– Djeca u tom polo\u017eaju nisu u mogu\u0107nosti podmiriti “skrivene” tro\u0161kove obrazovanja u osnovnoj i srednjoj \u0161koli – opremu za tjelesni odgoj, novac za izlete i maturalna putovanja, posjete kulturno-umjetni\u010dkim institucijama, opremu za praksu u srednjim strukovnim \u0161kolama i drugo. Tu je i nepriu\u0161tivost izvan\u0161kolskih aktivnosti jer se sve one uglavnom pla\u0107aju. Djeca koja \u017eive u uvjetima siroma\u0161tva \u010desto nemaju ni vlastita ra\u010dunala pa ni internetsku vezu, osobito u zaba\u010denim ruralnim krajevima, a ra\u010dunala su danas klju\u010dan alat u \u0161kolovanju \u2013 ka\u017ee Olja Dru\u017ei\u0107 Ljubotina.<\/p>\n
Takav manjak uvjeta neupitno utje\u010de na obrazovne ishode, a mo\u017ee predstavljati prepreke \u010dak i uz dobre ocjene, npr. kod djece koja ne mogu upisati \u017eeljenu srednju \u0161kolu jer im obitelj ne mo\u017ee priu\u0161titi tro\u0161kove stanovanja u drugom gradu. Dijete tako\u0111er \u010desto ne mo\u017ee sudjelovati ni u dru\u0161tvenom \u017eivotu, poput odlaska na sladoled. Zato je prisutna i osuda vr\u0161njaka i \u0161ireg dru\u0161tva, \u0161to dovodi do socijalne isklju\u010denosti i psiholo\u0161kih posljedica.<\/p>\n
– Nedavno istra\u017eivanje kolega s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta pod vodstvom prof. Mirande Novak<\/strong> pokazalo je da mladi koji \u017eive u slabijim materijalnim uvjetima iskazuju vi\u0161e te\u0161ko\u0107a mentalnog zdravlja. U na\u0161im istra\u017eivanjima pokazalo se da su kod srednjo\u0161kolaca prisutni osje\u0107aji stigme, srama, bespomo\u0107nosti i zabrinutosti, tj. tjeskobe zbog ekonomskog stresa kojem su izlo\u017eeni roditelji. Dakle, siroma\u0161tvo nije samo nedostatak materijalnih sredstava koji \u0107e se nadomjestiti nekom socijalnom pomo\u0107i, ve\u0107 se nepovoljno odra\u017eava na brojne aspekte dobrobiti djeteta \u2013 ukazuje Dru\u017ei\u0107 Ljubotina.<\/p>\n Siroma\u0161tvo je, dakle, vi\u0161edimenzionalan problem koji treba adresirati na svim razinama. Prema izvje\u0161\u0107u Pravobraniteljice za djecu iz 2024., dr\u017eava kaska za tom potrebom. Izme\u0111u ostalog, politika socijalnog stanovanja, “koja osigurava primjereno stanovanje djeci u ku\u0107anstvima s niskim primanjima, ranjivim ku\u0107anstvima i u obiteljima koje \u017eive ispod granice siroma\u0161tva” u Hrvatskoj ne postoji i nije uklju\u010dena u nedavni plan priu\u0161tivog stanovanja. Dr\u017eavni dje\u010dji prora\u010dun tako\u0111er nije zna\u010dajno unaprije\u0111en iako bi time umanjio “izra\u017eene regionalne razlike u dostupnosti i pristupa\u010dnosti pojedinih usluga za djecu”.<\/p>\n No prisutni su, kako isti\u010de Dru\u017ei\u0107 Ljubotina, i pozitivni aspekti. Dr\u017eava pokriva tro\u0161kove obrazovanja, osigurava ud\u017ebenike i druge obrazovne materijale, pokriva tro\u0161kove jednog dnevnog obroka u osnovnoj \u0161koli – potaknuta zagovara\u010dkom inicijativom Dru\u017ei\u0107 Ljubotine i njenih kolegica sa Studijskog centra – te tro\u0161kove \u0161kolskog prijevoza. Zna\u010dajnim pomakom moja sugovornica smatra i trenutni Nacionalni akcijski plan za provedbu preporuke Vije\u0107a Europske unije o uspostavi europskog jamstva za djecu.<\/p>\n – Plan, na kojem je radio i na\u0161 tim sa Studijskog centra, uklju\u010duje razli\u010dite resore, prije svega obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb. Na temelju ovog dokumenta su stvorene ciljane mjere usmjerene na tu djecu kad je rije\u010d o aspektima nejednakosti njihovog polo\u017eaja u odnosu na rani pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje, zdravlje, stanovanje i prehranu. Dakle, RH se obvezala da \u0107e po pitanju tih aspekata donijeti politike kojima \u0107e se izjedna\u010diti njihove \u0161anse i dostupnost tim uslugama u odnosu na djecu koja ne \u017eive u riziku od siroma\u0161tva. Nadam se da \u0107e te mjere doista i za\u017eivjeti.