U Hrvatskoj je 2025. ro\u0111eno 32.600 djece, od toga 32.479 \u017eivoro\u0111ene. Nakon dugog pada, broj djece \u010dak je porastao, za 410 u odnosu na prethodnu godinu. U zemlji u kojoj su natalitet i demografija godinama politi\u010dka tema, mnogo se govori o tome kako potaknuti \u017eene da ra\u0111aju. Znatno se manje govori o tome kako \u017eene u Hrvatskoj ra\u0111aju, \u0161to im se doga\u0111a od trenutka kada u\u0111u u rodili\u0161te do izlaska iz njega, i kakve posljedice porod na njih ostavlja.<\/p>\n
“Pa, mama, to vam je sve normalno, \u0161to o\u010dekujete? Naravno da boli, porod boli”. To je Mariji<\/strong>, mladoj mami s kojom smo razgovarali, rekla primalja u splitskom KBC-u kada se \u010detiri dana nakon poroda \u017ealila na bol. Sli\u010dne su varijante u\u0161utkavanja, pa i puno ru\u017enije formulirane, \u010dule mnoge \u017eene. Tako ih se godinama uvjeravalo da je ono \u0161to prolaze uobi\u010dajeno i da ne tra\u017ee bolju maternalnu skrb. \u017diva majka i zdrava beba, i porod se smatra uspje\u0161nim.<\/p>\n Mariji je, ispostavit \u0107e se, lije\u010dnik na porodu slomio dva rebra prilikom Kristellerovog manevra, odnosno nalijeganja na trbuh. To je kontroverzna intervencija kojom se ubrzava poro\u0111aj. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga ne preporu\u010duje, a u nekim je zemljama, kao u Irskoj primjerice, zabranjen. No u Hrvatskoj je prili\u010dno u\u010destao, mada je te\u0161ko utvrditi koliko jer ga se ne zavodi u otpusnom pismu. U jednom od najopse\u017enijih doma\u0107ih istra\u017eivanja iskustava \u017eena s porodom, koje je provela udruga Roda, 37,8 posto ispitanica je navelo da su na porodu pro\u0161le Kristellerov manevar.<\/p>\n \u017dene se boje boli poroda, ali jo\u0161 vi\u0161e ih mogu pla\u0161iti upravo razni medicinski zahvati koji nisu nu\u017eni kod urednih trudno\u0107a i poroda, kao i gubitak kontrole nad vlastitim tijelom. Nedavno je istra\u017eivanje Klare Gra\u0161i\u0107<\/strong>, provedeno s 299 trudnica, a za potrebe diplomskog rada na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, pokazalo da se trudnice najvi\u0161e boje jako dugog poroda, a potom epiziotomije i tek onda boli koja o\u010dekivano dolazi s vaginalnim porodom. Epiziotomija je zahvat rezanja tkiva izme\u0111u vagine i anusa, \u010dime se pove\u0107ava vaginalni otvor i olak\u0161ava izlazak bebe. U\u010destao srah je i da \u0107e osoblje rodili\u0161ta biti neljubazno, kao i da im u bolnici ne\u0107e dopustiti da sudjeluju u dono\u0161enju odluka vezanih uz porod. To su sve opravdani strahovi.<\/p>\n WHO je jo\u0161 prije 30 godina preporu\u010dio da stopa epiziotomija ne prelazi 10 posto svih vaginalnih poroda. Dakle, da se izvodi samo u medicinski opravdanim slu\u010dajevima, a ne rutinski. U hrvatskim rodili\u0161tima su velike razlike, od rijetkih koji su unutar tog preporu\u010denog postotka do onih u kojima ve\u0107ina vaginalnih poroda pro\u0111e s epiziotomijom. Mnoge \u017eene s kojima smo razgovarali nisu htjele taj zahvat, ali su shvatile da im je obavljen, bez pristanka, tek kada su ih \u0161ivali.<\/p>\n Lucia<\/strong> je rodila u Splitu i jasno je rekla da ne \u017eeli epiziotomiju na \u0161to se, ka\u017ee, babica nasmijala i rekla da \u017eene kojima ne naprave epiziotomiju budu poslije poroda “pre\u0161iroke”. Godinu dana poslije poroda jo\u0161 je osje\u0107ala posljedice epiziotomije.<\/p>\n Uskra\u0107ivanje izbora i tjelesne autonomije nije nu\u017eno vezano uz bolni\u010dki porod, \u0161to potvr\u0111uju i velike razlike u praksama europskih zemalja. U istra\u017eivanju IMAgiNE EURO, provedenom me\u0111u vi\u0161e od 21.000 \u017eena koje su rodile u 12 europskih zemalja, Hrvatska je, zajedno s Rumunjskom i Srbijom, me\u0111u najlo\u0161ijima po maternalnoj skrbi. Hrvatska se posebno izdvaja po pitanju autonomije \u017eena. \u010cak 81,9 posto hrvatskih ispitanica reklo je da nije moglo birati ni polo\u017eaj pri porodu, \u0161to je najve\u0107i udio me\u0111u svim ispitanicama. U Italiji, recimo, 32,4 posto ih nije moglo birati polo\u017eaj, \u0161to tako\u0111er nije pohvalno, ali je i dalje bitno bolje nego u Hrvatskoj.