“To nije izoliran slu\u010daj. Na\u017ealost, priroda ima svoja pravila. Naravno da nam je \u017eao, ovo nije ni ugodna ni sretna situacija”, rekao<\/a> je tada ravnatelj Zoolo\u0161kog vrta Grada Zagreba Ivan Cizelj<\/strong>.<\/p>\n Tayri i Uganda dovedeni su u Zagreb u sklopu eks-situ programa populacijskog menad\u017ementa (EEP) Europskog udru\u017eenja zoolo\u0161kih vrtova i akvarija (EAZA). Njihov je cilj o\u010duvanje vrsta u kontroliranim uvjetima i pod ljudskom skrbi. Slu\u010dajevi kasnijeg pu\u0161tanja u divljinu su rijetki, a na EAZA-inim stranicama<\/a> stoji da se kontrolirano o\u010duvanje, tj. uzgoj, u Europi provodi kako bi se “kupilo vrijeme za vrste koje su funkcionalno izumrle u prirodi dok ne umanjimo prijetnje s kojima se suo\u010davaju u divljini”. Tayri i Uganda su dvoje od samo 250 \u010dlanova ugro\u017eene sjeverne populacije afri\u010dkog lava, \u010dija je genetika dragocjena jer sadr\u017ei naslje\u0111e izumrlog<\/a> berberskog lava, nekada\u0161nje europske atrakcije iz Afrike.<\/p>\n Aktivisti za prava \u017eivotinja smatraju da je zagreba\u010dki zoolo\u0161ki vrt potpuno podbacio u cilju o\u010duvanja, ali i da je cijeli EEP postavljen protivno boljitku \u017eivota kojima upravlja. Prema udruzi Animalex, zagreba\u010dki se zoolo\u0161ki vrt nije dr\u017eao EAZA-inih protokola pri spajanju ovih jedinki.<\/p>\n “Protokol izme\u0111u ostalog nala\u017ee vi\u0161emjese\u010dni postepeni pristup zdru\u017eivanju, a prilikom sukoba proces po\u010dinje ispo\u010detka. Upoznavanje lavova prema protokolu trebalo je pro\u0107i u ti\u0161ini, bez buke i posjetitelja, a inicijalni kontakti trebali su biti ograni\u010deni na upoznavanje timaritelja kako bi se \u017eivotinja navikla na novu rutinu. Nikakav drugi protokol niti uputa ne smiju biti suprotni dobrobiti \u017eivotinja i individualnom pristupu, \u0161to je kod Tayri potpuno izostalo”, navode u objavi<\/a> na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n U kasnijoj objavi pi\u0161u<\/a> i da su djelatnici imali 40 minuta za reakciju. Udruga je zato pokrenula peticiju<\/a> za utvr\u0111ivanje odgovornosti za Tayrinu smrt, a tra\u017ei i smjenu uprave zoolo\u0161kog vrta te zabranu planiranog dovo\u0111enja nove lavice. U trenutku pisanja, peticija ima 4862 potpisa od potrebnih 5000.<\/p>\n Iz udruge Prijatelji \u017eivotinja ocijenili su da je sam program razmno\u017eavanja zaslu\u017ean za Tayrinu smrt te zatra\u017eili od Grada Zagreba da slu\u017ebenom odlukom prekine svoje sudjelovanje u njemu.<\/p>\n “Takav uzgoj ne \u010duva njihova prirodna stani\u0161ta, ne poma\u017ee o\u010duvanju bioraznolikosti, ne sprje\u010dava krivolov i ne uklanja druge uzroke zbog kojih njihova populacija nestaje. Naprotiv, njime se stvara nova generacija \u017eivotinja koja \u0107e biti premje\u0161tana izme\u0111u zoolo\u0161kih vrtova, spajana prema uzgojnim planovima i trajno ovisna o ljudskoj skrbi. Time se ugro\u017eenost populacije koristi kao opravdanje za daljnje oduzimanje slobode njezinim pojedina\u010dnim pripadnicima”, pi\u0161u u svom zahtjevu<\/a>.<\/p>\n Smrtonosni napadi mu\u017ejaka lava na \u017eenke u zoolo\u0161kim vrtovima su rijetkost, ali se doga\u0111aju. Pritom nije nu\u017eno presudno koliko su se dugo poznavali: u slu\u010daju<\/a> u Alabami iz 2022. lav je ubio lavicu par minuta nakon \u0161to su se prvi put vidjeli, u Japanu<\/a> 2021. nakon tri mjeseca, a u Texasu<\/a> 2013. nakon tri godine. U svakom od tih slu\u010dajeva ustanove su izrazile da je takvo pona\u0161anje bilo neo\u010dekivano.<\/p>\n No pri\u010da na\u0161ih protagonista pokazuje da nas ono ne treba \u010duditi. Tayri je ro\u0111ena<\/a> 2020. u safari parku Dv\u016fr Kr\u00e1lov\u00e9 u \u010ce\u0161koj, a sljede\u0107e je godine preseljena u ma\u0111arski zoolo\u0161ki vrt Veszpr\u00e9m. Tamo je odrastala na prostoru<\/a> od oko 2000 metara \u010detvornih, dok prostor<\/a> za lavove u Zagrebu ima oko 1500 metara \u010detvornih (ukupno unutarnji i vanjski, pri \u010demu unutarnji ima oko 100 \u010detvornih metara). Kako tvrde iz Animalexa u jednoj od objava, ve\u0107 je u ma\u0111arskom zoolo\u0161kom bila “izop\u0107ena iz \u010dopora i te\u0161ko ranjavana”.