{"id":9454,"date":"2026-09-27T07:22:43","date_gmt":"2026-09-27T05:22:43","guid":{"rendered":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/"},"modified":"2026-09-25T13:24:27","modified_gmt":"2026-09-25T11:24:27","slug":"nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase","status":"publish","type":"nada","link":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/","title":{"rendered":"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase"},"content":{"rendered":"

“O\u0107e\u0161 pisat o Splitu? (\u2026) Govore da je milijun posto da \u0107e\u0161 sjebat”, pi\u0161e Nora Verde<\/strong> u prologu novog romana “Pravi \u017eivot” (izdanje OceanMore). O Splitu nije lako pisati ne zato \u0161to su mnogi o gradu ve\u0107 pisali ili zato \u0161to je posebno zahtjevna tema, nego zato \u0161to ne nedostaje Spli\u0107ana koji znaju kako bi trebalo o njihovom gradu pisati, tko i \u0161to mora, a tko i \u0161to ne zaslu\u017euje u\u0107i na te stranice. Nije lako pisati ni o Jugoslaviji, posebno s ljubavlju, jer ta se ljubav davno trebala zanijekati, a ako ba\u0161 ne mo\u017ee, onda bi se morala dr\u017eati za sebe. Nora Verde ni\u0161ta od toga nije fermala. Napisala je roman o Splitu s kraja osamdesetih i samog po\u010detka devedesetih kada njezina junakinja, tinejd\u017eerica Nela, odrasta s mamom, s muzikom u u\u0161ima, dru\u017ei se s ekipom na Peristilu i poku\u0161ava shvatiti sebe i svijet oko sebe koji se drasti\u010dno mijenja.<\/p>\n

Nakon hvaljenog romana “Moja dota”, u “Pravom \u017eivotu” Nora Verde, \u0161to je knji\u017eevno ime Antonele Maru\u0161i\u0107<\/strong> odrasle u Splitu, ponovno polazi od autobiografskog iskustva i pretvara ga u roman o Splitu, Jugoslaviji i jo\u0161 pone\u010demu, o \u010demu smo razgovarale u Zagrebu gdje \u017eivi. I nije sjebala<\/em>. Dapa\u010de, napisala je odli\u010dan roman.<\/p>\n

Otkako se znamo podrazumijevamo da smo \u017eivjele u istom kvartu, mada si ti s Firula, ja s Ba\u010dvica, ali ustanovile smo da nismo sigurne gdje bi bila to\u010dno linija razgrani\u010denja tih kvartova. No dok sam \u010ditala “Pravi \u017eivot” povremeno sam imala osje\u0107aj da to nije isti kvart, jer ga se ne sje\u0107am tako punog lova\u0161a, kako pi\u0161e\u0161, kao da klasno nije bio toliko homogen.<\/strong><\/p>\n

To je to\u010dno, ali ako gledamo iz pozicije djevoj\u010dice koja je konstantno optere\u0107ena uspore\u0111ivanjem, ona vidi ono \u0161to \u017eeli vidjeti i osje\u0107a ono \u0161to je ipak dominantno, a to je da su oko nje ljudi koji imaju vi\u0161e novca i \u017eive u velikim, lijepim vilama. Dovoljno je pro\u0161etati tim kvartom da se to vidi. Tu su i do\u0161ljaci, kao Nela i njezina mama, i oni su postali dio te zajednice. Kvart jest u neku ruku bio heterogen, \u017eivjelo je tu ne\u0161to radni\u0161tva, ali dominantno su Firule poznate po teniskim terenima i ku\u0107ama imu\u0107ne elite. Simbol su splitske bur\u017eoazije, kao i Meje. Junakinja i njezina majka ne mogu sudjelovati u mnogim ritualima koje ta zajednica upra\u017enjava, kao \u0161to je primjerice igranje tenisa. One su tu samo da bi omogu\u0107ile jo\u0161 lagodniji \u017eivot bur\u017eujima koji im iznajmljuju stan te da bi ih njezina majka mogla poslu\u017eivati u restoranu. Ukratko, one su osoblje.<\/p>\n

