\u010cinjenica je da \u017eene ra\u0111aju sve kasnije. Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, prosje\u010dna dob majke pri prvom porodu u 1971. bila je 22,6 godina, da bi se do 2023. pove\u0107ala na 29,7 godina. Ako se promatra prosje\u010dna starost majki pri porodu op\u0107enito, i ta dob raste, i to s 25,5 godina u 1971. na 31,2 godine u 2023. Hrvatska je po ovom pitanju negdje u prosjeku Europe. Prema podacima Eurostata, prosje\u010dna dob majki u EU-u 2023. godine bila je 29,8 godina, s najvi\u0161om od 32,8 godina u Lihten\u0161tajnu i najmanjom od 28,2 godine u Bugarskoj.<\/p>\n
O zamrzavanju jajnih stanica u svrhu odga\u0111anja maj\u010dinstva u Hrvatskoj se ne govori, a zakon se razli\u010dito tuma\u010di ovisno o tipu ustanove. Prema podacima do kojih sam uspjela do\u0107i, javne ustanove na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno besplatno, vr\u0161e zamrzavanje jajnih stanica (ili stru\u010dnim rje\u010dnikom \u2013 kriopohranu jajnih stanica) samo u slu\u010daju bolesti, dok privatne klinike to \u010dine i zbog odga\u0111anja maj\u010dinstva, ali se ne reklamiraju previ\u0161e.<\/p>\n
– Medicinski indicirana kriopohrana u potpunosti je pokrivena sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, primjerice kod onkolo\u0161kih bolesnika prije lije\u010denja koje mo\u017ee ugroziti fertilitet te bolesnicima kod kojih je ugro\u017eena plodnost \u2013 objasnio je za Nadu doktor Petar Poljak<\/strong> iz splitske poliklinike Cito.<\/p>\n U zagreba\u010dkoj poliklinici Repromed cijena samog postupka je oko 2000 eura, bez lijekova, dok je u zagreba\u010dkoj Poliklinici BetaPlus taj iznos oko 3000 eura s lijekovima, a broj stanica koji \u0107e biti spremljen ovisi o rezervi jajnika u \u017eena.<\/p>\n Postupak zamrzavanja jajnih stanica se ne razlikuje od postupka medicinski potpomognute oplodnje, osim \u0161to se stanice zamrznu neoplo\u0111ene.<\/p>\n – Nakon prikladne obrade (nalazi hormona, op\u0107i testovi zdravlja, itd.) lijekovima se potakne rast vi\u0161e stanica, \u0161to traje u prosjeku devet do 11 dana. Nakon \u0161to jaja\u0161ca narastu i sazriju, u kratkotrajnoj anesteziji se aspiriraju svi folikuli te se zamrznu sve stanice koje se procijene da su zrele i kvalitetne \u2013 objasnio je za Nadu doktor Erden Radon\u010di\u0107<\/strong> iz zagreba\u010dke poliklinike Repromed, naglasiv\u0161i kako je idealno ako \u017eena nema vi\u0161e od 36-37 godina.<\/p>\n – Preko te dobi, ne bi se trebalo savjetovati zamrzavati jajne stanice jer je potrebno dobiti daleko ve\u0107i broj nego u ranijim godinama, a kako bi se nadvladala u\u010destalost kromosomskih gre\u0161aka jajnih stanica koje su sastavni dio starenja. Za ilustraciju, u dobi od 30 godina, udio kromosomski urednih jajnih stanica iznosi 75-80 posto, u dobi od 35 godina 55-65 posto, a u dobi od 40 godina najvi\u0161e oko 25-30 posto. To zna\u010di da ako \u017eena pohrani jajne stanice u 30. godini, na svakih 10 dobivenih, ima sedam do osam odli\u010dnih, a u 40. godini su dvije do tri takve. Stoga, ako se \u017eeli odga\u0111ati, to nema smisla s 40 ili vi\u0161e godina \u2013 rekao je doktor Radon\u010di\u0107.<\/p>\n I doktor Poljak iz splitskog Cita rekao je kako je klju\u010dno naglasiti da je dob najva\u017eniji \u010dimbenik uspje\u0161nosti, osobito kod \u017eena.<\/p>\n – Najbolji rezultati posti\u017eu se kada se postupak provodi prije 35. godine \u017eivota, dok se nakon 40. godine uspje\u0161nost zna\u010dajno smanjuje. Stoga se odluka o kriopohrani treba donositi pravovremeno, uz individualno savjetovanje s lije\u010dnikom \u2013 zaklju\u010dio je.