Ovisnost o kupovanju ili oniomaniju opisivao je i \u0161vicarski psihijatar Eugen Bleuler<\/strong>. Bleuler, koji je uvelike utjecao na koncepte mentalnog zdravlja, ina\u010de kontroverzna figura zbog svojih rasisti\u010dkih i eugeni\u010dkih stavova, skovao je i niz poznatih psihijatrijskih termina, poput \u0161izofrenije. I Kraepelin i Bleuler opisivali su gubitak kontrole i impulzivnu prirodu kod osoba s tim problemom.<\/p>\n Danas nam kupovina dolazi prirodno, gotovo kao disanje \u2013 ide jednostavno i glatko. Klik mi\u0161a i artikl je u ko\u0161arici, jo\u0161 jedan klik i kupljeno. Zbog “kupi sad, a plati kasnije” usluga, koje su u svijetu sve \u010de\u0161\u0107e, ni minus na bankovnom ra\u010dunu ne mo\u017ee vi\u0161e zaustaviti \u0161oping.<\/p>\n No \u0161to kada prekomjerno kupovanje postane problem?<\/p>\n Sve ve\u0107i broj stru\u010dnjaka zabrinut je zbog oniomanije i upozoravanju na nju. Krivac su djelomi\u010dno i kompanije za online kupovinu kao \u0161to su Amazon, Shein i Temu, kojih je sve vi\u0161e, ali tu su “gejmifikacija” iskustva kupovanja, adiktivnost dru\u0161tvenih mre\u017ea, algoritmi, influenseri i vje\u0161to skrivene reklame kojima nas “napadaju” sa svih strana…<\/p>\n – Koliko \u010desto kupujemo stvari za koje ubrzo shvatimo da nam zapravo ne trebaju? Koliko puta se iz trgovine vratimo s punom vre\u0107om, iako smo oti\u0161li samo po najnu\u017enije? Koliko puta nas privuku reklame dok skrolamo po mobitelu i na kraju zavr\u0161imo s neplaniranom kupovinom? \u2013 pita psihijatrica Maja \u0160kari\u0107<\/strong> iz Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot Popova\u010da.<\/p>\n \u0160kari\u0107, specijalistica psihijatrije i adiktologinja, poja\u0161njava kako ono \u0161to vidimo oko sebe i ono \u010demu smo izlo\u017eeni, naravno, utje\u010de i na na\u0161e pona\u0161anje i, u manjoj ili ve\u0107oj mjeri, oblikuje na\u0161e odabire. Ponekad je lako “stati na loptu” i zaustaviti se od nepromi\u0161ljene kupovine, no ponekad je te\u017ee odoljeti i impulzivni nalet stane tek kada je artikl napla\u0107en, dodaje.<\/p>\n No ponekad kupovina, upozorava \u0160kari\u0107, ima i obilje\u017eja ovisni\u010dkog pona\u0161anja. Nije ni \u010dudo, kad marketinga\u0161i koriste perfidne taktike, poput neuromarketinga, da nas uvuku i privuku da kupujemo.<\/p>\n “Nagazne mine” za kupovanje nalaze se u svakom kutku interneta koji je, tvrdi psihijatrica na kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu Stanford Anna Lembke<\/strong> za Nature, “svakodnevno pona\u0161anje” poput kupovine pretvorio u “ne\u0161to \u0161to nalikuje na drogu”.<\/p>\n Koncept ovisnosti ne treba puno poja\u0161njavati, pogotovo kada govorimo o onoj koju percipiramo kao “klasi\u010dnu” \u2013 ovisnost o alkoholu ili drogama, recimo. No zadnjih godina sve ve\u0107i problem postaju bihevioralne ili pona\u0161ajne ovisnosti. One ne uklju\u010duju supstance, ve\u0107 kompulzivno bavljenje aktivnostima koje nam pru\u017eaju zadovoljstvo ili nas osloba\u0111aju od stresa. To su ovisnost o internetu, kla\u0111enju, videoigrama ili, pak, kupovini.