Kako se klasno pozicionira\u0161 danas? Jesi li nadi\u0161la klasu u kojoj si odrastala na Firulama?<\/strong><\/p>\n

U osnovi, nisam. Klasa u kojoj si odrastao te jako odre\u0111uje i vrlo ju je te\u0161ko nadi\u0107i. Mo\u017eda sam je nadi\u0161la time \u0161to mi je majka omogu\u0107ila \u0161kolovanje i \u010dinjenicom da pripadam intelektualnoj klasi koja se bavi kulturom, ali ekonomski, a to je su\u0161tinski \u2013 zna\u010di kada govorimo o brojkama na ra\u010dunu i o vlasni\u0161tvu nad nekretninama \u2013 apsolutno je nisam nadi\u0161la. Tada sam bila podstanarka, jo\u0161 uvijek sam podstanarka. Ni\u0161ta se tu nije promijenilo.<\/p>\n

Naravno da sam kao odrasla osoba imala prilike mo\u017eda ste\u0107i nekretninu da mi je to bio glavni cilj. Me\u0111utim, htjela sam se ostvariti u kulturi, knji\u017eevnost me oduvijek privla\u010dila. To je u romanu autofikcijski. Nela sanja da \u0107e studirati knji\u017eevnost i da \u0107e se baviti pisanjem. To sam i ja kao djevoj\u010dica vrlo rano odlu\u010dila, u zadnjem razredu osnovne \u0161kole. A knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase, kao i umjetnost generalno. Pripadnici ni\u017eih klasa su incident u umjetnosti. Tako da mi je odluka da se bavim ovim poslom onemogu\u0107ila da ekonomski nadi\u0111em tu svoju klasu. Ali mi je dala force za \u017eivot, ina\u010de bih odrasla u tjeskobnu djevoj\u010dicu.<\/p>\n

\u0160to je utjecalo na to da ve\u0107 s 14 godina, kao i tvoja protagonistkinja, odlu\u010di\u0161 da \u0107e\u0161 se baviti knji\u017eevno\u0161\u0107u, a pritom si odrastala u “ku\u0107ama bez knjiga”<\/a>, kako si naslovila va\u017ean tekst na tu temu?<\/strong><\/p>\n

Bilo mi je fantasti\u010dno kad sam shvatila da mogu pisati i da u tekstu mogu organizirati svoj \u017eivot na druga\u010diji na\u010din, \u0161to je utopijski, naravno, ali mogu ga preslo\u017eiti. To mi je dalo neku vrstu mo\u0107i. Uzdiglo me iz deprivilegiranosti i tjeskobnog osje\u0107aja da postoji sudbina protiv koje ni\u0161ta ne mo\u017ee\u0161. Uvijek su mi stariji govorili da gubim vrijeme tra\u017ee\u0107i pravdu, da su stvari takve kakve jesu i da ih moram prihvatiti. To do danas nisam uspjela.<\/p>\n

Zna\u010di li to da ti je pisanje dalo pravo na glas?<\/strong><\/p>\n

Da, mislim da je to razlog zbog kojeg se mnogi deprivilegirani bave knji\u017eevno\u0161\u0107u. Kroz knji\u017eevni tekst kona\u010dno preuzimamo kontrolu nakon \u0161to smo se dugo osje\u0107ali nemo\u0107nima, kada su iznad nas bili hegemoni, koji god bili \u2013 obiteljski patrijarh, hegemon kvarta, \u0161kole, bilo koji predstavnik mo\u0107i. U tekstu mi imamo mo\u0107 i kroz taj tekst poku\u0161avamo, koliko god to bio grozan izraz, pobijediti.<\/p>\n