<\/p>\n Prema Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, mu\u0161karac i \u017eena kojima prema spoznajama medicinske znanosti prijeti opasnost da \u0107e zbog zdravstvenih razloga postati neplodni, mogu u ovla\u0161tenoj zdravstvenoj ustanovi uz slobodan ovjereni pisani pristanak pohraniti svoje stanice, spolna tkiva ili zametke za vlastito kori\u0161tenje kasnije.<\/p>\n Iz Ministarstva zdravstva su nam objasnili kako procjenu postojanja opasnosti od gubitka plodnosti donose nadle\u017eni lije\u010dnici specijalisti u ovla\u0161tenim zdravstvenim ustanovama, u skladu s va\u017ee\u0107im medicinskim indikacijama i pravilima struke.<\/p>\n – Na\u0161 Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji ne predvi\u0111a “odgodu maj\u010dinstva”, nego u Zakonu stoji da “mu\u0161karac ili \u017eena kojima prijeti neplodnost mogu kriopohraniti svoj genetski materijal za vlastito kori\u0161tenje kasnije”. Zato volimo imati razlog za kriopohranu jajnih stanica. Na\u0161 zakon ne dozvoljava ni tzv. banking zametaka, \u0161to je skupljanje zametaka kroz par stimulacija da bi pacijentica imala vi\u0161e kriopohranjenih zametaka, nego se svi stvoreni zameci iz jedne stimulacije moraju potro\u0161iti prije ulaska u drugu stimulaciju. Time je efektivno onemogu\u0107eno skupljanje zametaka “za kasnije kori\u0161tenje” \u2013 objasnila je doktorica Romana Dmitrovi\u0107<\/strong> iz zagreba\u010dke poliklinike BetaPlus.<\/p>\n \u0160to sve spada pod zdravstvene razloge zbog kojih mu\u0161karac i \u017eena mogu postati neplodni stoga se razli\u010dito tuma\u010di.<\/p>\n Od devet javnih bolnica ovla\u0161tenih za provo\u0111enje medicinski potpomognute oplodnje, dvije (one u Zadru i Puli) provode isklju\u010divo postupke intrauterinih inseminacija, tj. ne vr\u0161e postupke stimuliranog IVF-a i aspiracija oocita. Stoga ne pohranjuju jajne stanice, zametke ili sjemena. Od ostalih sedam, njih \u010detiri nisu odgovorile na upit Nade.<\/p>\n U KBC-u Osijek se pohranjuju samo spolne stanice u slu\u010daju onkofertiliteta. Lije\u010dnik subspecijalist informira pacijente o mogu\u0107nostima pohrane spolnih stanica, a oni donose odluku. “Mu\u0161karci se potom javljaju s potrebnim nalazima u Laboratorij za humanu reprodukciju, na dogovor s klini\u010dkim embriologom za kriopohranu. \u017dene podlije\u017eu kontroliranoj ovarijskoj hiperstimulaciji (KOH) te se dobivene zrele jajne stanice pohranjuju”, objasnili su nam iz KBC-a Osijek.<\/p>\n Sli\u010dno je i u jo\u0161 jednoj zagreba\u010dkoj bolnici gdje su nam neslu\u017ebeno odgovorili da se pohrana vr\u0161i u slu\u010daju da se radi o onkolo\u0161kom stanju ili lije\u010denju maligne bolesti, kada onkolog upu\u0107uje osobe na daljnje postupanje prije, primjerice kemoterapije. U KBC-u Osijek pristanak na proceduru se odvija putem internih obrazaca, dok je u zagreba\u010dkom Svetom Duhu potrebna ovjera javnog bilje\u017enika za pacijente koji \u017eive u izvanbra\u010dnoj zajednici. Nijedna od ovih bolnica ne spominje kao medicinske razloge takozvane \u017eenske bolesti poput endometrioze.<\/p>\n Pritom Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokriva tro\u0161kove ovih postupaka. Pohranjene spolne stanice, spolna tkiva i zameci \u010duvaju se u pravilu do pet godina od dana pohranjivanja. Rok se na zahtjev mo\u017ee produ\u017eiti jo\u0161 pet godina, a iznimno u posebno medicinski opravdanim slu\u010dajevima i du\u017ee, kako su nam objasnili iz KB-a Sveti Duh. Sli\u010dno je i u KBC-u Osijek gdje su naglasili da se kod maloljetnih osoba spolne stanice \u010duvaju do navr\u0161ene 42. godine za \u017eene, odnosno navr\u0161ene 50. godine za mu\u0161karce.<\/p>\n U splitskoj poliklinici \u0160parac, jednoj od devet privatnih ustanova ovla\u0161tenih za provo\u0111enje medicinski potpomognute oplodnje, pohrana jajnih stanica u svrhu odga\u0111anja maj\u010dinstva se ne radi, ve\u0107 se kriopohrana jajnih stanica kao i sjemena vr\u0161i samo u medicinski indiciranim slu\u010dajevima.