<\/p>\n – Ono \u0161to ovisnosti o supstancama razlikuje od bihevioralnih ovisnosti jest postojanje supstance koja se zloupotrebljava – poja\u0161njava \u0160kari\u0107, ali isti\u010de kako je klju\u010dni mehanizam, ono \u0161to definira ovisnost zapravo zajedni\u010dko, a to je “utjecaj supstance i pona\u0161anja na krugove nagrada u mozgu, na\u0161e dopaminske centre”.<\/p>\n – Ono \u0161to podra\u017euje izlu\u010divanje dopamina u mozgu, bila to supstanca ili pona\u0161anje, djeluje ugodno, mozak pamti radnje koje su dovele do te ugode i te\u017ei ih ponavljati – dodaje.<\/p>\n Me\u0111utim, kod bihevioralnih ovisnosti nije lako izvana detektirati zlouporabu, kao \u0161to je to mogu\u0107e alkotestom ili testom urina na droge, u slu\u010daju ovisnosti o supstancama, kazuje psihijatrica. Uz sve to, kupovanje je i prili\u010dno osamljena aktivnost. Zbog svega toga osoba s bihevioralnom ovisno\u0161\u0107u mo\u017ee svoj problem relativno dobro sakrivati od drugih.<\/p>\n U posljednjih dvadesetak godina pove\u0107ao se broj istra\u017eivanja na podru\u010dju ovisnosti o kupovini, no “radi manjka svjesnosti o problemu, \u0161to u dru\u0161tvu, a \u0161to kod zdravstvenih radnika, poreme\u0107aj se jo\u0161 uvijek nedovoljno prepoznaje i lije\u010di”, isti\u010de \u0160kari\u0107.<\/p>\n Nedostatno je akademski analiziran, a ni do kraja nisu jasni psihosocijalni mehanizmi koji bi mogli dovesti do pove\u0107ane ranjivosti na kompulzivno kupovanje.<\/p>\n \u0160kari\u0107 nam poja\u0161njava kako je u najnovijoj Medicinskoj klasifikaciji bolesti, u 11. izdanju, poreme\u0107aj kompulzivnog kupovanja definiran kao potkategorija me\u0111u poreme\u0107ajima kontrole impulsa, s kockanjem i poreme\u0107ajem igranja (video) igara.<\/p>\n Procjenjuje se kako u svijetu oko pet posto ljudi pati od poreme\u0107aja kompulzivnog kupovanja, ve\u0107inom su to \u017eene, a poreme\u0107aj se uglavnom pojavljuje kod mladih, u vrijeme adolescencije. Problem se prou\u010dava u niz dr\u017eava, a u nekima je, izgleda, problem vi\u0161e izra\u017een. Tako je jedna studija pokazala kako je 29,1 posto ukupne populacije u Kini, koja je proteklih godina do\u017eivjela strelovit rast standarda, kompulzivno kupovalo.<\/p>\n Me\u0111utim, iako \u017eene, zbog razloga kojih \u0107emo se kasnije dotaknuti, mo\u017eda kupuju vi\u0161e, zadnjih se godina jaz izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena koji su ovisni o kupovanju su\u017eava.<\/p>\n Nisu sve studije pokazale kako su \u017eene sklonije kupovanju. Razlika se, posebno kada govorimo o mla\u0111im generacijama, su\u017eava. Takav je slu\u010daj u, recimo, Kini, gdje se mu\u0161karci sve vi\u0161e i \u010de\u0161\u0107e odlu\u010duju prigrliti online kupovinu.<\/p>\n Naravno, svijet oko nas je adiktivan, a sve je \u2013 od dru\u0161tvenih mre\u017ea do influensera \u2013 usmjereno na to da ukrade na\u0161u pa\u017enju. I novac iz na\u0161ih \u2013 virutalnih i fizi\u010dkih \u2013 nov\u010danika.<\/p>\n Sve se vi\u0161e govori i o tome kako su dru\u0161tvene mre\u017ee i online trgovine dizajnirane upravo tako kako bi zadr\u017eale na\u0161u pa\u017enju. Tako je Europska komisija 2024. godine protiv kineske tvrtke Temu otvorila istragu zbog, izme\u0111u ostaloga, “potencijalno adiktivnog dizajna usluge”.