{"id":8882,"date":"2026-06-28T07:04:43","date_gmt":"2026-06-28T05:04:43","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/"},"modified":"2026-06-28T07:04:57","modified_gmt":"2026-06-28T05:04:57","slug":"ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/","title":{"rendered":"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka"},"content":{"rendered":"

Maksimirska stabla prote\u017eu se nasuprot kafi\u0107u Stribor, u kojem smo zastali s prevoditeljem i stomatologom Ebtehajem Navaeyem<\/strong> (Ebtehad\u017eem Navaijem). Uz “Pri\u010de iz davnine” Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/strong>, Navaey je u perzijski porinuo stihove Enesa Ki\u0161evi\u0107a<\/strong>, “Sarajevski Marlboro” Miljenka Jergovi\u0107a<\/strong> i “Grobnicu za Borisa Davidovi\u010da” Danila Ki\u0161a<\/strong>, kao i slikovnicu “Djeca s igrali\u0161ta Madine Hussiny” Olje Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107<\/strong> i Ene Jurov<\/strong>. Ki\u0161evi\u0107u u zbirci “Jutarnji mrak” perzijski pjesnik i slikar Sohrab Sepehri<\/strong> ulije\u0107e tokom molitve u ajet, pa tako i u Navaeyeve rije\u010di. Sepehri je, u Navaeyevu usporednom izdanju perzijskoga i hrvatskoga teksta, izronio u zbirci “\u017dubor vode”. Navaey je donio primjerak, upoznaju\u0107i nas s poezijom na kojoj je stasao.<\/p>\n

Na stranicama “\u017dubora vode” uzdi\u017eu se pustinjski obronci i zelene kro\u0161nje Sepehrijeva rodnoga Ka\u0161ana. Navaey je odrastao u istome predjelu Irana, Isfahanskoj pokrajini. Na stomatolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu, do kojega bi iz Isfahana putovanje prelazilo 4000 kilometara, diplomirao je stomatologiju i specijalizirao ortodonciju. Kao \u0161to Samad Behrangi<\/strong> u “Crnoj ribici”, koju je preveo u suradnji sa suprugom Azrom<\/strong>, kazuje o \u017eivotu kao neprekidnoj potrazi, i njegov put podcrtan je Behrangijevim uvidom da je “svijet ba\u0161 tu gdje jesmo”.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di konstruirati jedan kulturolo\u0161ki kontekst u okosnicama drugoga? S kojim mislima i nedoumicama ste se znali susretati u tome pothvatu?<\/strong><\/p>\n

Tajna svakog uspje\u0161nog prijevoda je u tome da se iskustva, simboli i misaoni obrasci jedne kulture u\u010dine razumljivima i \u017eivima u drugoj. To nije puko prevo\u0111enje rije\u010di, nego preoblikovanje zna\u010denja tako da se ono mo\u017ee osjetiti unutar drugoga kulturnog konteksta. U mojoj prevoditeljskoj praksi to zna\u010di da pojave, reference ili emocionalne nijanse u hrvatskom kontekstu moram predstaviti kroz kategorije koje su bliske iranskom \u010ditatelju \u2013 i obrnuto. Time se stvara most izme\u0111u dviju kulturnih logika: ono \u0161to je npr. u hrvatskoj kulturi podrazumijevano, u iranskoj se mora iznova izgraditi, objasniti ili prevesti u paralelni simboli\u010dki sustav. U tom procesu nastaje me\u0111uprostor u kojem se dvije kulture ne samo susre\u0107u, nego i me\u0111usobno oboga\u0107uju.<\/p>\n

