“Dobila sam otkaz \u010dim sam \u0161efu rekla da sam trudna.”<\/p>\n
“Kad sam i\u0161la na bolovanje zbog bolesti djeteta, dobila sam prigovor da bi ve\u0107 bilo dosta tih bolovanja. Neka dam djeci ne\u0161to za ja\u010danje imuniteta!”<\/p>\n
“Odjednom te maknu s popisa za povi\u0161icu jer ide\u0161 na porodiljni. Kad se vrati\u0161 na posao po\u010dinje\u0161 s dna, kao da si tek po\u010dela raditi.”<\/p>\n
Ovo su samo neka od iskustava koje su \u017eene podijelile s Centrom za edukaciju, savjetovanje i istra\u017eivanje (CESI), nevladinom organizacijom koja stoji iza teku\u0107e kampanje o neravnopravnom polo\u017eaju \u017eena u svijetu rada. Kampanja dolazi ususret dugoo\u010dekivanim izmjenama Zakona o radu, koji se zadnji put mijenjao 2014. godine.<\/p>\n
Anamarija Tkal\u010dec, voditeljica programa Socijalna pravda i jednake mogu\u0107nosti pri CESI-ju, i Lana Ku\u010der, suradnica na istom programu, zajedni\u010dki su nam objasnile da su unutar kampanje pod nazivom “Nije u redu u uredu!” pokrenule i peticiju (https:\/\/nijeuredu.com\/#potpisi) za bolju za\u0161titu trudnica i osoba koje koriste rodiljni ili roditeljski dopust jer ih postoje\u0107i Zakon o radu od otkaza \u0161titi samo 15 dana nakon prestanka tih uvjeta.<\/p>\n
\u2014 Kako prema dostupnim istra\u017eivanjima oko 55 posto trudnica i rodilja ostaje bez posla, pokazalo se da se postoje\u0107a odredba i rok od 15 dana nisu adekvatni. Ona se u praksi kr\u0161i, ali i zbog kratkog roka za\u0161tite, ne ostvaruje svoju svrhu za\u0161tite ove specifi\u010dne i ranjive skupine. Zato tra\u017eimo da se navedeni rok produlji na minimalno godinu dana kako bi se osigurala ve\u0107a pravna i financijska sigurnost roditelja – isti\u010du Tkal\u010dec i Ku\u010der, a dodaju i da \u0107e se u nastavku projekta nastaviti zalagati za pobolj\u0161anje svih odredbi Zakona koje utje\u010du na ostvarenje rodne ravnopravnosti na radnom mjestu.<\/p>\n
CESI ve\u0107 deset godina ima besplatno pravno savjetovali\u0161te koje poma\u017ee \u017eenama u ostvarenju radnih i socijalnih prava te vodi internetski portal Radnica.org. Diskriminacija se na tom polju, ka\u017eu na\u0161e sugovornice, naj\u010de\u0161\u0107e manifestira kroz otkazivanje ili neobnavljanje ugovora o radu zbog trudno\u0107e ili maj\u010dinstva, premje\u0161tanje na radna mjesta s nepovoljnijim uvjetima rada, nemogu\u0107nost napredovanja pri povratku s rodiljnog ili roditeljskog dopusta, kao i nerazumijevanje pitanja uskla\u0111ivanja privatnog i poslovnog \u017eivota.<\/p>\n
\u2014 Poseban aspekt ove diskriminacije \u017eena \u010dine uznemiravanje i spolno uznemiravanje -nastavljaju one.<\/p>\n
\u010cesta pojava su i negativni i neprimjereni komentari o maj\u010dinstvu te “nezakonita pitanja o planiraju obitelji” pri zapo\u0161ljavanju. Sli\u010dne pritu\u017ebe kao udruga CESI zaprima i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Prema njenom posljednjem godi\u0161njem izvje\u0161taju, najvi\u0161e prijava, \u010dak 48,5 posto, vezano je uz podru\u010dje rada, zapo\u0161ljavanja i socijalne sigurnosti. Izme\u0111u ostalih, pravobraniteljici se obratila \u017eena koja smatra da je diskriminirana temeljem spola i dobi na svom radnom mjestu u medijskoj ku\u0107i kao javnom servisu, odnosno da je premje\u0161tena s radnog mjesta voditeljice u emisiji i zamijenjena sa \u017eenskom osobom mla\u0111e \u017eivotne dobi, “za razliku od mu\u0161kih voditelja koji su s obzirom na svoju dob i spol zadr\u017eani na istim radnim mjestima”.<\/p>\n