<\/p>\n U o\u017eujku ove godine porota suda u Los Angelesu presudila je da su Meta, koja u vlasni\u0161tvu ima Instagram, Facebook i WhatsApp, kao i Google, vlasnik YouTubea, namjerno izgradili adiktivne dru\u0161tvene medije i platforme koji su na\u0161tetili mentalnom zdravlju 20-godi\u0161njakinje koja ih je tu\u017eila i tu\u017ebu dobila.<\/p>\n Problem adiktivnosti isti\u010de i modna aktivistkinja Tena Lavren\u010di\u0107<\/strong> koja se ve\u0107 dugo bavi problematikom brze mode. Me\u0111utim, ono \u0161to se doga\u0111a s brzom modom mo\u017ee se ekstrapolirati i na druge bran\u0161e i predmete. Naime, proizvodi se vi\u0161e ne rade da traju jako dugo, isti\u010de Lavren\u010di\u0107, \u0161to nas poti\u010de na kupovinu. Name\u0107u nam se neprestana, a nerealna sni\u017eenja, koja daju iluziju u\u0161tede.<\/p>\n Prodava\u010di koriste i taktike koje nas tjeraju da donesemo brzu odluku jer akcija zavr\u0161ava danas ili za koji sat te nas se tako tako\u0111er tjera na kupnju. No mo\u017eda jedna od najva\u017enijih je i ta ideja da stalno moramo imati ne\u0161to novo, jer “ina\u010de ne\u0161to nije u redu s nama”.<\/p>\n Kao veliki problem kada govorimo o poticanju na kupnju Tihana Velja\u010di\u0107<\/strong>, edukatorica za okoli\u0161ne teme i odr\u017eivi razvoj i pokreta\u010dica inicijative Ditch Plastic Croatia, tako\u0111er isti\u010de urgentnost, tj. stvaranje hitnosti za kupnjom.<\/p>\n Lavren\u010di\u0107 i Velja\u010di\u0107 ukazuju na to kako su \u017eene i djevoj\u010dice naj\u010de\u0161\u0107e pod pritiskom da kupuju. Industrija, \u0161to modna, \u0161to kozmeti\u010dka, to vje\u0161to iskori\u0161tava. Pritom, naravno, profitira od nerealnih o\u010dekivanja kako bismo trebale izgledati.<\/p>\n Me\u0111utim, iako su \u017eene vi\u0161e pogo\u0111ene \u0161oping “kulturom”, Velja\u010di\u0107 smatra da se i u tom pogledu situacija polako po\u010dinje mijenjati.<\/p>\n – Ma\u0161inerija se sve vi\u0161e okre\u0107e prema mu\u0161karcima i poku\u0161ava kapitalizirati na njihovim nesigurnostima i stvoriti potrebu tamo gdje je ranije nije bilo, kako bi pove\u0107ala svoju zaradu – ka\u017ee.<\/p>\n Lavren\u010di\u0107 \u017eeli istaknuti i jednu \u010dinjenicu koja se \u010desto zaboravlja \u2013 \u017eene su povijesno bile one koje su naj\u010de\u0161\u0107e bile zadu\u017eene za kupovinu i brigu o potrebama uku\u0107ana. Bez obzira na njihov dohodak ili radni status, \u017eene su stolje\u0107ima bile te koje bi i\u0161le u nabavku namirnica, ali i odje\u0107e, \u0161to modna i kozmeti\u010dka industrija vje\u0161to iskori\u0161tavaju. Za Lavren\u010di\u0107 \u010dinjenica da su \u017eene upravljale bud\u017eetima mo\u017ee biti i osna\u017euju\u0107a realizacija, ali ne kada ju se kooptira samo kako bi se iskoristila za kupovinu.<\/p>\n Konzumerizam, poentira Velja\u010di\u0107, predstavlja ogroman dru\u0161tveni, ali i ekolo\u0161ki problem, doprinosi zaga\u0111enju okoli\u0161a zbog koli\u010dine otpada i emisija stakleni\u010dkih plinova koji dolaze s transportom i povratom robe. Uz sve to, stavlja pritisak na mentalno zdravlje, percepciju i vrijednost sebe, pogotovo kod mladih ljudi.<\/p>\n Vidimo to kod sve mla\u0111ih djevojaka, koje vrlo rano zapo\u010dinju s, recimo, kompleksnim skincare<\/em> ritualima, a neki brendovi nude \u010dak jednokratne maske za lice todlerima<\/em>, upozorava Velja\u010di\u0107.