Navratite u Klet

Nekad zapuštene garaže u Ilici, danas smještaju studio-galeriju Klet, a vrata do je nezavisna tiskara Smak Press. Cilj im je stvoriti kulturni centar ispunjen izložbama i izvedbama neafirmiranih i underground umjetnika

Klet – mjesto za umjetnost i druženje (Foto: Sebastijan Borovčak)

Za bijeg u najpoznatiju zagrebačku klet ne trebate posebnu priliku, prethodno planiranje, slobodnu subotu, kartu za izvangradski javni prijevoz ili osobni automobil. Ova klet drugačija je po energiji, ali jednako posvećena druženju, boravku i kvalitetno provedenom vremenu. Lako je nađete šećući Ilicom, kada dođete do Britanca, točnije broja 73, skrenete u haustor i zađete u dvorište oslikano muralima.

Nekad zapuštene garaže, danas smještaju studio-galeriju Klet – mjesto za izložbe, radionice, promocije, studijsku i audiovizualnu produkciju, scensku umjetnost i još svašta drugo. Vrata do je Smak Press, nezavisna tiskara, gdje umjetnici i drugi kreativci mogu svoje ideje realizirati u formi fanzina, plakata, stripova ili ih otisnuti na tekstilu. Andro Nogolica, idejni začetnik Kleti, kratko nam je predstavio ova dva isprepletena kolektiva.

– Studio-galerija Klet je multifunkcionalni kulturno-izložbeni centar koji uglavnom djeluje u domeni alternativne, underground do-it-yourself kulture, pružajući svoj prostor kao platformu umjetnicima, udrugama i profesionalcima na galerijsko i studijsko korištenje. Smak Press je nezavisni tiskarski i izdavački kolektiv fokusiran pretežito na proizvodnju i promidžbu sito i riso štampe, kako vlastitih vizualnih radova, tako i radova drugih umjetnika s kojima surađuje. Klet i Smak Press, osim što se nalaze vrata do vrata, povezani su na način da su pojedini članovi Kleti i članovi Smak Pressa, a svi su dugogodišnji prijatelji i dijele interes promidžbe alternativne kulture u Zagrebu – objašnjava Nogolica.

Kao kolektiv, Klet čini mnoštvo članova, redom kulturne radnice, umjetnici, ilustratori, scenografi, rekviziteri i mnogi drugi. Kako kaže Nogolica, u cijeloj priči ima petnaestak članova koji na ovaj ili onaj način doprinose radu Kleti i Smak Pressa. Unatoč postojanoj razini entuzijazma, ne nedostaje ni izazova.

Foto: Sebastijan Borovčak

– Što se tiče Kleti, najveći izazovi su održavanje stabilne organizacije i financiranja, kao i potreba neprestanog fizičkog i konceptualnog razvitka prostora. Volonterski rad neupitno čini veliki dio uspjeha Kleti, pogotovo u ranijim danima – kaže Nogolica.

A kad ga pitamo tko su im publika i posjetitelji, veli nam: “Nema koga nema”.

– Super je kada netko slučajno zaluta, netko tko na prvu nikako ne izgleda kao da tu pripada, pa mu bude izvrsno i otkrije nove stvari. Možda zvuči otrcano, ali volim misliti da se svakim eventom u Kleti ideološki jaz između posjetitelja ipak malo smanji.

S obzirom na to da programi koji izlaze iz mainstream okvira često zahtijevaju strpljenje za privlačenje šire publike, zanimalo nas je koliki je to izazov.

– Naravno da je, ako se pod mainstream misli na nešto što je popularno. Čim radiš program sa sadržajem koji je nov i nepoznat, publike je manje, ali to je sasvim očekivano i prihvatljivo ako imaš način nadomještanja posljedica manjka publike, zbog čega ti onda velika posjećenost i nije krajnji faktor u odabiru programa – osvrnuo se.

