Od ranih 2000-ih zagovaranje body positivityja<\/em> premje\u0161ta se u virtualni prostor, a najve\u0107i zamah dobiva procvatom dru\u0161tvenih mre\u017ea. Za pripadnice i pripadnike ranjivih dru\u0161tvenih i dobnih skupina takav tip sadr\u017eaja otvara priliku za pronalaskom novih uzora, podr\u0161ke i pomo\u0107i prije nego odlutaju u svijet nezdravih prehrambenih re\u017eima, izgladnjivanja ili vje\u017ebanja do iznemoglosti. No pred body positive<\/em> aktivistkinjama i podr\u017eavateljicama jo\u0161 uvijek stoje veliki izazovi, s obzirom na to da internet vrvi slikama koje odr\u017eavaju davno uspostavljene tjelesne norme, a body shaming<\/em>, ili posramljivanje zbog vanjskog izgleda, jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih oblika nasilja na internetu.<\/p>\n S takvim tipom posramljivanja suo\u010dila se ljetos srpska pjeva\u010dica i skladateljica Kristina Kova\u010d nakon \u0161to je na dru\u0161tvenim mre\u017eama objavila fotografiju sebe i svoje maloljetne k\u0107eri s ljetovanja. Unato\u010d tome \u0161to su obje krasili lijepi osmjesi i vedrina, Kova\u010d je primila negativne kritike i “\u0161okirala” tabloide jer je bila \u2013 bez \u0161minke. “Nekada\u0161nja zgodna brineta vidno ostarila i propala”, pisalo se o njoj. No lavina negativnih komentara potaknula je jo\u0161 ve\u0107u lavinu podr\u0161ke na dru\u0161tvenim mre\u017eama kojoj su se priklju\u010dile poznate \u017eene \u0161irom regije, poziraju\u0107i nena\u0161minkane i nasmije\u0161ene pod oznakom #prirodna\u017eena.<\/p>\n “Ni u snu nisam mogla da se nadam ovolikom odzivu predivnih, naj\u0161arenijih \u017eena \u2013 starih, mladih, sedih, ofarbanih, onih koje vole da se srede, onih koje to radije ne \u010dine, majki, \u0107erki, sestara, drugarica, iz celog regiona\u2026 Sve nas, spojila je ta jedna, jako bitna stvar \u2013 nepristajanje na to da budemo izlo\u017eene ismevanju, oka\u010dene na stub srama, progla\u0161ene propalim, ru\u017enim, zapu\u0161tenim \u2013 ako nismo na svakoj fotografiji, u svakom trenutku isfrizirane, lepo na\u0161minkane, uredne, ispeglane, _______ popunite same dalje”, napisala je Kova\u010d nakon velikog virtualnog odaziva.<\/p>\n Napomenula je i da ta spontana akcija nipo\u0161to ne zna\u010di zagovaranje zapu\u0161tenosti i nebrige o sebi, podjele na “prirodne” i “neprirodne” \u017eene, nego da je cilj da mediji i dru\u0161tvo shvate da \u017eene imaju pravo i slobodu da izgledaju “kako \u017eele u datom trenutku”.<\/p>\n Sa sli\u010dnom vrstom kritike suo\u010davaju se i zagovornice body positivity<\/em> pristupa: predbacuje im se da njeguju nezdravi \u017eivotni stil i pretilost. U jednoj od svojih objava, Pamela Perki\u0107 se osvrnula na taj tip kritike i objasnila da osobe koje su po ne\u010dijoj percepciji “predebele” ne poti\u010du i ne promoviraju debljanje nego, kao i svi drugi, “samo \u017eive i \u017eele biti tretirane i voljene jednako”. Dodala je da to ne zna\u010di da su takvi ljudi manje zdravi i da “jedini zdravstveni problemi koje mogu imati proizlaze iz njihove te\u017eine”.<\/p>\n Marinella Matej\u010di\u0107, aktivistkinja iz Rijeke, u suradnji s kolegicama i partnericama iz Platforme za reproduktivnu pravdu pokrenula je nekoliko kampanja na dru\u0161tvenim mre\u017eama koje se bore protiv diskriminacije \u017eena, a prisjetila se kako je okida\u010d za jednu od posljednjih bilo upravo posramljivanje kolegice zbog njenog fizi\u010dkog izgleda. Radi se o kampanji #\u017eeneujavnomprostoru, u koju se uklju\u010dio velik broj \u017eena koje su podijelile iskustva seksualnog ili druge vrste uznemiravanja u vlastitom okru\u017eenju.<\/p>\n \u2014 Sama kampanja jeste po\u010dela jer su kolegici Mariji Trcol dobacivali na ulici jer ne zadovoljava standardne norme ljepote koje o\u010dekuju, u tom specifi\u010dnom slu\u010daju, stariji mu\u0161karci koji su odlu\u010dili urlati na nju. \u017dene koje \u017eive s kilogramima koji odstupaju od onoga \u0161to je dru\u0161tveno zadano pisale su kako su \u010desto meta verbalnih napada upravo radi tih istih kilograma. One \u017eene \u010dija tijela ne zadovoljavaju patrijarhalne norme u pravilu do\u017eivljavaju ve\u0107u koli\u010dinu seksizma i poni\u017eavanja u javnom prostoru od onih koje se nalaze unutar tih iluzija o tome \u0161to je lijepo \u2013 rekla nam je Matej\u010di\u0107.