Dodu\u0161e, polo\u017eaj poezije u hrvatskoj i perzijskoj kulturi bitno se razlikuje. U Iranu poezija je ukorijenjena u svakodnevni \u017eivot, a \u010ditatelji su \u010desto iznimno osjetljivi na ritam, metaforu i tradiciju. U Hrvatskoj je odnos prema poeziji druk\u010diji, rekao bih \u010dak suzdr\u017eaniji, pa se prevoditelj mora pitati kako prenijeti intenzitet i simboliku perzijskog stiha, posebno klasi\u010dnih kanonskih autora, a da pritom ostane razumljiv i blizak suvremenom hrvatskom \u010ditatelju. Na takav odnos prema poeziji upu\u0107uje i iranski filozof i knji\u017eevnik Dariju\u0161 \u0160ajegan<\/strong>, primijetiv\u0161i da je u Iranu sasvim uobi\u010dajeno da ljudi znaju napamet stihove velikih pjesnika, dok je u europskim kulturama takva praksa rijetka. Njegova opaska \u2013 da je te\u0161ko prona\u0107i Francuza ili Engleza koji bi napamet recitirao Racinea<\/strong>, Hugoa<\/strong>, Shakespearea<\/strong> ili Byrona<\/strong> \u2013 potvr\u0111uje koliko je poezija u Iranu \u017eiva, prisutna i dru\u0161tveno va\u017ena. Zato prevoditelj koji radi izme\u0111u ta dva svijeta mora stalno balansirati: kako ostati vjeran perzijskoj poetskoj tradiciji, a istodobno je pribli\u017eiti \u010ditatelju koji dolazi iz druk\u010dijeg kulturnog iskustva. Napetost izme\u0111u tako razli\u010ditih do\u017eivljaja pjesni\u0161tva izvor je mojih najve\u0107ih promi\u0161ljanja i nedoumica, ali i ono \u0161to prevo\u0111enje \u010dini izazovnim i poticajnim.<\/p>\n

Priredili ste 2024. “Antologiju modernog hrvatskog pjesni\u0161tva na perzijskom”, a 2009. godine “Antologiju perzijskoga pjesni\u0161tva od 10. st. do na\u0161ih dana”. Kako ste odabirali pjesme? \u0160to vam je bilo va\u017eno zahvatiti u tematskom i stvarala\u010dkom smislu?<\/strong><\/p>\n

Za prikupljanje pjesama za “Antologiju modernog hrvatskog pjesni\u0161tva”, koja obuhva\u0107a razdoblje od oko 120 godina, slu\u017eio sam se trima glavnim izvorima: brojnim zbirkama poezije razli\u010ditih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika, zatim antologijama suvremene hrvatske poezije, a oslanjao sam se i na konzultacije sa \u017eivu\u0107im hrvatskim pjesnicima, koji su mi slali svoje pjesme. U izboru za “Antologiju perzijskog pjesni\u0161tva”, koja obuhva\u0107a iransko pjesni\u0161tvo od desetog stolje\u0107a nadalje, suo\u010dio sam se s vi\u0161e od tisu\u0107u godina pjesni\u010dke tradicije, kao i velikim brojem autora, pravaca i poetika.<\/p>\n

Najte\u017ei je zadatak bio prona\u0107i ravnote\u017eu: kako u tako \u0161irokom obzoru prepoznati vrhunce, a ne zanemariti ti\u0161e, ali jednako vrijedne glasove. Tema mi je zapravo nametnula metodu \u2013 najprije sam odabrao najutjecajnije i najplodnije pjesnike, zatim popularne pjesme koje se i danas u\u010de napamet i prenose usmenim putem, a \u010diji su autori \u010desto nepoznati. Posebnu sam pa\u017enju posvetio pjesnikinjama koje su zbog dru\u0161tvenih okolnosti dugo ostajale na marginama, iako svojom snagom i originalno\u0161\u0107u nimalo ne zaostaju za kanoniziranim imenima. Uvrstio sam i neke autore koji su pisali na perzijskom i izvan Irana, jer jezik nadilazi dr\u017eavne i politi\u010dke granice, kao i pjesnike prijelaznog razdoblja izme\u0111u klasi\u010dne i suvremene poezije te nekoliko mla\u0111ih pjesnika kao pogled u budu\u0107nost perzijskog stvarala\u0161tva.<\/p>\n

\"\"
Ebtehaj Navaey (Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n

Kako su povijesni preokreti 20. stolje\u0107a, osobito prije i nakon 1979. godine, mijenjali simboli\u010dki krajolik perzijske knji\u017eevnosti? Koji su motivi i na\u010dini njihove obrade izranjali u njima?<\/strong><\/p>\n