<\/p>\n U protekle se tri godine razvija i zna\u010dajna usluga u sklopu sustava socijalne skrbi koja zaista mo\u017ee obuhvatiti vi\u0161eslojnost problema – socijalno mentorstvo. Radi se o modelu putem kojeg korisnik ili korisnica razvija suradni\u010dki odnos s individualnim mentorom koji poma\u017ee osobi iza\u0107i iz siroma\u0161tva i integrirati se u dru\u0161tvo. Ovom se uslugom, prema Dru\u017ei\u0107 Ljubotini, siroma\u0161tvo prvi put prepoznaje kao socijalni problem na koji se mo\u017ee primijeniti konkretna usluga – stru\u010dni rad – s ciljem njegovog smanjenja. No stru\u010dnjaci su se tek donedavno obrazovali u tom modelu te on zasad ni u kojem obliku nije za\u017eivio za djecu u siroma\u0161tvu, iako, prema izvje\u0161\u0107u Pravobraniteljice, “svojom definicijom (iz \u010dlanka 85. Zakona o socijalnoj skrbi) na\u010delno dopu\u0161ta primjenu i na djeci”.<\/p>\n – Uslugom socijalnog mentorstva se otvara \u0161ansa da se na vrijeme preveniraju aktualne te\u0161ko\u0107e, kao i posljedice koje odrastanje u siroma\u0161tvu mo\u017ee donijeti. To zna\u010di da mentor koji radi s djetetom, tj. s obitelji s djecom u siroma\u0161tvu i prepozna da neko dijete ima, npr. te\u0161ko\u0107e u u\u010denju, mo\u017ee potra\u017eiti resurse koji \u0107e dijete podr\u017eati kroz prepreke na koje nailazi u procesu \u0161kolovanja, a to \u010desto odre\u0111uje daljnji \u017eivotni put te djece \u2013 obja\u0161njava Dru\u017ei\u0107 Ljubotina.<\/p>\n Iako je Ured Pravobraniteljice 2024. predlo\u017eio konkretno uvo\u0111enje takve usluge za djecu, u izvje\u0161\u0107u pi\u0161e: “Odgovor na na\u0161u preporuku ne o\u010dekujemo.” Dok se sa skepsom \u010deka razvoj na visinama, trud da socijalno mentorstvo za djecu postane stvarnost ipak ula\u017eu lavovski akteri na\u0161eg dru\u0161tva – civilne udruge. Jedna od njih, Udruga Moje mjesto pod suncem iz Rijeke, ve\u0107 deset godina provodi istoimeni, opse\u017eni mentorski program za djecu koja \u017eive u lo\u0161im socioekonomskim uvjetima. Kako je sa mnom podijelila voditeljica koordinacijskog tima udruge Sandra Uhoda<\/strong>, program se temelji na izravnom i slojevitom radu s djecom \u0161kolskog uzrasta. Pri dolasku u Moje mjesto pod suncem, tu djecu do\u010dekuju toplina, ljudskost i stru\u010dan pristup.<\/p>\n – U organizaciji imamo socijalne pedagoginje i psihologinje s kojima djeca odra\u0111uju inicijalni razgovor s ciljem da da vidimo koji su njihovi interesi i jake strane. Prema potrebi provodimo Wechslerov test inteligencije za djecu kako bismo bolje razumjeli djetetove sposobnosti te prilagodili pristup njegovim individualnim mogu\u0107nostima, a to komuniciramo i sa \u0161kolama. Godi\u0161nje imamo oko 50 do 60 korisnika koji su zapravo po svojim sposobnostima i mogu\u0107nostima prosje\u010dna ili natprosje\u010dna djeca. Problem je to \u0161to na le\u0111ima nose kufere pune otegotnih okolnosti svojih \u017eivota \u2013 obja\u0161njava Uhoda.<\/p>\n Nakon inicijalnog razgovora, Moje mjesto pod suncem uklju\u010duje djecu u aktivnosti koje organizacija nudi, poput podr\u0161ke u u\u010denju, kulinarske i kreativne radionice te individualnu psihosocijalnu podr\u0161ku. Taj rad vode volonteri, na individualnoj bazi – jedan volonter na jedno dijete – kroz cijelu \u0161kolsku godinu ili \u010dak nekoliko njih, \u0161to osigurava da \u0107e dijete imati konzistentnu, posve\u0107enu podr\u0161ku.<\/p>\n – Jednom ili vi\u0161e puta tjedno, po dogovoru i uvijek u istom terminu, djeca dolaze kod nas na u\u010denje. Imamo pristup njihovim \u0161kolskim dnevnicima i pratimo gradivo. Na\u0161e stru\u010dnjakinje po potrebi odlaze u \u0161kolu kako bismo radili u sinergiji sa \u0161kolom te skupljamo svjedod\u017ebe i pratimo \u0161kolski uspjeh korisnika \u2013 ka\u017ee Uhoda.<\/p>\n Kroz anga\u017eman volontera koji im poma\u017eu pri u\u010denju, korisnici upoznaju mnogo studenata \u0161to im mijenja perspektivu vlastitih mogu\u0107nosti – kako ka\u017ee Uhoda, neki zapravo i po prvi put pomi\u0161ljaju da bi mogli studirati. Korisnici tako\u0111er dolaze iz raznih okolina pa tako Moje mjesto pod suncem radi i s djecom romske nacionalnosti i onom koja su pretrpjela obiteljsko nasilje, a stru\u010dan kadar im omogu\u0107uje da im pru\u017ee adekvatno savjetovanje. No mo\u017eda i najva\u017enija usluga koju nude upravo je informiranje kojim poma\u017eu korisnicima i korisnicama da do\u0111u do postoje\u0107ih prilika.