<\/p>\n Body positivity<\/em> i propitivanje nametnutih standarda ljepote, dakle, nude vi\u0161e u\u010dinaka od onog na individualnoj razini \u2013 podizanje samopouzdanja i prihva\u0107anje vlastitog tijela takvim kakvo jest \u2013 jer kritika nametnutih standarda ljepote ti\u010de se i sustava u kojem \u017eivimo, kapitalizma i patrijarhata.<\/p>\n S druge strane, kako to ve\u0107 biva unutar kapitalizma, ideje body positivitija<\/em> prisvojile su modne i kozmeti\u010dke industrije te multinacionalne korporacije. Mnoge od njih danas koriste utjecaj body positive<\/em> influencera na dru\u0161tvenim mre\u017eama kako bi promovirali svoje proizvode. Kompanija Mattel koja je desetlje\u0107ima proizvodila lutke Barbie prepoznatljive po preuskim struki\u0107ima i bujnom poprsju, lansirala je 2016. liniju lutaka Fashionistas koje su se pojavile s ne\u0161to druga\u010dijim oblicima tijela, boje ko\u017ee i o\u010diju. Vjerojatno se svi sje\u0107amo i televizijskih reklama za kozmeti\u010dke proizvode britanskog brenda Dove u kojima su se, izme\u0111u ostalih, pojavljivale i \u017eene s oblinama, najavljuju\u0107i tako zaokret u poimanju \u017eenske ljepote.<\/p>\n Ostaje, naravno, i pitanje koliko je kompanijama koje posluju pod profitnim imperativom i te\u017ee pro\u0161irenju tr\u017ei\u0161ta uistinu va\u017eno poticanje \u017eena na pozitivan stav o vlastitoj vanj\u0161tini, s obzirom na to da nisu do kraja uklju\u010dive. Njihovi modeli mo\u017eda nemaju tjelesne proporcije tipi\u010dnog modela, dok sve ostalo, kao \u0161to se da vidjeti \u2013 pravilne crte lica, besprijekoran ten, njegovana kosa \u2013 ne odska\u010de od zadanog standarda.<\/p>\n Matej\u010di\u0107 ka\u017ee da komercijalne kampanje koje “slave” razli\u010ditosti tijela propu\u0161taju moment onoga \u0161to bi nazvali “neestetskim”, odnosno “kontinuirano slave taj zacrtani standard ljepote neovisno o tome kojeg je oblika \u017eensko tijelo”. Pita se i kada \u0107emo tamo vidjeti osobu koja nema pravilne o\u010di, ima preveliki nos ili neobi\u010dan razmak izme\u0111u o\u010diju.<\/p>\n \u2014 Kada \u0107emo vidjeti nebinarnu osobu koja ru\u0161i ideje o tome \u0161to je lijepo u svoj svojoj divoti? Ho\u0107emo li ikada vidjeti one obi\u010dne osobe koje svaki dan sre\u0107emo na ulici, svih oblika i svih boja ko\u017ee, s nestandardnim frizurama, \u0161minkom, odje\u0107om? Nadam se, uskoro – dodaje.<\/p>\n Na\u0161a sugovornica vjeruje da se prvenstveno kroz odgoj i preodgoj mo\u017ee do\u0107i do toga da “odustanemo od ideje zlatnog reza i toga \u0161to bi trebalo biti lijepo”. Svi i sve smo lijepe, tvrdi, a dru\u0161tvo je to koje nas uvjerava u suprotno.<\/p>\n Na pitanje ho\u0107e li se javno mnijenje ikad preoblikovati tako da ljudi zaista vjeruju da su sva tijela lijepa i je li mogu\u0107 svijet u kojemu ne postoji (ne)po\u017eeljan oblik \u017eenskog tijela, Matej\u010di\u0107 odgovara s optimizmom.<\/p>\n \u2014 Iskreno, nadam se da da. Nadam se da \u0107e se djevoj\u010dice u nekom momentu prestati \u0161tipati za trbuh i govoriti im se da su bucke i tako ih o\u0161te\u0107ivati za cijeli \u017eivot. Nadam se da \u0107e \u017eene mo\u0107i nositi minice bez obzira na oblik nogu. Nadam se da \u0107e \u017eene mo\u0107i postojati u prostoru, a da ih se ne prosu\u0111uje po tome kako izgledaju – ka\u017ee.<\/p>\n \u2014 Naravno, minica je samo simbol, simbol slobode, kao \u0161to nam i povijesni izvori pokazuju \u2013 napominje i isti\u010de da \u017eene moraju imati pravo nositi \u0161to \u017eele, kada \u017eele, iz kojeg god razloga.<\/p>\n \u2014 Imamo pravo na dostojanstveno postojanje bez obzira na to zadovoljavamo li nametnute norme ili ne. Zapravo, treba ukinuti norme i pustiti ljude, poglavito \u017eene, da \u017eive svoje najbolje \u017eivote neoptere\u0107ene od toga \u0161to bi dru\u0161tvo moglo re\u0107i. Dru\u0161tvo ima puno va\u017enijih problema od toga na koji na\u010din se ne\u010dije tijelo nalazi u prostoru – zaklju\u010duje Matej\u010di\u0107.<\/p>\n pi\u0161e Anja Vladisavljevi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Body shaming \u010dest je oblik nasilja na internetu, a body positive aktivistkinje protiv toga se bore kritikom nametnutih standarda ljepote. “\u017delim da poka\u017eem devojkama da je normalno da na\u0161e telo izgleda druga\u010dije kada poziramo i kada je opu\u0161teno. Normalno je da imamo strije ili mali stoma\u010di\u0107”, ka\u017ee srpska influencerica Jelena Dimitrijevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"featured_media":3007,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-949","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Jelena1.jpg\")