Jedan francuski film s Brigitte Bardot i Alainom Delonom, puste zimske ulice i zagrljeni par; ona i on, u kaputima u polumraku dvorane, Kino 20. april: otada je pro\u0161lo ve\u0107 pola stolje\u0107a. Filmska glazba za kino i televiziju kao sudbina, i \u010dinjenica. Naslovni motivi: “U registraturi”, “Prosjaci i sinovi”, “Belle Epoque ili Posljednji valcer u Sarajevu”, “Glembajevi”…<\/p>\n
Diskretni je to, tek (pre)mali, usputno sro\u010deni dio opusa Arsena Dedi\u0107a, rodom \u0160iben\u010danina, \u017eivotom Zagrep\u010danina, svjetskog kantautora, pjeva\u010da i glazbenika. I ba\u0161 to, spomenuto najve\u0107e \u0161ibensko kino, s \u010detiri stotine sjede\u0107ih mjesta, otvoreno jo\u0161 1959. godine, izgra\u0111eno za potrebe radnika tada novoosnovane Tvornice lakih metala “Boris Kidri\u010d” (TLM) i smje\u0161teno u prizemlju \u010detverokatnice u produ\u017eetku rive, pokazalo se neodvojivim dijelom pjesnikova \u017eivota. Kako je to onomad uop\u0107e mogao pretpostaviti onaj zagrljeni par u polumraku dvorane? Nakon \u0161to mu je 1992. po \u017eelji gra\u0111ana ime promijenjeno u Kino Odeon, ono je krajem pro\u0161log stolje\u0107a bila zatvoreno, ali po\u010detkom lipnja ove godine iz tih historijskih ru\u0161evina izniknula je nova multimedijalna dvorana s modularnim podom koji pokre\u0107e pozornicu i prilago\u0111ava scenu, a kojom upravlja Tvr\u0111ava kulture \u0160ibenik, nadjenuv\u0161i joj zvu\u010dno ime \u2013 Ku\u0107a umjetnosti Arsen.<\/p>\n
Nije to vi\u0161e “turoban prostor nadohvat moru”, kako je doti\u010dno kino ostihotvorio veliki kantautor, \u0161ansonijer i \u0161anksonijer. I tu gdje po\u010dinje \u0161ank, netom nakon ulaza u dvoranu, po\u010dinje i prostor arsenov\u0161tine, prvorazrednog gra\u0111anina drugog reda i pjesnika op\u0107e prakse, kako se sve nazivao, te\u017eaka iz \u0161ibenske Varo\u0161i. To je izvrsno, i Arsenu bi se takvo \u0161to jako svidjelo, komentirao je glumac Rade \u0160erbed\u017eija, njegov sudrug u pjesmi i \u017eivotu op\u0107enito.<\/p>\n
Ipak, ne radi se ovdje o muzeju ili spomen-sobi posve\u0107enoj Arsenu Dedi\u0107u, ve\u0107 o dvorani koja tek nosi njegovo ime. No to “tek” je tek velika stvar, jer donedavno u \u0160ibeniku, od Arsenove smrti u kolovozu 2015. godine, nije ni\u0161ta nosilo pjesnikovo ime, makar je on odavno prije toga zadu\u017eio svoj rodni grad, kao malo tko drugi ili mo\u017eda kao rijetki neki drugi. Arsen se u svojim knjigama, pjesmama, orkestracijama, naslanjao na \u0160ibenik ili \u0160ibenik na njega, maj\u010dinski i o\u010dinski, kako je kome drago, promicao doga\u0111aje, ispisivao ih katkad s ironijom, cinizmom ili sjetom, pribli\u017eavao drugima ljude i mjesta iz mnogima nepoznate \u0161ibenske okolice.<\/p>\n
“Ja i \u0160ibenik se volimo javno. \u0160ibenik je moj temelj, a Zagreb nadogradnja”, govorio je, \u0161to se ogleda i u novootvorenoj Ku\u0107i umjetnosti. Prije svega u njezinom predvorju u kojem je kutak s klavirom i pone\u0161to osobnim memorabilijama: omotima plo\u010da koje je snimio, portretima i Arsenovim autoportretima, ili kako su to zamislili u Tvr\u0111avi kulture: predvorje kao varijanta Arsenove sobe iz zagreba\u010dke Haulikove ulice, gdje je pjesnik stanovao i stvarao. Predvorje ku\u0107e tako ve\u0107 postaje skloni\u0161te za znati\u017eeljne, i za nostalgi\u010dne, uglavnom starije \u0160iben\u010dane, koji ondje prepri\u010davaju poneku anegdotu s Arsenom, a njih nije manjkalo. Javni zapisi o Arsenu, riznica su aforizama, citata, stihova, lucidnih misli i dosjetki, u kojima se \u010desto s ironijom, i o\u0161tro, odnosio prema dnevnoj politici i dru\u0161tvu.<\/p>\n
“Svaki \u0161ovinizam, svaki hipertrofirani nacionalizam, nije ljubav do svoga, nego je mr\u017enja do tu\u0111eg”, kazao je. Prepri\u010davaju se i njegovi ljetni boravci u rodnom gradu, gdje je sa suprugom Gabi Novak u dvori\u0161tu ku\u0107e u Teslinoj ulici u Varo\u0161u, kvartu koji je paradigma za tamo\u0161nje umjetnike, jer iz iste ulice potje\u010du jo\u0161 i Vice Vukov i Mi\u0161o Kova\u010d, do\u010dekivao \u0161ibensku narodnu glazbu, u kojoj je kao dje\u010dak svirao i koja bi mu “uz ciku i viku” dolazila svake godine \u010destitati ro\u0111endan.<\/p>\n