Utjecaj tih preokreta je sna\u017ean, ali to je i za o\u010dekivati nakon bilo kojih ve\u0107ih povijesnih ili dru\u0161tvenih pokreta i promjena. Prije revolucije 1979. godine, dominirala je potraga za novim jezikom, udaljavanje od klasi\u010dnih formi i op\u0107enito kriti\u010dki odnos prema klasi\u010dnoj perzijskoj tradiciji pra\u0107en preuzimanjem novih oblika knji\u017eevnog izra\u017eavanja, dok u tematskom smislu dominiraju osje\u0107aj otu\u0111enja i urbane teme. Nakon 1979., knji\u017eevnost ulazi u razdoblje obilje\u017eeno revolucionarnim idealizmom, ratnim iskustvom, cenzurom i suptilnim oblicima otpora, \u010desto skrivenima u metaforama i alegorijama. U kasnijim desetlje\u0107ima ja\u010da individualni glas, a u prvi plan dolaze intimnost, \u017eensko iskustvo, svakodnevica, migracija i unutarnja sloboda. Perzijska knji\u017eevnost tako ostaje u stalnom dijalogu s povijesnim previranjima, istodobno dokumentiraju\u0107i vrijeme i otvaraju\u0107i prostor unutarnje slobode.<\/p>\n

Iako se stomatologija i prevo\u0111enje mogu \u010diniti kao dvije odvojene domene, koje spone nalazite me\u0111u njima? Kako stomatologija prodire u va\u0161 kreativni rad i obrnuto?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda nekome zvu\u010di \u010dudno, ali me\u0111u stomatologijom i prevo\u0111enjem postoji vi\u0161e dodirnih to\u010daka nego \u0161to bi se o\u010dekivalo. Obje prakse zahtijevaju preciznost, strpljenje i sposobnost da se iz mno\u0161tva detalja izgradi cjelina koja je jasna, funkcionalna i estetski uvjerljiva. U ordinaciji se svakodnevno susre\u0107em s potrebom da pa\u017eljivo promatram, procjenjujem nijanse i donosim odluke koje spajaju tehni\u010dko znanje i osje\u0107aj za mjeru i estetiku. Taj se pristup prirodno prenosi i u moj kreativni rad s jezikom: u prevo\u0111enju se tako\u0111er radi o finim prilagodbama, o tome da se svaka rije\u010d “ugradi” na svoje mjesto tako da tekst bude skladan, \u017eiv i komunikativan.<\/p>\n

U tom smislu, stomatologija i prevo\u0111enje nisu za mene suprotstavljene aktivnosti, nego se me\u0111usobno dopunjuju: jedno mi daje disciplinu i preciznost, drugo \u0161irinu i kreativnost. A upravo se na tom spoju, izme\u0111u tehni\u010dkog i poetskog, stvara prostor u kojem se obje profesije mogu obogatiti. Dakle, spona je u visokoj razini stru\u010dnosti i odgovornosti.<\/p>\n

Kako se teme migracija, azila i egzila obra\u0111uju u hrvatskoj i perzijskoj knji\u017eevnosti? U \u010demu zrcale jedna drugu, a u \u010demu nude neke druga\u010dije interpretacije i perspektive?<\/strong><\/p>\n

Obje knji\u017eevnosti prikazuju egzil kao stanje izme\u0111u dvaju jezika i dvaju domova, prostor u kojem se identitet preispituje i ponovno gradi. No dok hrvatska knji\u017eevnost nagla\u0161ava rat, raseljavanje i prekid kontinuiteta, perzijska knji\u017eevnost sna\u017eno tematizira i unutarnji egzil \u2013 \u017eivot u uvjetima raznih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih ograni\u010denja. U tim zrcaljenjima i razlikama otvaraju se dvije perspektive: jedna govori o traumi naglog odlaska, druga o dugotrajnoj napetosti izme\u0111u onoga \u0161to se smije i onoga \u0161to se ne smije izre\u0107i. Tu se stvara “plodno tlo” za metafori\u010dki jezik umjetnosti. U tome su iranski umjetnici vrlo vje\u0161ti.<\/p>\n

