu je ISSA privukla \u010dinjenicom da su njezini polaznici uvelike istomi\u0161ljenici u perspektivama povratka kolektivnom radu i skrbi o zemlji i ljudima te borbi protiv sustava koji utje\u010du na svaki aspekt na\u0161ih \u017eivota. Najprivla\u010dniji faktor za nju je bio upravo prakti\u010dni rad koji odlikuje praksu ISSA-e sro\u010denu u sloganu “mi gradimo \u0161kolu \u2013 \u0161kola gradi nas”.<\/p>\n
– Ta se \u0161kola zaista radi, gradi se rukama, zemljom, kamenom; izra\u0111uju se suhozidi i obnavlja jedna stara kamena ku\u0107a. Pa su onda tu i \u0161umski vrt, sustavi sakupljanja vode, solarni paneli. To nije samo politi\u010dka edukacija i osvje\u0161tavanje, ve\u0107 i prakti\u010dni rad na temeljima permakulture \u2013 govori Morana.<\/p>\n
ISSA-ini projekti na Visu traju gotovo cijele godine. Kolektiv renovira spomenutu staru kamenu ku\u0107u na komi\u0161kom brdu kako bi je pretvorio u svoje sjedi\u0161te i arhiv. Na tri hektara napu\u0161tene zemlje kreiraju i \u0161umski vrt prema principima permakulture, a uz to vode piratski radio i grade amfiteatar te su osnovali i knji\u017enicu sjemena autohtonih oto\u010dkih biljaka. U svemu tome, vode se na\u010delima kolektivnog rada i permakulture te kombiniraju stara znanja \u2013 poput kori\u0161tenja tradicionalnih gustirna za sakupljanje ki\u0161nice i navodnjavanje vrta \u2013 s novim tehnologijama. Kao dosada\u0161nja polaznica \u0161kole, Morana se pridru\u017eila radnim akcijama ove velja\u010de, a kroz taj je rad postala i dio same organizacije oktobarske \u0161kole.<\/p>\n – Primijetila sam da nam je potrebno malo vi\u0161e interakcije, malo vi\u0161e ciljanog povezivanja ljudi. Kolektivizacija i mar moje su klju\u010dne rije\u010di. Kad god se organiziramo, meni je osim samog sadr\u017eaja – za \u0161to se zala\u017eemo i protiv \u010dega smo – bitno i kako se organiziramo, kao i koliko u ovom atomiziranom individualiziranom svijetu mo\u017eemo kolektivizirati stvari da nam bude bolje \u2013 ka\u017ee.<\/p>\n Rad u ISSA-i je u skladu s takvim principima zajedni\u010dki, podijeljen u pet grupa: za digitalnu infrastrukturu, za zemljanu infrastrukturu, za obrazovanje, financije te za brigu i organizacijsku strukturu. Morana je bila dio potonjeg tima, tj. kako ga sama naziva “grupe za mar”, koji se redovito sastajao od o\u017eujka do listopada, organizirao smjernice doga\u0111anja, logistiku dola\u017eenja sudionika i kolektivne aktivnosti.<\/p>\n Uz predavanja o suvremenim oblicima komuna, pedagogiji otpora i postizanju mira u vaninstitucionalnom kontekstu, \u0161kola je uklju\u010divala i panele o novim na\u010dinima zami\u0161ljanja muzeja i samoorganiziranim pokretima poput flotile Sumud. No najve\u0107i naglasak ovogodi\u0161njeg programa bio je na prakti\u010dnom radu. On je uklju\u010divao edukacijske radionice, ali i radne akcije poput pripremanja ru\u010dka i ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanja terena za budu\u0107u izgradnju prirodno gra\u0111enih struktura. Odr\u017eane su i projekcije filmova, jam session<\/em> i razli\u010dite sesije dru\u017eenja, a sudionici su zadnjeg dana \u0161kole dobili priliku i sami organizirati i odr\u017eati predavanja.<\/p>\n – Bilo je osam samoorganiziranih sesija na tri razli\u010dita mjesta. Uklju\u010divale su razne sadr\u017eaje \u2013 u kafi\u0107u Pirkotova lula slu\u0161ali smo o komi\u0161kom govoru i va\u017enosti njegovog o\u010duvanja, u Ba\u0161ti smo sudjelovali na radionici capoeire, a jedna od sesija bila je i iskreni, otvoreni razgovor o dekolonijalizaciji, restituciji, reparaciji, solidarnosti i socijalno-ekonomskoj pravdi. Predstavili smo i ideju Archipelago mape.<\/p>\n Potonja ideja nasljednica je Moraninog suradni\u010dkog projekta PerMapa, online <\/em>karte permakulturnih i regenerativnih zajednica, doga\u0111anja i zainteresiranih pojedinaca. Dok je PerMapa javna platforma fokusirana na regiju i rad sa zemljom, Archipelago mapa je me\u0111unarodni koncept baziran na razli\u010ditim sociopoliti\u010dkim interesima polaznika ISSA-e. Cilj mu je potaknuti razmjenu znanja i resursa.