Mladi se tek upoznaju s Arsenovim djelom pa se odnekud \u010duje: “Idemo do Arsena”. Taj kolokvijalizam naginje doskora popularnosti, u cilju odr\u017eavanja veze izme\u0111u pjesnika i grada. Iz Arsenove ku\u0107e umjetnosti isti\u010du da je svima zaposlenima velika \u010dast da jedno takvo ime potje\u010de iz sredine u kojoj su i oni odrasli.<\/p>\n
Kao turisti\u010dki grad, \u0160ibenik ima obavezu \u0161iriti Arsenova podru\u010dja borbe. Ne treba posebno napominjati da je odavno \u0161ibenski kantautor nadi\u0161ao granice ovda\u0161nje kulture, snimaju\u0107i jednako i prepjeve velikih \u0161ansonijera i nastupaju\u0107i s nekima od njih. On odavno stoji uz bok slavnim kantautorima i pjeva\u010dima poput Jaquesa Brela ili Charlesa Aznavoura, Sergia Endriga i Gina Paolija (ina\u010de svog vjen\u010danog kuma); vje\u010dnih ruskih pjesnika Vladimira Visockog i Bulata Okud\u017eave, koji je onomad krenuo vlakom iz Moskve za \u0160ibenik u posjet svom prijatelju. Opjevana anegdota o zgodi ruskog pjesnika na stanici u Perkovi\u0107u, odakle, kako u jednoj drugoj pjesmi (“Djevojka iz moga kraja”) ka\u017ee Arsen, “kre\u0107u na\u0161i snovi prema svijetu”, tako\u0111er je mitska:<\/p>\n
“Zove me \u017eeljezni\u010dar s Perkovi\u0107a: Tu je jedan \u010dovik, koji ne govori strane jezike (kao da on govori), ka\u017ee samo Arsen. Nije presjeo. Bulat nije znao da su u nas vjekovno presjeda”, pi\u0161e u pjesmi “Okud\u017eava na Perkovi\u0107u”.<\/p>\n
Zahvaljuju\u0107i dakle Arsenu Dedi\u0107u, \u0160ibenik ima opet svoje (jedino) gradsko kino. Dodu\u0161e, ne\u0107e se ondje prikazivati blockbusteri<\/em>, niti tome sli\u010dno, rije\u010d je o programu “Art kino Arsen” s pripadaju\u0107im matinejama i filmovima, onakvima kakve bi i s\u00e2m volio gledati na\u0161 kantautor, ali i onima za koje je skladao glazbu. Bertollucijev “Prije revolucije” ili “Tajna starog tavana” Vjekoslava Tadeja, prikazani netom nakon otvorenja prostora, ve\u0107 su se uklopili u poetski kontekst arsenovske ku\u0107e umjetnosti. To je, kako to zami\u0161ljaju iz Tvr\u0111ave kulture, novi put kojim \u0160ibenik kro\u010di, (od)maknut od masovnog turizma, orijentiran sve vi\u0161e na kulturnu ba\u0161tinu kojom su ga zadu\u017eili njegovi brojni gra\u0111ani, me\u0111u kojima i Arsen Dedi\u0107.<\/p>\n Ve\u0107 su najavljeni filmovi za koje mo\u017eemo kazati da su pravi mali dragulji europske kinematografije. U Ku\u0107i umjetnosti Arsen odr\u017eavaju se dje\u010dje i dramsko-poetske radionice, nastupi mladih umjetnika iz \u0161ibenske Glazbene \u0161kole Ivana Luka\u010di\u0107a, nadalje plesni performansi, ali i lutkarski mjuzikli. Arsen je umjetni\u010dki zadu\u017eio i najmla\u0111e, posebno skladaju\u0107i glazbu za dje\u010dje filmove i me\u0111unarodni Festival djeteta u \u0160ibeniku.<\/p>\n A knjiga dojmova? Zasad je jo\u0161 u povojima \u2013 rano je za dojmove, mada ne\u0107e izostati. Zahuktat \u0107e ve\u0107 s jeseni i zime, zasigurno. U Ku\u0107i umjetnosti Arsen nadaju se da \u0107e uskoro mo\u0107i ponuditi posjetiteljima suvenire i proizvode poput majica, torbi ili tehni\u010dkih gadgeta<\/em>, olov\u010dica ili rokovnika, koji \u0107e nositi Arsenovo ime, mo\u017eda neki njegov stih i sli\u010dno, kao malu uspomenu na posjetu.<\/p>\n A stihova je Arsenovih nepresu\u0161no vrelo. Kao i \u010dinjenica da je nakon njegove smrti poja\u010dan interes za njegov rad i \u017eivot. Dvije knjige koje su se otada pojavile \u2013 “Arsenizmi” \u0160iben\u010danina Darka Gulina i biografija “Arsen \u2013 \u010dovjek kao on” Zlatka Galla, govore u prilog potrebe okupljanja kantautorova \u017eivota na jednom mjestu, pa ro\u0111enje Ku\u0107e umjetnosti Arsen do\u0111e u ovom trenutku kao neka vrsta zaokru\u017eenosti u prisnijem uspostavljanju veze izme\u0111u umjetnika i grada.<\/p>\n pi\u0161e Dragan Grozdani\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na mjestu nekada\u0161njeg najve\u0107eg \u0161ibenskog kina niknula je nova multimedijalna dvorana, nazvana Ku\u0107a umjetnosti Arsen. To je novi put kojim \u0160ibenik kro\u010di, orijentiran na kulturnu ba\u0161tinu kojom su ga zadu\u017eili njegovi brojni gra\u0111ani, me\u0111u kojima i Arsen Dedi\u0107<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3126,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-786","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n