<\/p>\n – Postoji veliki jaz izme\u0111u korisnika i usluga koje se nude na razini grada i dr\u017eave jer oni vrlo \u010desto ne znaju za te usluge. Ako i znaju, potrebna im je podr\u0161ka da tu uslugu i realiziraju. Vodimo ih i kroz to – na primjer, informiramo ih da mogu dobiti stipendije te rukovodimo cijeli proces prijave.<\/p>\n Spajaju ih i s organizacijama i donatorima koji su im voljni pru\u017eiti priliku da razviju svoje interese i talente.<\/p>\n – Gledamo kako da podr\u017eimo tu djecu na sve na\u010dine, da se uspiju izvu\u0107i iz socijalnog konteksta u kojem su ro\u0111ena. Klubovi iz Sportskog saveza Rijeka besplatno uklju\u010duju na\u0161e sportski orijentirane korisnike u treninge. Jedna djevojka je godinama besplatno i\u0161la i na foto te\u010daj te kasnije imala svoje izlo\u017ebe, a jednom je de\u010dku privatni donator pla\u0107ao \u010detiri ili pet godina te\u010daja sviranja gitare u Yamaha Music Schoolu. On je sada student na Filozofskom fakultetu u Rijeci, ali nastavlja svirati te si pla\u0107a te\u010dajeve zaradom od sezonskog posla \u2013 govori Uhoda.<\/p>\n Vrijednost programa Moje mjesto pod suncem prepoznaju i zna\u010dajne individue \u2013 Damir Urban<\/strong> dao je priliku grupi djece da se prvi put susretne s profesionalnim glazbenim studiom, a lije\u010dnici iz dentalne klinika Orto Nova besplatno su im popravili zube. Senat i tada\u0161nja rektorica rije\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Snje\u017eana Priji\u0107 Samar\u017eija<\/strong> udruzi su osigurali prostor od 380 \u010detvornih metara koji je zatim besplatno ili za vrlo malu kompenzaciju dizajniralo nekoliko arhitekata. Zajednici je, dakle, iznimno stalo da djeca koja odrastaju u lo\u0161em polo\u017eaju dobiju barem donekle jednak prostor za ravnopravan razvoj i stasanje.<\/p>\n No trud ne mo\u017ee i ne smije stati na individuama i manjim kolektivima. Uz sve prekarnije uvjete \u017eivota u RH, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e stopa djece u siroma\u0161tvu nastaviti rasti. Kako bismo zaustavili produbljenje tog jaza i osigurali svoje dru\u0161tvo, a posebno njegove najranjivije, dr\u017eava \u0107e morati poduzeti vi\u0161e. Sustavniji pristup zagovara i Uhoda, informirana svojim dugim iskustvom.<\/p>\n – Vidjela sam koliko zna\u010di kad takvo dijete uklju\u010di\u0161 u sustav koji \u0107e mu pru\u017eati podr\u0161ku, gdje \u0107e se ono osje\u0107ati vi\u0111eno, uva\u017eeno i gdje \u0107e ga se usmjeravati, gdje \u0107e imati osje\u0107aj da mu je netko pru\u017eio rame. Takav vid rada je nu\u017ean jer vidimo koliko se njihovi kapaciteti razvijaju i koliko nam se to kao dru\u0161tvu isplati. No ti korisnici trebaju imati sustavnu uslugu koja ne\u0107e postojati na osnovi ne\u010dijeg entuzijazma i dobre volje. Potrebna je stabilnost i dovoljno ozbiljno shva\u0107anje problematike s kojom se ta djeca nose \u2013 poru\u010duje Sandra Uhoda.<\/p>\n pi\u0161e Julija Savi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Oko 150.000 djece u Hrvatskoj \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva, \u0161to utje\u010de na njihovo obrazovanje, dru\u0161tveni \u017eivot i perspektivu. \u010cesto nemaju novca za \u0161kolske aktivnosti, izlete, putovanja, opremu za tjelesni ili praksu, a ni za izvan\u0161kolske aktivnosti. Na\u0161e sugovornice Olja Dru\u017ei\u0107 Ljubotina i Sandra Uhoda dugo se bave tim problemom <\/p>\n","protected":false},"featured_media":8099,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-8104","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Druzic-Ljubotina_Robert-Anic-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Udruga-Moje-mjesto_Nel-Pavletic-scaled.jpg\")