Usto, pisanje je za razliku od ve\u0107ine ostalih umjetnosti naj\u010de\u0161\u0107e dostupno ni\u017eim klasama. Dostupnije od primjerice glazbe i likovne umjetnosti. Jako sam htjela svirati gitaru, ali sam za to trebala instrukcije i instrument. Koliko god mi netko mo\u017ee re\u0107i da gitara nije skupa, meni je moja mama u vrijeme mojeg odrastanja nije mogla kupiti. A za knji\u017eevnost nisam trebala zna\u010dajna materijalna sredstva. Pisanje sam si mogla priu\u0161titi.<\/p>\n

Problem za pisce iz ni\u017eih klasa iskrsava kasnije, kada se trebaju izboriti za objavljivanje, vidljivost na sceni. \u010cinjenica da dolazi\u0161 niotkuda mo\u017ee poprili\u010dno usporiti tvoju afirmaciju na kulturnoj sceni. Stalno si prisiljena da djeluje\u0161 s margine i to mo\u017ee zamoriti, obeshrabriti autoricu. Na vlastitoj ko\u017ei ovo osje\u0107am i danas, jer \u010dak i nakon \u0161to sam svoj rad afirmirala, neprestano se spoti\u010dem o \u010dinjenicu da iza mene ne stoji mo\u0107an urednik i velika izdava\u010dka ku\u0107a, akademska sfera, obiteljski renome.<\/p>\n

\"\"
Nora Verde (Foto: Sandro Lendler)<\/figcaption><\/figure>\n

A kome si najvi\u0161e \u017eeljela dati pravo na vlastito sje\u0107anje ovim romanom: sebi, svojoj tada\u0161njoj ekipi, mo\u017eda majci ili pak gradu?<\/strong><\/p>\n

Svima pomalo, ali prvenstveno sebi i materi. “Moja dota” je mali spomenik na\u0161im babama, sad je do\u0161ao red na mater. Fali nam romana o majkama, posebno dalmatinskim materama i samohranim majkama. Tako\u0111er, htjela sam napisati roman u kojemu \u0107u pisati o splitskoj alternativnoj sceni 80-ih i 90-ih godina, ali i raspadu Jugoslavije, temi u kojoj su se uglavnom istaknuli mu\u0161ki pisci regionalne knji\u017eevnosti.<\/p>\n

I shvatila sam “Pravi \u017eivot” kao jednu vrstu posvete svim samohranim majkama. Roman i jest posve\u0107en tvojoj majci.<\/strong><\/p>\n

Koliko god je ta djevoj\u010dica obuzeta sobom i svojim potrebama, u drugom sloju tog teksta je maj\u010dina \u017ertva. Ni\u010dega ne bi bilo bez prekovremenog rada te majke koja \u017eeli \u0161to vi\u0161e toga omogu\u0107iti svom djetetu. Ali nisam htjela da taj lik majke bude herojski, ve\u0107 sa svim svojim manama, te\u017einama, negativnostima, proturje\u010dnostima.<\/p>\n

Odnos Nele i majke je bri\u017ean, ali \u0161krt, pogotovo u rije\u010dima. Jesu li dana\u0161nje ideje o tome da s djecom treba o svemu razgovarati dijelom i srednjoklasni luksuz, ne\u0161to za \u0161to \u017eena koja radi prekovremeno, strepi zbog stanarine i sama podi\u017ee dijete nema ni vremena ni jezika?<\/strong><\/p>\n

Neli nedostaju rije\u010di podr\u0161ke i razgovori s majkom, ali njezina majka \u010desto radi dvanaest sati dnevno kod privatnika, mora skuhati, srediti ku\u0107u, oti\u0107i na pazar. One \u017eive u kapitalizmu prije kapitalizma. Majka ne sti\u017ee graditi odnos s djevoj\u010dicom jer na maj\u010dinstvo koje je prije svega psiholo\u0161ka kategorija, silno utje\u010du radne okolnosti roditelja i osje\u0107aj egzistencijalne nesigurnosti. Majka iz “Pravog \u017eivota” bori se za opstanak te radi u izuzetno prekarnim uvjetima u privatnom ugostiteljstvu.<\/p>\n