<\/p>\n – Na PerMapi – pa \u0107e tako biti i na Archipelagu \u2013 mogu\u0107e je geolocirati pretra\u017eive profile na kojima ljudi mogu pisati \u0161to ih zanima, \u0161to nude i \u0161to im treba, kao i na koje na\u010dine \u017eele raditi razmjene i suradnje. Mogu i organizirati doga\u0111anja, koja mogu biti jednokratna ili dugotrajna, poput projekata. Kad razmi\u0161ljam o kolektivizaciji i svim digitalnim alatima koji postoje, to mi je san snova \u2013 rekla je Morana.<\/p>\n PerMapa je nastala pod okriljem udruge Dinamika koju vode Morana i Andrew Hodges<\/strong>, antikapitalisti\u010dki kreativni pisac, urednik i prevoditelj hrvatske knji\u017eevnosti. Hodges je obrazovan i u transakcijskoj analizi, pravcu psihoterapije koji promatra dru\u0161tvene interakcije s ciljem osobne promjene. Dinamika se primarno bavi psihosistemskim i procesnim radom, u kojem se Morana po\u010dela obrazovati jo\u0161 dok se kretala u smjeru doktorata iz biologije.<\/p>\n – Radila sam na Institutu Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 osam godina i do\u0161la do kraja doktorata, no ostavila sam ga “na oltaru”. Jo\u0161 prije njega sam krenula u interdisciplinarnom smjeru koji me u kona\u010dnici doveo do susreta s procesno orijentiranom psihologijom kao psihoterapijskim pravcem. Istovremeno sam se po\u010dela baviti aktivizmom \u2013 paralelno sam imala psiholo\u0161ku i politi\u010dku edukaciju i shvatila da su mi obje iscjeljuju\u0107e. Na to je do\u0161lo i promi\u0161ljanje politi\u010dnosti kroz prizmu biologije, ekologije i klimatske krize, a zatim i permakultura kao sustavan pristup koji se bazira na radu rukama, na tijelu i zemlji.<\/p>\n Interdisciplinaran pristup ima i sama procesno orijentirana psihologija. Taj pravac promatra psiholo\u0161ke, dru\u0161tvene i kontekstualne odnose mo\u0107i i prilazi radu na psihi\u010dkom zdravlju kroz strategije koje uklju\u010duju i interaktivni i tjelesni rad. Morana se kontinuirano obrazuje u tom pravcu, a trenutno pi\u0161e i zavr\u0161ni rad na Institutu za procesno-orijentiranu psihologiju u Bratislavi. U njega, kao i u sve \u0161to radi, ulijeva marksisti\u010dku intersekcionalnu perspektivu.<\/p>\n – Postojimo na raznim nivoima koji su interpersonalni, kolektivni i sistemski, a ne isklju\u010divo kao individue. Utoliko je psiha zapravo samo intrapersonalan lokus tih dinamika i struktura, ono \u0161to se na kraju de\u0161ava u nama samima. Utjecaj tih nivoa preta\u010de se iz jednih u druge, \u0161to je i potrebno, ali mo\u017ee imati i negativne u\u010dinke. Sustav \u2013 kapitalizam, kolonijalizam, patrijarhat \u2013 trga relacijsko, dru\u0161tveno i politi\u010dko tkivo, pa tako i tjelesno i psihi\u010dko te je prijeko potreban regenerativni rad.<\/p>\n Morana je svjesna te\u017eine zadatka takvog rada u svijetu isprepletenih ekolo\u0161kih, ekonomskih i politi\u010dkih faktora, koji ga nerijetko i nasilno prekidaju. Dok sustavi nose nesagledivu mo\u0107, individua im se mo\u017ee suprotstaviti samo do odre\u0111ene granice.<\/p>\n – Koliko ti vremena treba da uni\u0161ti\u0161 ku\u0107u, a koliko da je izgradi\u0161, odnosno ponovno izgradi\u0161? Investira se u alate za uni\u0161tenje, ali regenerativni rad ne samo da je nepla\u0107en, nego i nevi\u0111en i nepriznat, ka\u017enjiv i ka\u017enjavan. Gledam ga fizikalno – koliko energije treba ulo\u017eiti, koji su vektori u sukobu, u kojem smjeru ide\u0161 s odre\u0111enom silom i koli\u010dinom energije, a u kojem se smjeru i kojom silom i energijom ide protiv tebe. Omjeri su potpuno nezamislivi. Regenerativni rad zato se mora doga\u0111ati na kolektivnoj razini. Trebali bismo biti uzajamno povezani i to bi bilo puno potentnije.<\/p>\n Prema Morani, psiholo\u0161ko je i politi\u010dko te ne podrazumijeva samo osobne zna\u010dajke, a \u010desto time i medicinske dijagnoze, ve\u0107 odnose koji nas oblikuju.