![\"\"](\"https:\/\/sdf.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Kucni-rad_Matt-Crosic-IPA-Images-scaled.jpg\")
Prema Uredu za demografiju, najve\u0107i broj korisnica mjere, o \u010dijem su obrazovanju dostupni podaci, sa zavr\u0161enom je srednjom stru\u010dnom spremom (39 posto). Od 60,8 posto korisnica za koje je poznat radni sta\u017e, 57,1 posto bilo je zaposleno prije ostvarivanja prava na mjeru. Za njih 48,3 posto razmak izme\u0111u prestanka radnoga odnosa i ostvarivanja prava na mjeru bio je mjesec dana, dok za 68 posto godinu dana. Ve\u0107ina korisnica radila je u trgovini, prera\u0111iva\u010dkoj industriji, smje\u0161tajnim i ugostiteljskim poslovima (55,7 posto). Dokument Ureda pritom sam sa\u017eima i bilje\u017ei: “S obzirom na to da su pla\u0107e u navedene tri djelatnosti u kojima je zaposlen najve\u0107i broj korisnika manje od iznosa nov\u010dane pomo\u0107i za roditelja odgojitelja, za pretpostaviti je da je to bio jedan od poticaja za roditelje s troje i vi\u0161e djece da se odlu\u010de za kori\u0161tenje ove mjere.” To su ujedno i nesigurne domene rada u kojima najgu\u0161\u0107e prevladavaju povremeni i sezonski poslovi koji ne stvaraju nikakvu ekonomsku sigurnost ni za kojeg radnika, a kamoli za vi\u0161e\u010dlane obitelji. Kako prosje\u010dna korisnica mjere ima 36 godina, gubitkom prava na nov\u010danu pomo\u0107 smanjuju se \u0161anse i za kasnije zapo\u0161ljavanje (s trenutno 43.226 nezaposlenih osoba od 50 godina i iznad od ukupno 125.701 nezaposlenih evidentiranih na Zavodu, \u0161to je 34,4 posto).<\/p>\n
Razdiobom rada izme\u0111u najamnog ili produktivnog, koji stvara vi\u0161ak vrijednosti (profit) i ku\u0107anskoga i skrbni\u010dkog ili reproduktivnoga oblikovan je model u kojem je mu\u0161karac iskazan kao primarni hranitelj. Budu\u0107i da hraniteljski model podjele rada pretpostavlja uzdr\u017eavanu poziciju \u017eena tzv. obiteljskom pla\u0107om, rad \u017eena se te\u017ee utr\u017euje unajmljuju\u0107i se uglavnom kao komplementaran ili dodatan rad u odnosu na onaj koji obavljaju mu\u0161ki radnici. Pritom, jedna pla\u0107a uglavnom nije dostatna za temeljne potrebe jedne prosje\u010dne obitelji niti pokriva koli\u010dinu rada najamnoga radnika i reproduktivnog rada o kojem uop\u0107e najamni rad ovisi. Europske statistike tako pokazuju da je u 2019. godini 35,7 posto \u017eena bilo zaposleno na pola radnoga vremena u usporedbi s 10,2 posto mu\u0161karaca. Ne samo da ku\u0107anski i skrbni\u010dki rad nisu dru\u0161tveno vrednovani kao rad, nego je i najamni rad \u017eena, razmatran kao doprinos temeljnom obiteljskom dohotku, devaloriziran, \u0161to se o\u010dituje i u osjetno manjim primanjima, ve\u0107oj nezaposlenosti i nesigurnijim produ\u017eivanjima ugovora, s posebno ranjivim pozicijama trudnih osoba i osoba na porodiljnom. Kapital se i dr\u017eava tako dvostruko okori\u0161tavaju radom \u017eena. S jedne strane, rastere\u0107uju se obaveze organiziranja reproduktivnoga rada u obliku pokretanja radni\u010dkih restorana, prilagodbe infrastrukture potrebama osoba s invaliditetom ili izgradnje vrti\u0107a time \u0161to ga prebacuju na \u017eene, s druge, kontroliraju i ograni\u010davaju mogu\u0107nost njihove participacije na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n
Najamni uslu\u017eni i skrbni\u010dki rad zrcale sa svojim zadacima nepla\u0107ene uslu\u017ene i skrbni\u010dke poslove, prokazuju\u0107i prijetvornost individualizacije i devalorizacije rada u ku\u0107i. Desetak godina prije “Jeanne Dielman”, Kre\u0161o Golik filmom “Od 3 do 22” (1966.) skicirao je radni dan 22-godi\u0161nje tekstilne radnice Smilje Glava\u0161, u kojem se ubrzano, ritmi\u010dno navla\u010denje tekstilnih vlakana na mehani\u010dke pre\u0111e u tvornici pretapa u isto tako ubrzano, ritmi\u010dno rezanje povr\u0107a za juhu, kupanje i presvla\u010denje djeteta, pranje posu\u0111a i odje\u0107e u ku\u0107i. Razlike su, kako film pokazuje, samo mehani\u010dke; za maksimalnu iscije\u0111enost radnog vremena, u tvornici dolazi do jo\u0161 ve\u0107ega usitnjavanja radnoga procesa u specijalizaciji rada te time gubljenja oblika i strukture jo\u0161 uvijek zadr\u017eanih u rukama ku\u0107anske radnice. Tekstilna \u0107e se vlakna na pre\u0111i isto popodne pretvoriti u konce kojima \u0107e Glava\u0161 krpati djetetu odje\u0107u.<\/p>\n