Djevoj\u010dica i majka su same, nitko nije na njihovoj strani, a od njih zara\u0111uju svi: vlasnik restorana u kojemu majka radi i gazdarica ku\u0107e u kojoj \u017eive u malom stanu koji je neko\u0107, prije jugoslavenskog socijalizma, bio namijenjen za stanovanje slu\u017ein\u010dadi. Njihova anksioznost i strah su stvarni i nisu plod knji\u017eevnog umi\u0161ljaja. Zato ni nisam imala pretjeranih problema u tra\u017eenju svog knji\u017eevnog glasa za ovaj roman.<\/p>\n

Kako si odredila kakav je taj glas? Nela sa sobom nosi bilje\u017enicu u koju zapisuje ono \u0161to joj je interesantno. Jesi li ti imala kakav pisani trag sebe u tim godinama?<\/strong><\/p>\n

Pripovjedni glas mi nije bio problem jer s tim glasom komuniciram desetlje\u0107ima. Dala sam mu prostora koliko sam imala hrabrosti tokom pisanja. K tome, to je pripovjedni glas iz “Moje dote”, samo ne\u0161to odrasliji.<\/p>\n

A kako si se pripremala za rekonstrukciju toga vremena?<\/strong><\/p>\n

\u010citala sam puno tekstova o raspadu Jugoslavije. Slu\u0161ala sam politi\u010dke govore, recimo Milo\u0161evi\u0107a<\/strong> i Tu\u0111mana<\/strong>. Gledala sam serijal “Tajni Split”, to su intervjui Igora Mihovilovi\u0107a<\/strong> s nekim od glavnih dionika splitske alternativne scene 80-ih i 90-ih. Razgovarala sam s povjesni\u010darima. Pogledala sam hrpu dokumentarnih serija o raspadu Jugoslavije. I jedno 20-ak puta sam poslu\u0161ala “Mojoj majci” i “With or Without You” i niz drugih pjesama, kao i albume \u0110avola i drugih sa splitske scene. Nisam ih izrijekom spomenula u romanu, ali slu\u0161ala sam puno demo snimki Zidara Betonskog, Svetu Dalmatinskog i njegove rane punk bendove, koji su bili va\u017eni za to razdoblje, kao i Toni Prug<\/strong> i njegov Touch Friction. Ali nisam htjela \u0161iriti pri\u010du o muzici jer bih zako\u010dila literarni tekst. \u010cak sam izbacila jedno veliko poglavlje o \u0110avolima.<\/p>\n

U prologu romana pi\u0161e\u0161 koliko je zahtjevno pisati o Splitu jer \u0107e ti re\u0107i da nema\u0161 pojma kako je stvarno bilo. Jesi li \u010dula, dok si pisala, u glavi lokalnu komisiju koja komentira \u0161to si sve izostavila iz tog vremena, a nisi smjela i jesi li grad prikazala dovoljno splitskim? Tko bi bio u toj komisiji? Jedan ti je kriti\u010dar, u ina\u010de pohvalnoj kritici, ve\u0107 prigovorio da u romanu nema Jugoplastike.<\/strong><\/p>\n

Jesam, u toj su komisiji va\u017eni splitski umjetnici, recimo strepim \u0161to \u0107e re\u0107i ljudi poput Ton\u010da Bakotina Ruzine<\/strong>, Marinka Bi\u0161ki\u0107a<\/strong> ili Nikole Radmana<\/strong>. A \u0161to se ti\u010de Jugoplastike, to je ispravan prigovor. Meni je ko\u0161arka puno zna\u010dila, trenirala sam je u osnovnoj \u0161koli “Vlado Bagat”. I imala sam poglavlje o Jugoplastici, me\u0111utim, bojala sam se da \u0107e je biti previ\u0161e upravo zbog toga \u0161to mi je emocionalno puno zna\u010dila, strahovala sam da mi ne pojede druge teme. Nisam, naime, mogla ostaviti Jugoplastiku samo na razini markera. Tako sam je odlu\u010dila izostaviti, \u0161to mo\u017eda nije bila najmudrija odluka. Bude li drugog izdanja romana, \u010dak razmi\u0161ljam da mo\u017eda raspi\u0161em to arhivirano poglavlje o Jugoplastici jer je stvarno va\u017ena za Split tog vremena.<\/p>\n