<\/p>\n – Potrebno je politizirati psihi\u010dko i emocionalizirati politi\u010dko, odnosno jasno izre\u0107i da adresiranje psihi\u010dkog ne mo\u017ee biti na individualnoj razini. \u017divimo u nasilnim strukturama koje nas slamaju, a s druge strane, ne postojimo individualno – toliko smo socijalna bi\u0107a, zaista formiramo i informiramo jedni druge. Kako se onda snalazimo u sustavu, i kako tretiramo vlastito psihi\u010dko zdravlje u njemu uz alate koje nam daje ili ne daje? Kako se pokrenuti unutar sustava da bismo si pove\u0107ali mo\u0107 djelovanja i uzajamno se iscjeljivali i podr\u017eavali? \u2013 pita se.<\/p>\n Na takva pitanja Morana i njezini suradnici kontinuirano se trude odgovoriti kolektivnim djelovanjem. Ove je godine na ISSA-i zato vodila i samoorganizirani razgovor o psihi\u010dkom zdravlju u aktivizmu. Ovogodi\u0161nji polaznici na inicijativu Morane i Andrewa zatim su razvili i spin-off <\/em>grupu za kolektivizaciju psihi\u010dkog zdravlja. Izvan ISSA-e, Dinamika nastavlja voditi grupe za psihosistemsko savjetovanje i radionice u\u017eivo u Zagrebu i Zagorju te online<\/em>, o \u010demu mo\u017eete saznati vi\u0161e na stranici udruge. U cijelom Moraninom radu centralna je sustavna, marljiva i pa\u017eljiva kolektivizacija \u2013 ili, kako bi Morana rekla po starom, “podru\u0161tvljavanje”. Pritom, tvrdi ona, bitno je zadr\u017eati svijest da i u takvim zajednicama mo\u017eemo reproducirati negativne mehanizme sustava kojima smo okru\u017eeni.<\/p>\n – Postoji ona engleska izreka, da je potrebno selo da se podigne dijete. Zapravo, to vrijedi za sve \u0161to poku\u0161avamo u\u010diniti u svijetu. No i to treba znati hendlati i organizirati se te je bitno utvrditi temelje, odnosno granice o kojima nema rasprave.<\/p>\n U svijetu u kojem hiperobjekti poput kapitalizma, geopolitike i diskriminacije djeluju kao simbiotska skupina koja parazitira na individui, snaga i radost \u010dvrsto stoje u kolektivu. Na finalnoj ve\u010deri ovogodi\u0161nje \u0161kole, sudionici i sudionice zato su se okupili na “sotto voce<\/em> antikaraokama” \u2013 kako ih naziva Morana \u2013 na kojima se moglo pjevati na matricu ili a capella<\/em>, ali i svirati, recitirati, \u010ditati pjesme ili jednostavno pri\u010dati.<\/p>\n – Jedna od polaznica prekrasno je svirala gitaru i pjevala. Ja sam pjevala dvije klapske pjesme a capella<\/em>, a zatim se s jo\u0161 troje ljudi derala i “Malj\u010diki”. Pojavilo se dru\u0161tvo Nepalaca, jedan od njih je bio superstar i napravio potpuni \u0161ou pjevaju\u0107i nepalske pjesme na matricu. Bio je tamo i ameri\u010dki par koji je izveo sjajan set bluza, ona je pjevala, a on svirao. Ispri\u010dali su nam i da se on ve\u0107 tridesetak godina bavi sindikalnim organiziranjem, a na kraju je odsvirao i otpjevao “Solidarity Forever” (sindikalnu himnu iz 1915., op. a.). Zapanjilo me to, pomislila sam \u2013 to su na\u0161i ljudi.<\/p>\n Opis finalne ve\u010deri u mini primjeru enkapsulira Moraninu perspektivu i op\u0107eniti do\u017eivljaj ovogodi\u0161nje ISSA-e. Okupljeni istomi\u0161ljenici, bili tamo namjerno ili slu\u010dajno, kreirali su primjer kulture kolektiva bez obzira na sustavne podjele. O\u017eivljavanje su\u017eivota s otokom i me\u0111usobni mar ve\u0107 su u tri godine stvorili mnogo, a pred sudionicima i sudionicama je jo\u0161 i mnogo vi\u0161e. Dok se ISSA nastavlja me\u0111usobno graditi sa svojim polaznicima, a Morana raditi me\u0111u sebstvima i sustavima, nama preostaje prona\u0107i vlastite oblike ustrajnog, kolektivnog truda.<\/p>\n pi\u0161e Julija Savi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Morana Trenta govori o Oto\u010dkoj \u0161koli dru\u0161tvene autonomije ISSA u Komi\u017ei, gdje kolektiv renovira staru kamenu ku\u0107u koju \u0107e pretvoriti u svoje sjedi\u0161te i arhiv. Kreiraju i \u0161umski vrt prema principima permakulture, vode piratski radio, grade amfiteatar i knji\u017enicu sjemena oto\u010dkih biljaka<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7537,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-7544","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Morana.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/ISSA-2.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/ISSA-3.jpeg\")