U Zagrebu, ali i u Hrvatskoj općenito, ovakvih prostora je malo. Klet je rijedak primjer mjesta koje spaja lokalnu kulturnu scenu, kreativni rad, društveni angažman i edukaciju s druženjem i socijalizacijom. Slični koncepti uobičajeni su u drugim europskim gradovima, gdje galerije, studiji i tiskare funkcioniraju kao živi kulturni hubovi. Pitali smo Nogolicu što kaže na to i zašto kod nas nema više takvih prostora.

– Hm, ne znam koliko da tu budemo kritični, ali… S javne institucionalne strane, neprikosnovena birokratska i regulativna ukočenost. S privatne strane, nedostatak volje, perspektive, financija i poduzetnosti, osobni egzistencijalni problemi, skepsa prema stvarnoj isplativosti bilo kakvog društveno-korisnog rada u trenutnom društveno-političkom ozračju, a što sve dolazi iz nekakvog čudnog spoja ogorčenosti prema institucijama i društvu i prividnog zadovoljstva trenutnom životnom situacijom koja nas ne tjera na osobni i društveni razvoj.

Prostor Kleti ugostio je i ugošćavat će niz zanimljivih događanja, toliko da nam je teško izdvojiti tek neke.

Proljetos se ondje održao “Štampić: Prvi pomak”, festival posvećen nezavisnom tisku i samoizdavaštvu. Tada se napokon i zagrebačka publika mogla upoznati s alternativnim izdavaštvom, umjetničkom štampom, listati fanzine, stripove i knjige ili nabaviti odjeću s originalnim printevima.

Foto: Sebastijan Borovčak

Ljeto je obilježilo filmski program “Doksi u Kleti” s besplatnim projekcijama u dvorištu. Klet se ponekad pretvori i u mjesto za šoping pa za vrijeme buvljaka “Dronjka” možete pronaći probranu vintage i second hand odjeću, dizajnerski nakit i razne rukotvorine. A kad su posebno raspoloženi, kao što su bili na rođendan Kleti, spremit će i kotlovinu.

Tu je i zagrebački koncertni serijal Akustika Session od čijih je početaka prošlo već desetljeće, a odnedavno se smjestio u Kleti. Utorkom tamo možete poslušati regionalna i domaća muzička imena, kroz njihove akustične nastupe. Ondje je nedavno svoj prvi samostalan nastup pred zagrebačkom publikom održala Raiven, slovenska “glazbena alkemičarka” za koju šira publika zna zbog nastupa na Euroviziji.

Kao “Gosti u Kleti” izlagale su slikarica Emanuela Lekić, ilustratorica Agata Lučić, animatorica Sunčana Brkulj, intermedijalna umjetnica i dizajnerica Elena Štrok i umjetnički dvojac Luisa Pascu i Teo Kiš. Pozivi su otvoreni prema profesionalnim i amaterskim autoricama i autorima iz regije, svih generacija, neovisno o tehnici i mediju u kojem stvaraju.

Kako naglašavaju iz Kleti, s obzirom na to da nemaju dovoljno prilika u institucionalnim okvirima, važno je dati priliku mladim i “neafirmiranim” umjetnicima.

– To je jedan od krajnjih ciljeva Kleti: stvoriti kulturni centar čiji je kalendar ispunjen izložbama i izvedbama neafirmiranih i underground umjetnika. No treba nam još vremena, institucionalnog i infrastrukturnog razvoja, i naravno love – kaže Nogolica i dodaje kako se često održavanje kulturno-umjetničkog programa “uzima zdravo za gotovo”.

Ako još uvijek niste navratili u Klet, donosimo vam pregršt razloga: podržite mlade lokalne umjetnike, zavirite u nezavisnu tiskaru i fanzinsku produkciju, provedite večer na izložbi, koncertu, projekciji filma, ili jednostavno svratite na razgovor. Upozorenje: Zadržat ćete se dulje nego što ste planirali.

piše Anja Vladisavljević