I u hrvatskom i u perzijskom kontekstu, egzil nije samo fizi\u010dki prostor, nego i psihi\u010dki (progonstvo iz svakodnevice, iz jezika, sje\u0107anja). Pisci u obje kulture \u010desto tematiziraju nemogu\u0107nost povratka ku\u0107i \u2013 bilo da je ku\u0107a nestala u ratu (Hrvatska) ili da je postala nedosti\u017ena zbog vlasti (Iran). Isto tako, i hrvatski i perzijski autori u egzilu \u010desto stje\u010du slobodu da izvana kriti\u010dki preispituju nacionalne mitove, ideologiju i povijesni revizionizam.<\/p>\n

Kao razliku, dodao bih jo\u0161 i to da perzijska knji\u017eevnost ima dugu tradiciju misti\u010dnog i duhovnog egzila (npr. Attarova<\/strong> poema “Skup (zbor) ptica” iz 13. st. u kojoj “egzil” predstavlja udaljenost du\u0161e od Boga), koja se katkad tematizira i u modernoj knji\u017eevnosti. Hrvatska je moderna knji\u017eevnost, koliko sam upoznat, vi\u0161e orijentirana na dokumentarizam, svjedo\u010danstvo fizi\u010dkog egzila i traume koje ono izaziva.<\/p>\n

Koje za\u010dudnosti se otvaraju u u\u010denju perzijskog preko hrvatskog ili hrvatskog preko perzijskog? Gdje u prijevodima i drugim kulturnim dijalozima perzijskoga govornoga podru\u010dja s ovda\u0161njim kontekstom nalazite me\u0111usobne utjecaje?<\/strong><\/p>\n

Iako su i perzijski i hrvatski indoeuropski jezici i dijele brojne sli\u010dnosti koje proizlaze iz pripadnosti istoj jezi\u010dnoj porodici, perzijski je jezik izrazito melodijski, s mnogo jednostavnijom gramatikom od hrvatskoga. Najve\u0107i problem kod u\u010denja perzijskog, za govornike indoeuropskih jezika, predstavlja usvajanje pisma (modificirane arabice, koja je zapravo konsonantsko pismo i koja, zato, ne bilje\u017ei sve samoglasnike). Sve ostalo se relativno brzo i lako usvoji. Hrvatski je, znamo, mnogo slo\u017eeniji i kompliciraniji za u\u010denje jer je u njemu skoro vi\u0161e iznimaka nego pravila.<\/p>\n

U dodiru tih dvaju jezika otvara se novi pogled na kulturu: perzijski donosi bogatu metafori\u010dnost, dok hrvatski nudi jasno\u0107u i izravnost. Susret tih dvaju stilova otkriva razli\u010dite emocionalne logike i na\u010dine govorenja o intimnom, duhovnom i dru\u0161tvenom. Najzanimljiviji su mi trenuci kada se perzijska simbolika spoji s hrvatskim realizmom ili kada isti motivi \u2013 primjerice: put<\/em>, dom<\/em>, granica<\/em>, ti\u0161ina<\/em>, vatra<\/em> \u2013 u oba jezika nose druk\u010dije nijanse. U tom me\u0111uprostoru nastaje naj\u017eivlji dijalog i najplodnije tlo za prevo\u0111enje.<\/p>\n

\"\"
Ebtehaj Navaey (Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n

Kako se mijenjala pozicija \u017eena u iranskome dru\u0161tvu i kako se oslikavala u suvremenoj iranskoj umjetnosti? \u0160to nam o tome govori npr. rad Forugh Farrokhzad, Marjane Satrapi ili Goli Taraghi?<\/strong><\/p>\n