\"\"
Nora Verde (Foto: Sandro Lendler)<\/figcaption><\/figure>\n

Vremenski okvir romana prati raspadanje i kona\u010dni raspad Jugoslavije, \u0161to Nela te\u0161ko prihva\u0107a. Je li Nela toliko jugocentri\u010dna zato \u0161to joj nedostaje stabilnost i pripadnost nekoj ve\u0107oj i mo\u0107nijoj jedinici dru\u0161tva od nje i mame?<\/strong><\/p>\n

To je autorska odluka, htjela sam napisati roman o majci, Splitu, lezbijstvu i Jugoslaviji. Nela upija sve \u0161to se doga\u0111a u dru\u0161tvu. Ona nije tipi\u010dno dijete. Njezin osje\u0107aj za dru\u0161tveni trenutak vezan je uz njezinu obiteljsku dinamiku. Ima samo mamu, mama puno radi, Nela je usamljena i sti\u017ee misliti o sva\u010demu. Brine se za mater, za sebe, za grad, za dr\u017eavu. Provodi puno vremena sama u malom stanu, gleda televiziju, \u010dita novine, prati politiku. Jugoslavija joj daje osje\u0107aj zajedni\u0161tva, onaj osje\u0107aj kad se je\u017ei\u0161 dok gleda\u0161 partizanski film jer pobje\u0111ujemo okupatora. Osje\u0107a\u0161 se sna\u017eno, kao pripadnica jedne velike jugoslavenske obitelji.<\/p>\n

Znam da to zvu\u010di jako tre\u0161, ali Neli to daje snagu. To je autenti\u010dno. Ja tu snagu nikad nisam zaboravila i htjela sam je prenijeti u roman. Oduvijek sam htjela napisati moj roman o Jugoslaviji. I kao dijete sam znala \u0161to je na\u0161a socijalisti\u010dka federativna republika i bila sam ponosna na Jugoslaviju. Bila sam ponosna kako je Tito Staljinu<\/strong> rekao “ne”. Sastavila sam kviz o antifa\u0161izmu u osnovnoj \u0161koli. Primanje u omladince mi je bilo jako bitno. Pa prvi put sam iza\u0161la u novinama kada sam bila na radnoj akciji \u010di\u0161\u0107enja sme\u0107a po Marjanu. Slikali su me sa \u0161tapom s kojim sam nabadala sme\u0107e. Kraj mene je bio moj najbolji prijatelj, Dasen iz romana, koji je bio nesretan \u0161to smo takvi iza\u0161li u novinama, a ja sam bila ponosna. Izrezala sam tu sliku.<\/p>\n

Bila sam tu\u017ena \u0161to se sve to raspadalo. U tom smislu nisam ni\u0161ta posebno nadogra\u0111ivala u romanu, samo je te\u0161ko povjerovati da je jedno dijete toliko bilo zabrinuto za budu\u0107nost zemlje. Nisam mislila po cijele dane samo na Jugoslaviju, ali to doista jest bila jedna od mojih tjeskoba.<\/p>\n

Malo si mislila i na Gabrielu Sabatini, kad ve\u0107 ka\u017ee\u0161 da je to roman i o lezbijstvu, a spominje\u0161 je kao objekt ma\u0161tanja u romanu.<\/strong><\/p>\n

Jesam, malo sam mislila i na Gabrielu Sabatini<\/strong> (smijeh).<\/p>\n

Kako u svoju sliku Jugoslavije Nela uklapa izrabljivanje njezine majke i uzaludno \u010dekanje na dru\u0161tveni stan, njezin najve\u0107i san?<\/strong><\/p>\n

