Dvadeset i drugog jula u Barceloni je otvorena Ulica Narodne olimpijade, kojom se odaje po\u010dast jednom od najzna\u010dajnijih sportskih projekata republikanske Barcelone. Ceremonija imenovanja ulice odr\u017eana je na 90. obljetnicu Narodne olimpijade, koja je 1936. bila zami\u0161ljena kao alternativa Olimpijskim igrama u Berlinu koje je organizirao nacisti\u010dki re\u017eim. Narodna olimpijada na kraju je otkazana zbog izbijanja \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata, ali mnogi sporta\u0161i i sporta\u0161ice pridru\u017eili su se ratnoj borbi na strani Republikanaca.<\/p>\n
Rije\u010dima Sare Belbeide<\/strong>, vije\u0107nice okruga Horta-Guinard\u00f3, nova ulica simbolizira “predanost Barcelone o\u010duvanju povijesnog pam\u0107enja i obrani demokratskih prava i sloboda”. Uvr\u0161tavanje Ulice Narodne olimpijade me\u0111u nove nazive ulica u Barceloni ispunjenje je dugogodi\u0161njeg zahtjeva memorijalnih organizacija. Istoga je dana otvoren i Trg Josepa Fontane, koji se nalazi nekoliko metara od nove ulice. Imenovanjem trga po Fontani <\/strong>Barcelona odaje po\u010dast jednoj od najutjecajnijih osoba u suvremenoj katalonskoj historiografiji. Ro\u0111en u Barceloni 1931. i preminuo 2018., Fontana je posvetio svoj \u017eivot prou\u010davanju suvremene povijesti i obnovi historiografskih istra\u017eivanja u Kataloniji i \u0160panjolskoj.<\/p>\n Obilje\u017eavanje velike obljetnice nastavljeno je u Paviljonu Republike raspravom o naslje\u0111u Narodne olimpijade koju su vodili povjesni\u010dari Carles Santacana<\/strong> i Xavier Pujadas<\/strong>, autori knjige “L\u2019altra olimp\u00edada: Barcelona ’36” (“Druga Olimpijada: Barcelona ’36”). I u Madridu je obilje\u017eena ova va\u017ena obljetnica \u2013 deseci sporta\u0161a iz Kastilje trebali su sudjelovati na olimpijadi 1936., a bili su i sudionici raznih bataljuna koji su pomogli u obrani Madrida od fa\u0161ista te godine. Na ulicama Madrida ponovno se \u010dulo “No pasar\u00e1n”, a obilje\u017eavanje obljetnice Narodne olimpijade preklopilo se s danima \u0161panjolske euforije zbog pobjede nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Kru\u017eile su tako fotografije proslava, slu\u017ebenih prijema reprezentacije, dr\u017eavnih simbola i monarhijskih mamaca kroz koje sportski uspjeh biva entuzijasti\u010dno reafirmiranje nacije.<\/p>\n Svjedo\u010diti zlatu \u0161panjolske reprezentacije na FIFA-cidnom Svjetskom prvenstvu uz bok obljetnici Narodne olimpijade budi nelagodu, ili bi barem trebalo.<\/p>\n Kao prvo, Narodna olimpijada organizirana je kao potpuno suprotna natjecanjima kakvo je bilo recentno Svjetsko nogometno prvenstvo (koje je veoma nalikovalo Hitlerovim <\/strong>Olimpijskim igrama 1936. i Mussolinijevom<\/strong> Svjetskom prvenstvu 1934.). Drugo, Narodna olimpijada nije bila samo sportska alternativa. Odra\u017eavala je Barcelonu u kojoj je radni\u010dki pokret njegovao opse\u017enu mre\u017eu kulturnih centara, sindikata i organizacija na lokalnoj razini, a koje su kulturu, obrazovanje i sport shva\u0107ale kao alate za emancipaciju. To su bili po\u010detni koraci ka dru\u0161tvenoj revoluciji koja je ozbiljno zaprijetila bur\u017eujima.<\/p>\n Tre\u0107e, Narodna olimpijada nije bila zami\u0161ljena kao institucionalni prikaz ili natjecanje usmjereno na ja\u010danje presti\u017ea dr\u017eave. Za radni\u010dki pokret, doga\u0111aj je nastojao pokazati da internacionalizam mo\u017ee prestati biti apstraktna te\u017enja i postati zajedni\u010dki politi\u010dki projekt. I za kraj, nekoliko re\u010denica iz manifesta olimpijade objavljenog davne-dana\u0161nje 1936.: “U zemljama gdje postoje fa\u0161isti\u010dke tendencije sport se zloupotrebljava u militaristi\u010dke svrhe i gotovo otvoreno se obu\u010davaju regruti za fa\u0161isti\u010dke bande i fa\u0161isti\u010dke vojske. Fa\u0161izam mijenja pravi duh sporta, pretvaraju\u0107i progresivni pokret za mir i bratstvo me\u0111u narodima u kota\u010di\u0107 u ratnom stroju.”<\/p>\n pi\u0161e Ivana Peri\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Narodna olimpijada nije bila samo sportska alternativa. Odra\u017eavala je Barcelonu u kojoj je radni\u010dki pokret njegovao mre\u017eu kulturnih centara, sindikata i organizacija na lokalnoj razini, a koje su kulturu, obrazovanje i sport shva\u0107ale kao alate za emancipaciju<\/p>\n","protected":false},"featured_media":9236,"template":"","tags":[40],"atribut":[],"class_list":["post-9237","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-dvokorak-naprijed"],"acf":[],"yoast_head":"\n