Pozicija \u017eena u iranskom dru\u0161tvu tijekom 20. i 21. stolje\u0107a mijenjala se u ritmu politi\u010dkih i dru\u0161tvenih previranja. Forugh Farrokhzad <\/strong>bila je prekretnica: njezina je poezija prvi put otvoreno progovorila o \u017eenskoj \u017eelji, tijelu, slobodi i usamljenosti. Ona je pokazala da \u017eenski subjekt mo\u017ee biti autonomna, strastvena i kriti\u010dka figura, i time je promijenila samu strukturu perzijskog pjesni\u010dkog jezika. Nedavno preminula Marjan (Mard\u017ean) Satrapi<\/strong>, kroz grafi\u010dki roman i autobiografiju, donosi druk\u010diju perspektivu: pogled djevoj\u010dice koja odrasta u postrevolucionarnom Iranu. Njezina vizualna naracija otvara prostor ironiji, humoru i kritici, ali i prikazuje \u017eensku svakodnevicu pod politi\u010dkim pritiscima.<\/p>\n

Goli Taraghi<\/strong> pak nudi intimniji, psiholo\u0161ki slo\u017eeniji pogled na raspolu\u0107enost izme\u0111u tradicije i modernosti, izme\u0111u domovine i egzila. U njezinim se pri\u010dama vidi kako se dru\u0161tvene promjene upisuju u obiteljske odnose, u tihe lomove i unutarnje migracije. Zajedni\u010dko im je to \u0161to svaka na svoj na\u010din pokazuje da je \u017eenski glas u iranskoj umjetnosti postao jedan od najva\u017enijih prostora dru\u0161tvene samorefleksije, pomi\u010du\u0107i se od ograni\u010denosti i nadzora prema sve sna\u017enijoj artikulaciji slobode, identiteta i subjektivnosti \u017eena.<\/p>\n

Kako se mitolo\u0161ke i folklorne komponente “Pri\u010da iz davnine” Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107 susre\u0107u s vjerovanjima u perzijskoj kulturi?<\/strong><\/p>\n

Mitolo\u0161ke i folklorne komponente “Pri\u010da iz davnine” iznena\u0111uju\u0107e se prirodno susre\u0107u s drevnim vjerovanjima u perzijskoj kulturi. Iako potje\u010du iz dvaju razli\u010ditih svjetova, oba imaginarija po\u010divaju na dubokoj povezanosti \u010dovjeka s prirodom, na prisutnosti nadnaravnih bi\u0107a koja djeluju kao moralni korektiv, ali i na ideji da se svijet vidljivog i nevidljivog neprestano dodiruju. Ivana Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107 crpila je svoju inspiraciju za bajke iz staroslavenske mitologije, a dobro je poznato da ona svoje korijene vu\u010de iz indoiranske mitologije, \u0161to je direktna poveznica s drevnom iranskom tradicijom. Hrvatska je predaja pro\u017eeta vilama, vodenjacima, \u0161umskim duhovima, dok u perzijskoj kulturi, uz vile, imaginaciju nastanjuju divovi, duhovi vode i vjetra, kao i mitska bi\u0107a iz \u0160ahname i staroiranskih predaja.<\/p>\n

Likovi iz “Pri\u010da iz davnine” gra\u0111eni su prema univerzalnim obrascima junaka koji se preispituje, bi\u0107a koja isku\u0161avaju njegovu \u010destitost, prirode koja je istodobno saveznik i izazov. U perzijskoj knji\u017eevnosti isto tako se pojavljuju voda kao granica i pro\u010di\u0161\u0107enje, \u0161uma kao prostor ku\u0161nje, \u010dudesna bi\u0107a kao posrednici izme\u0111u svjetova, dijete junak kao nositelj moralne obnove. Upravo ta prepoznatljivost u razli\u010ditosti \u010dini da “Pri\u010de iz davnine” u perzijskom prijevodu djeluju prirodno, gotovo doma\u0107e.<\/p>\n

A kako Danilo Ki\u0161 i Miljenko Jergovi\u0107 otvaraju u svome pripovijedanju povijesti ovih prostora pukotine i za analizu i sagledavanje iranskoga dru\u0161tva u koje prodiru?<\/strong><\/p>\n