Ljuti se i negoduje te s vremenom, kako odrasta, postaje svjesna kapitalizma koji nagriza svijet u kojemu \u017eive. “Pravi \u017eivot” definitivno nije nostalgi\u010darska razglednica iz osamdesetih. Junakinja s vremenom osvje\u0161tava dru\u0161tveno-politi\u010dku stvarnost i prestaje \u017eivjeti u utopiji.<\/p>\n

Kroz niz jakih, a suptilnih primjera, i kroz dje\u010dju prizmu ilustrira\u0161 kako se kalio nacionalizam po\u010detkom devedesetih. Recimo, kada je nastavnica u \u0161koli u ud\u017ebeniku presko\u010dila obraditi Vladana Desnicu. Koliko si ti sama u to vrijeme znala i\u0161\u010ditati \u0161to se doga\u0111a?<\/strong><\/p>\n

Jesam, neke za to nije bilo briga, ali mene je poga\u0111alo. To s Desnicom <\/strong>je stvaran doga\u0111aj, njega smo doista presko\u010dili na satu hrvatskoga, iako sam se tjednima veselila razgovoru o romanu “Prolje\u0107a Ivana Galeba”. Meni je tada postajalo sve jasnije da nacionalizam i separatizam ja\u010daju i da \u0107e ih vrlo brzo preuzeti dominantne dru\u0161tvene i politi\u010dke skupine.<\/p>\n

\u0160to Nela zami\u0161lja da je pravi \u017eivot?<\/strong><\/p>\n

Pravi \u017eivot \u0107e za nju biti \u017eivot u kojem \u0107e umjesto obespravljene djevoj\u010dice biti netko tko odlu\u010duje o vlastitoj sudbini. To je svijet pravde, u kojem svi rade, pristojno su pla\u0107eni i imaju stan. Imali smo priliku 1991. da karte podijelimo druk\u010dije, ali odlu\u010dili smo se za kapitalizam. I dobili smo jo\u0161 ve\u0107e osiroma\u0161ivanje. Pravi \u017eivot je utopija, od koje ne odustajem jer joj treba te\u017eiti.<\/p>\n

Jezik, a radi se o splitskom idiomu s kraja 80-ih, va\u017ean je aspekt romana i sjajno si ga prenijela. Koji te izraz mo\u017ee odmah vratiti u tada\u0161nji Split? Mene, recimo, \u0111ikan<\/em>, rije\u010d koju masu koristi\u0161 u romanu. A i masu<\/em>, to smo ba\u0161 nemilice upotrebljavali.<\/strong><\/p>\n

\u0110ir<\/em> i isto \u0111ikan<\/em>, i njegova izvedenica \u0111iki<\/em>.<\/p>\n

Nedavno mi je prijateljica Rije\u010danka provela neki period s grupom ljudi iz razli\u010ditih dijelova Hrvatske i rekla je da se nikad nije susrela s tako jakim lokalpatriotizmom kao kod Dalmatinaca, pogotovo Spli\u0107ana. \u0160to ti misli\u0161 o tome, jesu li Spli\u0107ani infi\u0161ani u Split?<\/strong><\/p>\n

To je kao virus koji dohvati sve dru\u0161tvene skupine. U stvaranju mita o Splitu nisu sudjelovali samo Spli\u0107ani, ve\u0107 svi koji su dolazili stolje\u0107ima na jug koji je neko\u0107 zna\u010dio zdravlje, toplinu, vitalizam. Mediteran je lije\u010dio. Valjda je tako nastao taj mit o tome da je u Splitu najljep\u0161e i da je mediteranska dolce vita ideal \u017eivota. Danas je to jedno pregrijano, za fizi\u010dko tijelo, ali i mentalno zdravlje vrlo opasno mjesto za \u017eivot. Osim ako nemate dva apartmana, vilu i klimu u svakoj prostoriji.<\/p>\n

Da ne glorificiramo Split: koja ti splitska navada ide najvi\u0161e na \u017eivce?<\/strong><\/p>\n