<\/p>\n Za petogodi\u0161njeg Ugandu promjena stani\u0161ta je donijela druga\u010diju krizu. Stigao je u Zagreb iz francuskog safari parka R\u00e9serve Africaine de Sigean, na \u010dijih je 300 hektara \u2013 u odnosu na zagreba\u010dkih<\/a> sedam \u2013 smje\u0161ten lavlji park. Prema dostupnim podacima, Uganda je tamo bio od ro\u0111enja, u stani\u0161tu koje je osim ve\u0107eg prostora sadr\u017eavalo i vi\u0161e \u010dlanova i vi\u0161e \u010dopora. Bitno je pritom znati da lavovi nisu skloni konfliktu i da ba\u0161 zato cijene svoj prostor \u2013 kad se u \u010doporu dogode tenzije, prije \u0107e se maknuti no sukobiti. Prema Animalexovoj objavi, Uganda je ustuknuo pola sata prije posljednjeg napada na Tayri. Ne mo\u017eemo znati \u0161to mu je to\u010dno bilo u glavi, no mo\u017eemo pretpostaviti da se osje\u0107ao zato\u010deno.<\/p>\n Na sli\u010dan nas zaklju\u010dak navodi i znanost. Studija iz Lahorea u Indiji pokazala<\/a> je da su abnormalna pona\u0161anja poput neprirodne (ili neo\u010dekivane) agresije \u010de\u0161\u0107a kod lavova u zoolo\u0161kom vrtu nego u safari parku istog grada \u2013 izme\u0111u ostalog, u vrtu \u017eive na terenu od oko 2276, a u parku od 60.000 \u010detvornih metara. U pregledu<\/a> 91 studije o lavovima u zato\u010deni\u0161tvu, ju\u017enoafri\u010dka organizacija Blood Lions i me\u0111unarodni Svjetska organizacija za za\u0161titu \u017eivotinja (World Animal Protection) utvrdili su da su uvjeti poput stresa zbog posjetitelja u zoolo\u0161kom vrtu, smanjenog prostora i manjka dru\u0161tvenog kontakta s drugim, kompatibilnim lavovima, povezani s pona\u0161anjima poput spomenute “neprirodne” agresije, ali i drugim naznakama psiholo\u0161kog stresa poput kora\u010danja po nastambi i samoranjavanja. Ako pogledamo kako se ljudi pona\u0161aju u zato\u010deni\u0161tvu, primijetit \u0107emo ne\u0161to vrlo sli\u010dno.<\/p>\n Kad su jedinke izdvojene iz svojih dru\u0161tvenih struktura, neovisno o vrsti, pro\u017eivljavaju sli\u010dne traume. Lavovi u prirodi \u017eive u \u010doporima i jedni su drugima presudni za pre\u017eivljavanje. \u017denke su zadu\u017eene za lov hrane i skrb o mladuncima, dok mu\u017ejaci \u017eive odvojeno od njih u koaliciji koja \u0161titi \u010dopor. Koalicije mu\u017ejaka izvan \u010dopora ih mogu napasti i preuzeti ulogu za\u0161titnika i biolo\u0161kih o\u010deva. \u017denke se tako\u0111er dr\u017ee i odgajaju mladun\u010dad zajedno, dok partnere za parenje biraju prema fizi\u010dkim zna\u010dajkama, ali i strate\u0161ki \u2013 pare se s vi\u0161e \u010dlanova koalicije kako mu\u017ejaci ne bi mogli biti sigurni koji je potomak njihov. Time smanjuju \u0161ansu da neki od mu\u017ejaka kasnije ubije mu\u0161ko mladun\u010de. Rije\u010dima ravnatelja Cizelja, “priroda ima svoja pravila”.<\/p>\n Tayri i Uganda, kao i ostatak tzv. “europske populacije” lavova, nisu ih imali priliku nau\u010diti i ne bi se uklopili u prirodnoj divljini. No Ugandino je odrastanje vjerojatno izgledalo bli\u017ee njoj nego uvjetima u Zagrebu \u2013 uz ekstremno smanjenje prostora sada nema ni koaliciju kojoj je vjerojatno pripadao. Tayri, Uganda i drugi lavovi u programima razmno\u017eavanja izme\u0111u zoolo\u0161kih vrtova trebali bi, dakle, spasiti svoju vrstu u uvjetima koji je ne podr\u017eavaju. Zato, iako je neupitno da i zagreba\u010dki zoo i EAZA \u017eele o\u010duvati vrstu, sr\u017e problema treba tra\u017eiti dublje, u naslije\u0111enom mentalitetu koji njezine jedinke pretvara u na\u0161 komoditet i zabavu.<\/p>\n Ostav\u0161tina koju “europska populacija” sjevernoafri\u010dkih lavova nosi na ple\u0107ima nerazvediva je od okolnosti koje su njihove pretke dovele u ovakve uvjete. Prvi su berberski lavovi uvezeni iz Sjeverne Afrike jo\u0161 u rimsko doba kao spektakl za arene, a u srednjem vijeku po\u010dinje njihovo izlaganje u europskim mena\u017eerijama. Pri\u010da o precima Tayri i Ugande se, naravno, nastavlja i kroz kolonijalizam, kada su \u017eivotinje iz okupiranih teritorija kori\u0161tene kao pokloni u politi\u010dkim pregovorima, kurioziteti i razonoda. U 19. st., primjerice<\/a>, mladun\u010dad berberskih lavova deportirana je u Francusku nakon \u0161to su im u rekreativnom lovu u Al\u017eiru ubijani odrasli o\u010devi, i to sve kako bi ih se moglo pogledati u dr\u017eavnoj mena\u017eeriji Prirodoslovnog muzeja u Parizu.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Tajri_Lucija-Ocko-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Uganda_Lucija-Ocko-scaled.jpg\")