<\/p>\n Uz konstantnu izlo\u017eenost podra\u017eajima, i to pogotovo u jako mladoj dobi, lak\u0161e je iskliznuti u adiktivna pona\u0161anja, a usamljenost i stres mogu potaknuti kompulzivno kupovanje.<\/p>\n Intenzivno razmi\u0161ljanje o kupovini, velika \u017eelja ili \u017eudnja za \u0161opingom, kupovina s ciljem regulacije negativnih osje\u0107aja kao \u0161to je tuga, ali i negativni osje\u0107aji i iritabilnost ako se ne mo\u017ee oti\u0107i u kupovinu\u2026 sve su to simptomi koje osoba koja je ovisna o kupovini ima, govori nam adiktologinja \u0160kari\u0107.<\/p>\n Posljedice po \u017eivot pojedinca i njegove odnose s bli\u017enjima mogu biti velike. Mo\u017ee do\u0107i do naru\u0161enih odnosa i nesuglasica, financijskih problema ili zaostajanja u obrazovanju.<\/p>\n Velja\u010di\u0107 nam opisuje kako se i sama kada je bila mla\u0111a borila s prekomjernim \u0161opingom.<\/p>\n – Tada sam bila pravi proizvod kapitalizma jer sam kupovala nepotrebne stvari koje su mi bile prikazivane kao neophodne, da moj \u017eivot bude bolji i sretniji, a ja prihva\u0107ena u dru\u0161tvu. U to vrijeme je bio popularan izraz “\u0161oping terapija” \u2013 kada \u017eene odlaze u kupnju jer se osje\u0107aju lo\u0161e, a nakon kupnje se osje\u0107aju bolje, naravno kratkoro\u010dno, jer \u2013 guess what<\/em> \u2013 kupnja ne rje\u0161ava nikakve probleme. Potencijalno stvara financijske, a definitivno uzrokuje okoli\u0161ne probleme – dodaje.<\/p>\n Velja\u010di\u0107 je sa svojom \u0161oping terapijom uspjela raskrstiti.<\/p>\n Me\u0111utim, netko \u0107e uspjeti stati sa \u0161opingom, dok \u0107e drugi prije\u0107i u ovisnost, iscrpiti svoje odnose, nov\u010danik i \u017eivce. Oni kojima kupovanje isklizne u domenu ovisnosti, trebaju i pomo\u0107 stru\u010dnjaka.<\/p>\n \u0160kari\u0107 smo stoga upitali kako si osoba mo\u017ee pomo\u0107i, pogotovo u ovakvom okru\u017eenju u kojem smo svakodnevno izlo\u017eeni poticajima da konzumiramo i kupujemo.<\/p>\n Psihijatrica isti\u010de kako je preuzimanje kontrole nad svojim tro\u0161kovima klju\u010dan i primarni cilj. To se mo\u017ee posti\u0107i izoliranjem od ogla\u0161avanja ili svo\u0111enjem reklama na najmanju mogu\u0107u mjeru. Po\u017eeljno je i planirati tro\u0161kove, dr\u017eati se plana kupovine, kao i limitirati odlaske u trgovinu samo na nu\u017ene. Bitno je i prepoznati kada kupovina predstavlja “olak\u0161anje” kod te\u0161kih emocija, jer ona ne bi trebala biti sredstvo za smirenje ili izvor pozitivnih emocija. I zaklju\u010dno, ako je to potrebno, osoba bi trebala potra\u017eiti i profesionalnu pomo\u0107 i terapiju.<\/p>\n pi\u0161e Matea Grgurinovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kupovina ponekad ima i obilje\u017eja ovisni\u010dkog pona\u0161anja. Nije ni \u010dudo, kad marketinga\u0161i koriste perfidne taktike, poput neuromarketinga, ka\u017ee za Nadu psihijatrica Maja \u0160kari\u0107. Na\u0161e sugovornice Tena Lavren\u010di\u0107 i Tihana Velja\u010di\u0107 ukazuju na to da su \u017eene i djevoj\u010dice naj\u010de\u0161\u0107e pod pritiskom da kupuju<\/p>\n","protected":false},"featured_media":8651,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-8654","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kupovina-online_Guido-Schiefer-scaled.jpg\")