U vrijeme kada se doga\u0111a radnja romana, i\u0161lo mi je jako na \u017eivce ismijavanje Vlaja i inzistiranje na fetivim Spli\u0107anima i \u010distunstvu splitskog porijekla. To nisam ugradila u roman. A na \u017eivce mi ide i ta mitologizacija Splita kao najljep\u0161eg grada. Da je kome do te ljepote doista stalo, ne bismo pristali pretvoriti ga u divovski apartman i isprazniti ga od sadr\u017eaja va\u017enih za zajednicu. Ali to je ve\u0107 jedna druga, nova pri\u010da.<\/p>\n

razgovor vodila Barbara Matej\u010di\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pripadnici ni\u017eih klasa su incident u umjetnosti. Tako da mi je odluka da se bavim ovim poslom onemogu\u0107ila da ekonomski nadi\u0111em tu svoju klasu. Ali mi je dala force za \u017eivot, ina\u010de bih odrasla u tjeskobnu djevoj\u010dicu<\/p>\n","protected":false},"featured_media":9449,"template":"","tags":[29,173],"atribut":[15],"class_list":["post-9454","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-intervju","tag-intervju-2-hr","atribut-izdvojeno-hr"],"acf":[],"yoast_head":"\nNora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase - SDF - Srpski demokratski forum<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase - SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pripadnici ni\u017eih klasa su incident u umjetnosti. Tako da mi je odluka da se bavim ovim poslom onemogu\u0107ila da ekonomski nadi\u0111em tu svoju klasu. Ali mi je dala force za \u017eivot, ina\u010de bih odrasla u tjeskobnu djevoj\u010dicu\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"SDF - Srpski demokratski forum\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1707\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/\",\"name\":\"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase - SDF - Srpski demokratski forum\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/09\\\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2026-09-27T05:22:43+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/09\\\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2026\\\/09\\\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1707,\"caption\":\"Nora Verde (Foto: Sandro Lendler)\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nada\",\"item\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/nada\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"description\":\"Srpski demokratski forum\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#organization\",\"name\":\"SDF - Srpski demokratski forum\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/07\\\/logo-hr.svg\",\"width\":271,\"height\":100,\"caption\":\"SDF - Srpski demokratski forum\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/sdf.hr\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase - SDF - Srpski demokratski forum","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase - SDF - Srpski demokratski forum","og_description":"Pripadnici ni\u017eih klasa su incident u umjetnosti. Tako da mi je odluka da se bavim ovim poslom onemogu\u0107ila da ekonomski nadi\u0111em tu svoju klasu. Ali mi je dala force za \u017eivot, ina\u010de bih odrasla u tjeskobnu djevoj\u010dicu","og_url":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/","og_site_name":"SDF - Srpski demokratski forum","og_image":[{"width":2560,"height":1707,"url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/","name":"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase - SDF - Srpski demokratski forum","isPartOf":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg","datePublished":"2026-09-27T05:22:43+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/#primaryimage","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Marusic1_Sandro-Lendler-scaled.jpg","width":2560,"height":1707,"caption":"Nora Verde (Foto: Sandro Lendler)"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/nora-verde-knjizevnost-je-igraliste-srednje-klase\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nada","item":"https:\/\/sdf.hr\/nada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Nora Verde: Knji\u017eevnost je igrali\u0161te srednje klase"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#website","url":"https:\/\/sdf.hr\/","name":"SDF - Srpski demokratski forum","description":"Srpski demokratski forum","publisher":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/sdf.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#organization","name":"SDF - Srpski demokratski forum","url":"https:\/\/sdf.hr\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","contentUrl":"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo-hr.svg","width":271,"height":100,"caption":"SDF - Srpski demokratski forum"},"image":{"@id":"https:\/\/sdf.hr\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada\/9454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/nada"}],"about":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/nada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9454"},{"taxonomy":"atribut","embeddable":true,"href":"https:\/\/sdf.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/atribut?post=9454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}