Tu je i medicinska sestra zaposlena u jednoj kaznionici koja se po\u017ealila da je \u017ertva vi\u0161egodi\u0161njeg spolnog uznemiravanja i nametljivog pona\u0161anja jednog zatvorenika, a da joj pri tom ustanova u kojoj je zaposlena nije osigurala u\u010dinkovitu i pravodobnu za\u0161titu. Zbog spolnog uznemiravanja policijskih slu\u017ebenica pravobraniteljica je zaprimila anonimnu pritu\u017ebu na postupanje na\u010delnika jedne postaje grani\u010dne policije. No kada je radi detaljnih provjera navoda i poduzimanja mjera nadle\u017enoj policijskoj upravi uz zahtjev za istragom dostavljena kopija anonimne prijave, iz dostavljenog o\u010ditovanja nadle\u017ene policijske uprave, izvijestila je pravobraniteljica, “proizlazilo je da isti nisu izvr\u0161ili provjere niti jednog navoda iz anonimne pritu\u017ebe, ve\u0107 da su samo na\u010delniku omogu\u0107ili kompletan uvid u prijavu, te njegovo opovrgavanje svih optu\u017ebi uzeli kao dovoljan dokaz”.<\/p>\n
Anamarija Tkal\u010dec i Lana Ku\u010der tvrde da, bez obzira o koliko niskoj ili visokoj radnoj poziciji se radilo, ako se osoba na\u0111e u diskriminatornom polo\u017eaju, to je “jednako te\u0161ko i mu\u010dno”. Pritom je dokazivanje diskriminacije izuzetno te\u017eak proces.<\/p>\n
\u2014 U na\u0161em radu primje\u0107ujemo da iako radnice odmah prepoznaju diskriminaciju, i dalje ih manji broj to prijavljuje nadle\u017enim tijelima. Razlozi koje navode za to su nepovjerenje u pravosudni sustav i institucije, strah od otkaza i mobinga, nepoznavanje vlastitih prava. \u010cesto navode i kako \u017eele izbje\u0107i dodatan stres koji \u0107e im time biti prouzro\u010den – obja\u0161njavaju one.<\/p>\n
Poslodavci koji bi, smatraju na\u0161e sugovornice, trebali kreirati “politike i sustave koji \u0107e biti rodno osvije\u0161teni i okru\u017eenje u kojem \u0107e diskriminacija biti neprihvatljiva”, \u010desto ne pokazuju spremnost za rje\u0161avanje ovih problema te je uo\u010deno da u kompanijama naj\u010de\u0161\u0107e ne postoje ili se ne provode politike i postupci koji bi detaljnije ure\u0111ivali pitanje za\u0161tite od diskriminacije. Stoga smatraju da je potrebno kontinuirano osvje\u0161tavati poslodavce o ovim problemima te im ponuditi alate kako bi se sprije\u010dilo da do ovakvih situacija dolazi, ali i da je isto tako va\u017eno “adekvatno sankcionirati one koji kr\u0161e zakone”. Dodaju i da dr\u017eava tako\u0111er u svemu ima veliku odgovornost jer “na nacionalnoj razini nema politike koje bi se sustavno bavile pitanjem uskla\u0111ivanja privatnog i poslovnog \u017eivota, a kojima bi se dao jasan smjer poslodavcima kako smanjiti diskriminatorne prakse koje poga\u0111aju prvenstveno \u017eene”.<\/p>\n
Do sada je peticijom koju je pokrenuo CESI skupljeno vi\u0161e od 16.000 potpisa. Po zavr\u0161etku kampanje uru\u010dit \u0107e prikupljene potpise Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako bi se u predstoje\u0107im izmjenama Zakona o radu provele “nu\u017ene izmjene koje \u0107e doprinijeti tome da na\u0161e dru\u0161tvo postane ravnopravnije i pravednije”.<\/p>\n
Da bi se unaprijedio polo\u017eaj \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada, va\u017eno im je da s time upoznaju javnost i uklju\u010de “\u0161to vi\u0161e razli\u010ditih aktera poput radnika i radnica, poslodavaca, nevladinih organizacija, sindikata, politi\u010dkih stranaka, ali i sve gra\u0111ane i gra\u0111anke”. Kampanji CESI-ja su se pridru\u017eili i neki poslodavci ,”koji su prepoznali rodnu ravnopravnost kao vrijednost koju provode i \u017eele promicati u svojim kompanijama”.<\/p>\n
\u2014 Samo kontinuiranim radom u ovom podru\u010dju kroz edukacije, pru\u017eanje podr\u0161ke radnicima i radnicama te pobolj\u0161anje zakonodavnog okvira mo\u017eemo unaprijediti ostvarenje na\u010dela rodne ravnopravnosti – zaklju\u010duju na\u0161e sugovornice.<\/p>\n
pi\u0161e Anja Vladisavljevi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ususret izmjenama Zakona o radu, CESI je pokrenuo kampanju za bolju za\u0161titu radnica i radnika koji koriste roditeljski dopust. Diskriminacija se na tom polju naj\u010de\u0161\u0107e manifestira kroz otkazivanje ili neobnavljanje ugovora o radu te nemogu\u0107nost napredovanja<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3025,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-924","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n