<\/p>\n U nekim drugima, poput splitske poliklinike Cito, kriopohrana spolnih stanica (naj\u010de\u0161\u0107e jajnih stanica i spermija) te zametaka, provodi se, kako iz medicinskih razloga, tako i u svrhu odgode roditeljstva, kako nam je rekao doktor Poljak.<\/p>\n – Postupak ovisi o vrsti tkiva koje se pohranjuje. Kod \u017eena to uklju\u010duje hormonsku stimulaciju jajnika, aspiraciju jajnih stanica te njihovu vitrificaciju (brzo zamrzavanje), dok se kod mu\u0161karaca radi o kriopohrani uzorka sjemena. U slu\u010daju zametaka, oni se dobivaju postupkom izvantjelesne oplodnje (IVF) i potom pohranjuju. Svi postupci provode se sukladno va\u017ee\u0107im stru\u010dnim smjernicama i zakonodavnom okviru Republike Hrvatske \u2013 naglasio je za Nadu doktor Poljak iz Poliklinike Cito.<\/p>\n Nije \u017eelio iznijeti konkretne broj\u010dane podatke, no rekao je kako “interes za kriopohranu, osobito u kontekstu odgode maj\u010dinstva, bilje\u017ei kontinuirani porast posljednjih godina”.<\/p>\n Doktorica Dmitrovi\u0107 iz zagreba\u010dke poliklinike BetaPlus za Nadu je rekla kako se u toj klinici pohranjuju stanice, spolna tkiva ili zameci, a ne\u0161to od toga i za vlastito kori\u0161tenje kasnije.<\/p>\n – No ne mo\u017eemo re\u0107i da je razlog “za vlastito kori\u0161tenje kasnije radi odgode maj\u010dinstva” \u2013 objasnila je te dodala da ve\u0107ina njihovih pacijentica \u017eeli odmah biti trudna, a ako ne mo\u017ee odmah biti trudna ima neki razlog za kriopohranu \u2013 kod jajnih stanica naj\u010de\u0161\u0107e je to smanjena rezerva jajnika, endometrioza ili prethodne operacije jajnika.<\/p>\n – Kod zametaka je naj\u010de\u0161\u0107e rije\u010d o prekobrojnim zamecima u postupku IVF-a, koje pacijenti planiraju iskoristiti kasnije, a ponekad i odmah ako se iz svje\u017eeg postupka ne ostvari trudno\u0107a \u2013objasnila je.<\/p>\n – Kriopohranu jajnih stanica ne radimo \u010desto, mo\u017eda u desetak \u017eena godi\u0161nje, jer nam je dob od 38 godina krajnja dob kod koje primamo u takav postupak. Razlog je \u0161to je poslije kvaliteta jajnih stanica smanjena i te\u017ee je ostvariti trudno\u0107u iz takvih stanica, pa ne \u017eelimo \u017eenama pru\u017eati la\u017enu nadu. Kod kriopohrane jajnih stanica, \u017eena prima stimulaciju ovulacije desetak dana, s ciljem da dobijemo \u010dim je vi\u0161e mogu\u0107e jajnih stanica koje spremamo \u2013 rekla je Dmitrovi\u0107.<\/p>\n Iako medicinska znanost jasno ukazuje na va\u017enost dobi i prednosti ranijeg o\u010duvanja fertiliteta, u Hrvatskoj ta tema jo\u0161 uvijek ostaje nedovoljno vidljiva, slabo regulirana i prepu\u0161tena individualnoj inicijativi. Upravo se zato otvara klju\u010dno pitanje odgovornosti sustava, od zdravstvene skrbi do obrazovanja, kako bi \u017eenama omogu\u0107io informirane odluke o vlastitoj reproduktivnoj budu\u0107nosti bez davanja la\u017ene nade ili zloupotrebe samog postupka.<\/p>\n pi\u0161e Ma\u0161enjka Ba\u010di\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kod zamrzavanja jajnih stanica ranija dob je najva\u017eniji \u010dimbenik uspje\u0161nosti jer udio kromosomski urednih stanica izme\u0111u 30. i 40. godine zna\u010dajno opada. U nekim privatnim poliklinikama kriopohrana se provodi, kako iz medicinskih razloga, tako i u svrhu odgode roditeljstva, a interes je u porastu<\/p>\n","protected":false},"featured_media":8555,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-8560","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Erden-Radoncic_Robert-Anic-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/KBC-Osijek_Dubravka-Petric.jpg\")