Kao \u0161to je znanje \u0161ivanja i pletenja ste\u010deno i ne treba ga svaka osoba imati, tako su i vje\u0161tine i znanja koja iziskuje skrb o djeci ne\u0161to \u0161to se stje\u010de i \u0161to ne mo\u017ee biti ovisno o materijalnim i obrazovnim mogu\u0107nostima i okolnostima njihovih skrbnika. Uklju\u010denost u vrti\u0107e zna\u010dajno smanjuje rizik od siroma\u0161tva i podr\u017eava dru\u0161tveni, emocionalni, jezi\u010dni i kognitivni razvoj djece. Nov\u010dana naknada roditeljima odgojiteljima trebala je \u017eene zadr\u017eati u ku\u0107i i zatomiti probleme manjka kapaciteta u gradskim vrti\u0107ima i pretrpanosti odgojnih skupina, koji ne jenjavaju i dalje za obitelji neobuhva\u0107ene mjerom. Isto tako, slu\u017eila je skretanju pa\u017enje s lo\u0161ih radnih uvjeta i mr\u0161avih primanja najamnih radnica u industrijama iz kojih \u017eene korisnice ove mjere ponajvi\u0161e dolaze.<\/p>\n
Indikativnim je dijelom Odluke i to da je koncipirana tako da prije\u010di kori\u0161tenje mjere nedr\u017eavljanima i osobama koje nemaju prijavljeno prebivali\u0161te u Zagrebu barem pet godina, a zamjenjuje i rodiljnu naknadu i naknadu za nezaposlene (formalno smanjuju\u0107i statistike o zaposlenosti). Zagrebom kao glavnim gradom i ekonomskim sredi\u0161tem kre\u0107e se znatan broj stanovni\u0161tva, \u0161to doseljavanjem iz drugih dijelova Hrvatske, \u0161to me\u0111udr\u017eavnim migracijama. Ured za demografiju bilje\u017ei da se od 2011. do 2018. samo iz drugih \u017eupanija doselilo 77.842 ljudi, odnosno prosje\u010dno godi\u0161nje 9685 osoba. Broj doseljenih osoba iz inozemstva u razdoblju od 2011. do 2019. tako\u0111er je u porastu, s 33.530 osoba ili oko 3725 prosje\u010dno godi\u0161nje. Isklju\u010divanjem onih koji nisu dr\u017eavljani i koji nemaju prebivali\u0161te barem pet godina postaje jasno da ne samo da nije rije\u010d o socijalnoj mjeri (kako je isticano na sjednici Gradske skup\u0161tine), nego ni o demografskoj. Jer demografski u\u010dinci posti\u017eu se ve\u0107 migracijama, a cirkulacija je stanovni\u0161tva u Zagrebu stabilna, pa \u010demu onda toliko inzistiranje na natalitetu? Presuda Europskoga suda za ljudska prava o odgovornosti Hrvatske za smrt malene Afganistanke Madine, kao i brojna svjedo\u010denja i izvje\u0161taji o protjerivanju i nasilju na granicama izo\u0161travaju re\u017eime nacije i dr\u017eavljanstva koji su isto tako okrenuti protiv \u017eivota romskih i drugih socijalno ugro\u017eenih obitelji koje nemaju razrije\u0161en administrativni status.<\/p>\n
U Akermaninu filmu, klaustrofobi\u010dna rutina samohrane majke, koja uzdr\u017eava obitelj seksualnim radom (ni po \u010demu iznimnim drugim ku\u0107anskim aktivnostima na ekranu, osim u tome \u0161to donosi nadnicu), primaju\u0107i klijente od 17.00 do 17.30, u vremenu potrebnom da voda zavrije i krumpiri budu skuhani, krene se raspadati u naizgled trivijalnim, sitnim odstupanjima i zapinjanjima u automatiziranim i jednoobraznim radnjama odr\u017eavanja ku\u0107anstva. Kroz te omanje pukotine prodiru uznemirenost i tjeskoba koje eskaliraju jednoga dana kada, prerano namje\u0161tenom budilicom, nastane sat vremena vi\u0161ka u kojem prodire svijest o okolnostima vlastita \u017eivota, a koje omogu\u0107uju proliferaciju obesmisluju\u0107ega i eksploatativnoga rada. Borba za sat po sat u danu za promi\u0161ljanje i udru\u017eivanje generirala je teorijske i organizacijske temelje “Nadnica za ku\u0107anski rad”, teorije socijalne reprodukcije i daljnje feministi\u010dke nadogradnje razrje\u0161avanja pitanja koja se zagu\u0161uju populisti\u010dkim i dodatno ukopavaju\u0107im mjerama poput mjere roditelj odgojitelj. Socijalizacija, odnosno kolektivizacija ku\u0107anskoga i skrbni\u010dkoga rada jedini je odgovor koji je transformativan i koji mo\u017ee imati emancipatorni u\u010dinak i za \u017eene i za djecu.<\/p>\n
pi\u0161e Nina \u010colovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nov\u010dana naknada roditeljima odgojiteljima trebala je \u017eene zadr\u017eati u ku\u0107i i zatomiti probleme s kapacitetima gradskih vrti\u0107a. Nasuprot takvim mjerama, socijalizacija ku\u0107anskoga i skrbni\u010dkoga rada jedini je transformativan odgovor koji mo\u017ee imati emancipatorni u\u010dinak i za \u017eene i za djecu<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2981,"template":"","tags":[130],"atribut":[],"class_list":["post-981","nada","type-nada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-tema"],"acf":[],"yoast_head":"\n