Ki\u0161 i Jergovi\u0107 otvaraju u svojim prozama pukotine koje nadilaze lokalnu povijest i zato prijevodi njihovih djela nude ogledalo u kojem se iranski \u010ditatelj mo\u017ee prepoznati, ali i kriti\u010dki promisliti svoju stvarnost. Ki\u0161, u svojoj preciznoj, dokumentarnoj prozi, pokazuje kako se velika povijest upisuje u tijelo pojedinca, kako se trauma, nasilje i ideologija preta\u010du u intimne \u017eivote. Zato sam morao prona\u0107i jezi\u010dne ekvivalente za Ki\u0161ove ti\u0161ine, ironije i dokumentarne rezove. Iranski \u010ditatelj u tim mehanizmima prepoznaje obrasce koji su mu bliski \u2013 od politi\u010dkih lomova do iskustva cenzure, straha i unutarnjeg egzila.<\/p>\n

Jergovi\u0107, s druge strane, otvara prostor svakodnevnog, obiteljskog i mikrohistorijskog. Njegova sposobnost da iz sitnih detalja izvu\u010de \u0161iru sliku dru\u0161tva omogu\u0107uje iranskom \u010ditatelju da sagleda vlastite podjele, migracije, raseljavanja i slojevite identitete. Svatko tko je pro\u010ditao “Sarajevski Marlboro” zna koliko je Jergovi\u0107ev humor gorak, koliko je nostalgija opasna, i koliko je svaki usputni dijalog minijatura rata. U njegovim pri\u010dama prepoznaje se logika “malih povijesti” koje \u010desto govore vi\u0161e od slu\u017ebenih narativa. Njihova proza otvara prostor empatiji, ali i kriti\u010dkom odmaku: pokazuje kako se povijest mo\u017ee ispri\u010dati iznutra, kroz glasove onih koji su je pro\u017eivjeli.<\/p>\n

razgovor vodila Nina \u010colovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

To za mene nisu suprotstavljene aktivnosti, nego se me\u0111usobno dopunjuju: jedno mi daje disciplinu i preciznost, drugo \u0161irinu i kreativnost. A upravo se na tom spoju, izme\u0111u tehni\u010dkog i poetskog, stvara prostor u kojem se obje profesije mogu obogatiti<\/p>\n","protected":false},"featured_media":8877,"template":"","tags":[173],"atribut":[15],"class_list":["post-8882","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju-2-hr","atribut-izdvojeno-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nEbtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"To za mene nisu suprotstavljene aktivnosti, nego se me\u0111usobno dopunjuju: jedno mi daje disciplinu i preciznost, drugo \u0161irinu i kreativnost. A upravo se na tom spoju, izme\u0111u tehni\u010dkog i poetskog, stvara prostor u kojem se obje profesije mogu obogatiti\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-06-28T05:04:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2000\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1333\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/\",\"name\":\"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/06\\\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg\",\"datePublished\":\"2026-06-28T05:04:43+00:00\",\"dateModified\":\"2026-06-28T05:04:57+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/06\\\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/06\\\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg\",\"width\":2000,\"height\":1333,\"caption\":\"Ebtehaj Navaey (Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/nada\\\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"To za mene nisu suprotstavljene aktivnosti, nego se me\u0111usobno dopunjuju: jedno mi daje disciplinu i preciznost, drugo \u0161irinu i kreativnost. A upravo se na tom spoju, izme\u0111u tehni\u010dkog i poetskog, stvara prostor u kojem se obje profesije mogu obogatiti","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","article_modified_time":"2026-06-28T05:04:57+00:00","og_image":[{"width":2000,"height":1333,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/","name":"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg","datePublished":"2026-06-28T05:04:43+00:00","dateModified":"2026-06-28T05:04:57+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Navaey1_Davor-Konjikusic1.jpg","width":2000,"height":1333,"caption":"Ebtehaj Navaey (Foto: Davor Konjiku\u0161i\u0107)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/ebtehaj-navaey-stomatologija-i-prevodjenje-imaju-vise-dodirnih-tocaka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Ebtehaj Navaey: Stomatologija i prevo\u0111enje imaju vi\u0161e dodirnih to\u010daka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/8882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8882"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=8882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}