<\/p>\n Pritom WHO preporu\u010da da se niskorizi\u010dne rodilje ohrabruje na kretanje i zauzimanje bilo kojeg polo\u017eaja koji im se \u010dini najugodnijim jer se tako smanjuje bol i otvara zdjelica vi\u0161e nego le\u017eanjem na le\u0111ima. A britanski Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i skrbi (NICE) izri\u010dito savjetuje izbjegavanje le\u017eanja na le\u0111ima jer mo\u017ee sniziti krvni tlak majke i smanjiti protok krvi kroz posteljicu. Upravo je taj polo\u017eaj \u010desto ne samo rutinski u hrvatskim rodili\u0161tima, nego se rodiljama zabranjuje bilo koji drugi.<\/p>\n A.<\/strong> je prvo dijete rodila u Osijeku, s prokidanjem vodenjaka i dripom, a WHO ne preporu\u010duje ni jedno ni drugo pri porodima koji uredno napreduju. Rodila je na le\u0111ima, nije smjela hodati ni piti iako je bila \u017eedna, jer, kako su joj rekli, to se ne smije dok ra\u0111a\u0161. Drugo dijete je rodila u njema\u010dkoj javnoj bolnici. Hodala je dok je imala trudove, vode je mogla piti koliko je htjela, nudili su joj i hranu, mogla je birati polo\u017eaj u kojem \u0107e ra\u0111ati, kao i ho\u0107e li pilates loptu ili porod u vodi. I unutar Hrvatske su velike razlike u iskustvima \u017eena, rodili\u0161ta u Kninu i u Zaboku me\u0111u rodiljama dobro kotiraju, recimo. Sasvim razli\u010dita iskustva rodilje znaju imati i u okvire iste bolnice. Ovisno kome i kada do\u0111u u smjenu. Zbog toga se rodilje me\u0111usobno informiraju kako je u kojem rodili\u0161tu i kod kojeg lije\u010dnika i spremne su ra\u0111ati u udaljenijem mjestu ako procijene da \u0107e to biti bolje za njih i dijete.<\/p>\n “Do zadnjeg dana nisam znala ho\u0107u li i\u0107i u Knin ili u Split i tje\u0161ila sam se da ne mo\u017ee biti gore nego na prvom porodu. Na kraju sam \u010dula par pozitivnih iskustava i odlu\u010dila se ponovno za Split. Nije mi \u017eao, ali taj stres i misli zadnjih par dana do poroda su me toliko mu\u010dili da doslovno spavati nisam mogla”, rekla nam je jedna rodilja.<\/p>\n Praksa bi bila ujedna\u010denija kada bi se kona\u010dno donijele nacionalne smjernice iz podru\u010dja skrbi za rodilje tijekom spontanog poro\u0111aja bez komplikacija, jer je to dokument koji propisuje standard. Na upit Ministarstvu zdravstva za\u0161to ga nema, nismo dobili konkretan odgovor, tek da “vjeruju da stru\u010dnjaci iz podru\u010dja ginekologije i opstetricije primjenjuju smjernice o skrbi tijekom poro\u0111aja”. U te smjernice bi mogle spadati one Svjetske zdravstvene organizacije, no u doma\u0107im rodili\u0161tima, prema pokazateljima, o\u010dito se dosljedno ne dr\u017ee tih smjernica.<\/p>\n “Porod sina mi je bio najgore \u017eivotno iskustvo, a k\u0107eri najljep\u0161e. Ona je do\u0161la na svijet bez ikakvih agresivnih metoda, izme\u0111u ostalog jer sam hodala gotovo do trena izgona. Kada sam ra\u0111ala sina, zakovali su me za krevet, dali drip i nalijegali na trbuh”, ka\u017ee rodilja koja je oba puta rodila u istom rodili\u0161tu.<\/p>\n Isje\u010dci iskustava rodilja koja smo naveli nisu iznimke, a u narednim nastavcima objavljivat \u0107emo detaljnije kroz \u0161to prolaze \u017eene kada odlu\u010de roditi u Hrvatskoj. Pokazala je to svojedobno i internetska kampanja “Prekinimo \u0161utnju” udruge Roda u sklopu koje su stotine \u017eena progovorile o svojim mu\u010dnim iskustvima. Prakse koje su tada javno iznijele, kao i one koje su nam u razgovoru navodile \u2013 kao \u0161to su uskra\u0107ivanje informacija, provo\u0111enje medicinskih postupaka bez pristanka ili medicinske potrebe, ograni\u010davanje kretanja, naru\u0161avanje privatnosti, poni\u017eavanje i vrije\u0111anje \u2013 definiraju se kao opstetri\u010dko nasilje, koje je u nekim zemljama, kao \u0161to su Argentina i Venezuela, odavno ve\u0107 u zakonu definirano kao zaseban vid nasilja nad \u017eenama.<\/p>\n *Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije u sklopu Programa za poticanje novinarske izvrsnosti<\/em><\/p>\n pi\u0161e Barbara Matej\u010di\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" To je Mariji rekla primalja u splitskom KBC-u kada se \u010detiri dana nakon poroda \u017ealila na bol. Sli\u010dne su varijante u\u0161utkavanja, pa i puno ru\u017enije formulirane, \u010dule mnoge \u017eene. Mariji je, ispostavit \u0107e se, lije\u010dnik na porodu slomio dva rebra<\/p>\n","protected":false},"featured_media":9526,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-9527","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n